Meštrović će imati čast biti podstanar u muzeju svoga velikog uzora i učitelja

Otac mi je pričao kako mu je Rodin poklonio jednu svoju skulpturu. No, u Francuskoj postoji zakon koji propisuje da ako u određenom roku ne preuzmete umjetninu koja vam je poklonjena, nećete je niti dobiti. I tako je skulptura ostala u Francuskoj, a želio ju je pokloniti hrvatskom narodu. No, došao je rat, pa komplikacije u obitelji... - priča Mate Meštrović, sin Ivana Meštrovića.

Riječ je o skulpturi “La Voix Intérieure”, odnosno “Unutrašnji glas”.

Velika nada

Izložba Ivana Meštrovića u pariškom Muzeju Rodin otvorit će se na jesen i trajat će puna četiri mjeseca. Bit će to dijalog dvojice kolega koji su se uvažavali i cijenili te međusobno podržavali, unatoč generacijskoj razlici. Upoznali su se u Beču 1902. Meštroviću je tada 19 godina, Rodinu 62. Rodin je u tom trenutku najveća kiparska zvijezda Pariza i Europe.

Nakon što je, dakle, slavni francuski umjetnik vidio u Beču Meštrovićevu izložbu, nazvao ga je “najvećim fenomenom među umjetnicima danas”. Kad je Meštrović naknadno došao u Pariz, želio je da se druženje nastavi te je po preporuci otišao u Rodinov atelje. Prema pisanju tadašnjeg Obzora, Rodin je za Meštrovića izjavio: “Njegovi su radovi genijalni, unatoč tome što vanjski izgled skulpture trpi od načina na koji Meštrović predočuje formu”.

Dvojica umjetnika izmijenila su i niz pisama. Dio je arhive izgubljen, no sačuvano je šest pisama, koja će također biti izložena u Muzeju Rodin, uz esej koji je Meštrović napisao nakon Rodinove smrti. Prepiska se čuva i u pariškom muzeju i u Zagrebu u Ateljeu Meštrović, zajedno s više od tri tisuće pisama koje je hrvatski umjetnik razmjenjivao s umjetnicima i s političarima. Pisma su vlasništvo Mate Meštrovića, ali su na trajnoj posudbi u Arhivu. Rodinova su pisma uglađena i kratka: “Moje poštovanje Vama i Vašoj supruzi. Nadam se da ćemo se uskoro sresti”, stoji tako u jednom. Meštrović je u svojim pismima starijem kolegi puno rječitiji i često ga moli za savjet o pojedinoj skulpturi.

12 skulptura

Izložba Ivana Meštrovića u pariškom Muzeju Rodin već je jednom bila prije četrdeset godina, a sada se otvara u sklopu Dana hrvatske kulture u Francuskoj. Kroz 12 radova, dio kojih će biti postavljen i u vrtu muzeja, nudi se novo čitanje međusosbnog utjecaja dvojice umjetnika. Meštrovićev “Timor Dei”, izrazito ekspresivna skulptura modelirana od niza izlomljenih tijela, koja je pokazana na izložbi bečke secesije 1905., usporedit će se sa Rodinovim izmučenim likovima na “Vratima pakla”.

I ‘Zdenac života’

Izložit će se i model “Zdenca života”. Na njemu je izrazito vidljiv Rodinov međunarodni utjecaj, no lica su lokalna: “Često je portretirao lica ljudi koje je poznavao, prijatelja i obitelji, tu prepoznajem lica moje majke, susjeda...”, kaže Mate Meštrović o svojem ocu.

U neposrednoj blizini “Mislioca” (1902.), jedne od najvažnijih Rodinovih skulptura, izložit će se “Job” (1946.) koji se smatra remek-djelom. Riječ je o radu koji je nastao na temelju Meštrovićeva neposrednog iskustva: skica je napravljena u zatvorskoj ćeliji u koju su ga smjestile ustaške vlasti, kada se 1941. odlučio skloniti u Španjolsku. Meštrović je četiri i pol mjeseca proveo u zatvoru i tamo je čekao smrtnu presudu. Pomilovan je na intervenciju Vatikana, no boravak je ostavio neizbrisiv trag u daljem njegovom radu.

Osim u Beču i Parizu, dvojica su se umjetnika susreli u Rimu. U Rimu je Meštrović bio gost obitelji Signorelli, u čijem su se poznatom rimskom salonu okupljale važne ličnosti kulturnog i političkog života. Rodin je 1914. godine pozirao u ateljeu našeg umjetnika koji se nalazio na Piazza dell’Indipendenza.

Zajednički mecena

Meštrović je napravio dva Rodinova portreta, na jednom ga je prikazao u stvaralačkom zamahu, na drugom je naslonjen na svoje ruke i zagledan u daljinu (nedavno smo ga mogli vidjeti na izložbi Stečevine Ateljea Meštrović). Jednu je skulpturu obitelj Meštrović poklonila 1999., a drugu sam umjetnik 1952.

Mate Meštrović podsjeća i kako su Rodin i Meštrović dijelili zajedničkog mecenu, bio je to bečki industrijalac Karl Wittgenstein, otac filozofa Ludwiga Wittgensteina.

Meštrović je posredovao pri kupnji Rodinove skulpture L'homme qui marche (Čovjek koji hoda), za koju je poznati kolekcionar izdvojio 14.000 francuskih franaka.

“Izložba u Muzeju Rodin prilika je da se baci novo svjetlo na dijalog između dvojice umjetnika. Ističem jako dobru suradnju s pariškim muzejem, koji ima stotine tisuća posjetitelja”, kaže Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Meštrović.