U srijedu je u Muzeju grada Zagreba predstavljena zajednička instalacija četvorice istaknutih hrvatskih arhitekata Damira Rake, Miroslava Rajića, Tomislava Ćurkovića i akademika Andrije Mutnjakovića, koja je posvećena Viktoru Kovačiću, a u povodu njegove dvije velike okrugle obljetnice koje se obilježavaju ove godine: 150. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti.
Instalacija odnosno izložba naslovljena "Paradigme" u MGZ-u uvertira je u program "Duh onkraj svega - VK 150/100" koji se sastoji od cijelog niza događanja koja se planiraju tijekom ove godine kako bi se podsjetilo na značaj tog velikog arhitekta.
Cilj programa, kako je istaknuto na predstavljanju, nije samo obilježiti navedene datume, nego osvijestiti ključnu ulogu koju je Viktor Kovačić imao u razvoju moderne arhitekture, slijedeći njegovu misao: "Došao sam da bih arhitekturu u Hrvatskoj postavio na nove osnove - ja sam sunčev zrak novog umjetničkog stremljenja".
Aleksandra Berberih Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba koji upravlja Zbirkom-stanom arhitekta Viktora Kovačića, rekla je da je zbirka, nažalost, još uvijek u postpotresnom stanju, ali se nadaju da će uskoro moći krenuti u obnovu.
"S obzirom na to da ne želimo da za to vrijeme javnost zaboravi na Viktora Kovačića, ovaj nam je projekt time važniji."
Na jesen će se tako u muzeju održati još jedna izložba posvećena Kovačiću, pod nazivom "Bijela knjiga". Kako je objasnio arhitekt Krešimir Rogina, autor programa, bijele knjige bit će podijeljene hrvatskim intelektualcima koji će u njih upisati svoje dojmove o Viktoru Kovačiću. Bit će također organizirane radionice i niz drugih zbivanja uz izložbe. Povjesničar umjetnosti Krešimir Galović, koji je suautor programa, vodit će ture po gradu s različitim itinererima u sklopu kojih će se obilaziti Kovačićeva djela i djela koja su nastala pod njegovim utjecajem.
Poseban je program, pak, predviđen na sam Kovačićev rođendan 28. kolovoza. Među ostalim, planiraju, kako je najavio Rogina, da se u Kovačićevoj zgradi Burze (sjedište HNB-a) održi predavanje za uzvanike, jer se ne može otvoriti za javnost, te misu u crkvi svetog Blaža.
Rogina je napomenuo kako je grupa arhitekata okupljena u ovom projektu bila potaknuta da nešto napravi u povodu obljetnice velikog hrvatskog arhitekta jer im se učinilo da su institucije, kad je riječ o Viktoru Kovačiću, zakazale.
"On je imao ideju da postavi hrvatsku arhitekturu na nove temelje. Imao je potpunu ideju o tome što je bilo njegovo poslanje. On je prvi svjesni arhitekt na našim prostorima, upravo svijest je ta koja arhitekta odjeljuje od projektanta ili graditelja. Bez Kovačića ne bi bilo lavine koja je uslijedila nedugo nakon njegove prerane smrti prije stotinu godina. Tko zna kako bi hrvatska arhitektura izgledala da je ostao živ. Moja je teza da bi se on s Iblerom sigurno zakačio. Uopće ne bi bio zadovoljan s tim u kojem se smjeru hrvatska arhitektura kretala", rekao je Rogina.
"Ova je izložba instalacija, akcija, realizirana htjenjem, entuzijazmom i duhom ovdje prisutnih ljudi. Upravo je Kovačić taj koji poručuje da je duh jači od materije, neuništiva vrijednost koja nas vodi i dalje i više", zaključio je Rogina.
Arhitekt Damir Rako nazvao je instalaciju činom alternativne kulture. "Mislim da nam je to jako potrebno. Mi smo to sami napravili, vlastitim sredstvima. To je razlika između službene kulture i arhitekture i one koja je nastala kao spontani čin."
Sam rad, kako je pojasnio, predstavlja međuodnose u prostoru i to je tema koja postoji u arhitekturi oduvijek, od antike do danas.
Krešimir Galović rekao je, pak, da je Kovačić važan ne samo za hrvatsku arhitekturu nego i za umjetnost.
"Ono što prvo donosi je samosvijest umjetnika i samosvijest o umjetničkom činu. On donosi umjetničko htjenje u hrvatsku modernu umjetnost. Ona s njim postaje individualni čin."