Art Basel, jedan od najvećih sajmova umjetnina na svijetu, danas se svečano otvara i traje do 17. lipnja, iako su kupci pušteni i par dana ranije. Izlaže 290 galerija, više od 1400 autora, riječ je o 49. izdanju. Na Art Baselu može se naći i nekoliko djela naših autora. Ivan Kožarić, umjetnik koji je ovih dana proslavio 97 godina života, izlaže dva rada “Oblik prostora (Sjećanje na poplavu)” iz 1964. i “Oblik prostora” iz 1965.
Radove u Baselu izlaže i slovenski galerist koji ima bazu u Njemačkoj, u Berlinu, Gregor Podnar. Kada smo nedavno razgovarali, rekao je kako umjetnici iz istočne Europe vrlo dobro kotiraju na međunarodnom tržištu umjetnina. Objasnio je i kako Knifer postiže veće cijene od Kožarića, jer je “živio vani i bio je prisutniji na međunarodnom tržištu” te kako se radi na tome da se i djela “Ivana Kožarića jače afirmiraju na ovom području”. Gregor Podnar u ime svoje galerije na golemom sajmu izlaže i dva rada Julija Knifera, trenutačno našeg najskupljeg umjetnika, čiji je jedan meandar svojedobno prodan za 130 tisuća eura. U Baselu izlaže radove “AP58N” iz 2003. iz, dakle, dosta kasne Kniferove faze, te rad “Bez naziva” iz možda i najtraženijeg razdoblja ovog umjetnika, 1960. U sklopu iste galerije izlažu i Goran Petercol, potom Goran Trbuljak koji pokazuje rad “Umjetnost u Americi” iz 1995. godine, a izložen je i kolaž Tomislava Gotovca iz 1964. godine, pod nazivom “Buke 4”. Podnar je, inače, istom intervjuu objasnio i koliko je važna prisutnost galerija na međunarodnim sajmovima da bi uopće preživjela na ovom kompetitivnom tržištu, a s njim se, vidljivo je u Baselu, slažu svi vodeći galeristi.
Procvat tržišta
Instalaciju Davida Maljkovića, jednog od naših najprisutnijih umjetnika na međunarodnom tržištu, izlaže Galerija Annet Gelink, a riječ je o instalaciji “Alterity Line” nastajaloj između 2002. i 2017. godine. Drugi naš najprisutniji umjetnik uz Maljkovića je Mladen Stilinović, po doktorskom istraživanju Tihane Puc (uz njih i Sanja Iveković). Bečka galerija Martin Janda izlaže Stilinovićev rad “Bez naziva” (iz serije Iskorištavanje mrtvih) koja datira u 1987. godinu.
Galerie Krinzinger, također iz Beča, koja zna zastupati i naše umjetnike, izlaže Marinu Abramović. Ova umjetnica trenutačno ima i izložbu u austrijskoj prijestolnici, koja je radi velikog interesa publike dva puta produljena. Riječ je o izložbi “Dva srca” o kojoj je sama umjetnica rekla: “Možemo imati određen broj srca, ne samo jedno. U svojem životu otkrila sam da imam dva srca”. U Baselu prodaju rad utjecajne umjetnice koji se nadovezuju na bečku izložbu. Zastupa je također u Baselu i znamenita američka galerija Sean Kelly: oni pokazuju video “Thomasove usne”, datira između 1975. i 2005. godine. Nema podataka o cijeni, no navodno je jedan novosadski muzej nedavno platio vrlo visoki iznos za jedan video ove umjetnice.
Što se tiče ostatka Art Basela, tržište naprosto cvjeta. Tu su činjenicu potvrdile i nedavne aukcije u vodećim aukcijskim kućama.
Provokativni radovi
Sjajno prolazi, prema prvim podacima, i Galerija Sprüth Magers, s politički vrlo provokativnim radovima, što je rijetkost u Baselu. Ova galerija, koja je neko vrijeme znala izlagati i hrvatskog umjetnika Maljkovića, ovaj put je izložila rad Kare Walker, po cijeni od 125 tisuća eura, konceptualni rad Johna Baldessarija iz 1990. godine “Četiri tipa balansa” prodan je za nešto više od pola milijuna eura, dok je rad Georgea Condoa “Kompozicija zelena i ljubičasta glava” prodan za više od milijun eura. Hauser&Wirth prodali su rad apstraktnog ekspresionizma “Kompozicija” iz 1969. godine s potpisom Joan Mitchell jednom privatnom europskom kolekcionaru za 14 milijuna dolara. Rad iste umjetnice prodala je Galerija David Zwirner za 7,5 milijuna dolara: u posljednje vrijeme cijene djela američke umjetnice vrtoglavo rastu.
Hauser&Wirth su također prodali “Tri gracije”, skulpturu Louise Bourgeois iz 1947. godine, za 4, 8 milijuna dolara. Još nekoliko galerija prodaje djela ove utjecajne autorice, i svi u pravilu dobro prolaze.
Prema prvim podacima, dobro prolazi pariška “Galerie 1900-2000”: izložili su osam portreta na papiru Francisa Picabije, svaki je prodan za 55 do 65 tisuća eura, među njima se našao i portret Carole Lombard, filmske zvijezde koja je poginula u padu aviona 1942. godine. U istoj galeriji izlažu i znamenite autoportrete Cindy Sherman.
Galerie Thaddaeus Ropac prodala je rad Georga Baselitza za 750.000 eura i Roberta Rauschenberga za 1,5 milijuna jednom europskom muzeju, nije poznato kojem. U suradnji s New York gallery Metro Pictures ponudili su i rad “Mrtva zvijezda II” Roberta Longa, koji se među ostalim sastoji i od 40 tisuća metaka, za 1,5 milijuna eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....