Političke stranke o gospodarskim temama: ‘Odmah smanjiti sve glavne poreze‘

Šest glavnih političkih stranaka i koalicija na predstojećim parlamentarnim izborima nisu zanemarili gospodarske dijelove svojih programa, dapače, neki među njima su vrlo detaljno elaborirali što sve namjeravaju napraviti ako osvoje vlasti ili budu pri vlasti. Stoga smo im uputili pet pitanja koja, naravno, ne obuhvaćaju sve gospodarske aspekte njihovih programa, ali pružaju pogled na značajna pitanja koja se u ovoj kampanji nameću. Ta pitanja se odnose na to kako namjeravaju riješiti nagomilane probleme i zdravstvenom i mirovinskom sustavu, planiraju li jače restrukturiranje i privatiziranje poduzeća u državnom vlasništvu, kakva će im porezna politika, koji im je ciljani gospodarski rast u sljedećem mandatu, te kakav stav imaju glede uvođenja eura. Odgovore smo zatražili i dobili od HDZ-a, Restart koalicije, Koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus u čije ime je odgovor dao Davor Nađi, Političke platforme Možemo!, Domovinskog mosta u čije ime je odgovore dala Vesna Vučemilović, te Mosta.

1. Kakve su vaše projekcije gospodarskog rasta, deficita središnje države i konsolidirane opće države, te udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu na kraju idućeg četverogodišnjeg mandata vaše Vlade?

HDZ:
U idućem mandatu, kao i do sada, nastavit ćemo, s jedne strane, voditi odgovornu fiskalnu politiku koja se ogleda u uravnoteženom proračunu i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. S druge strane, daljnjim poreznim rasterećenjem, u kombinaciji s politikom intenzivnog poticanja investicijskog ciklusa, kako pojačanom apsorpcijom sredstava iz EU proračuna, tako i dodatnim sredstvima u iznosu od 10 milijardi eura koji će biti usmjereni u investicijske projekte, ostvarit ćemo snažnije stope gospodarskog rasta u narednim godinama. Time ćemo proširiti poreznu osnovicu i stvoriti prostor za sva planirana porezna rasterećenja

Restart Koalicija:
Napravili smo kompletnu projekciju scenarija gospodarskog oporavka i rasta kao i proračunskih učinaka. U 2020. naše mjere bit će „teške“ oko 2 milijarde kuna, a u idućim godinama između 3,5 i 4 milijarde kuna. To su ti „dodatni“ troškovi. Tu nisu, na primjer, ulaganja iz EU fondova na koja jako računamo, ali koja uglavnom imaju neutralan učinak na proračun. Projicirani gospodarski rast nam je oko 7-7,5 posto u idućoj godini, 5,5 posto u 2022. i oko 4,2 posto u zadnje dvije godine mandata što nam daje prostor u proračunu da možemo financirati mjere i istovremeno „zatvarati“ deficit proračuna. Tako bi deficit već u idućoj godini pao s očekivanih sedam posto u 2020. na oko tro posto BDP-a, a do kraja mandata trebali bi ostvariti suficit od oko 1,2 posto BDP-a. HDZ će nam ove godine ostaviti rekordnih 90 posto javnog duga u BDP-u, a do kraja mandata planiramo ga smanjiti na oko 72 posto.

Davor Nađi, Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus:
S obzirom na ambiciozno restrukturiranje javnog sektora i odlučno smanjenje poreznog opterećenja uz porezno i regulatorno pojednostavljenje sustava, gospodarski rast na kraju našeg 4-godišnjeg mandata bi se kretao o rasponu od 4 do 6% godišnje, dok bi proračun opće države bio uravnotežen što znači da deficita ne bi bilo. Zahvaljujući rastu BDP-a smanjio bi se i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu na razinu od oko 70% BDP-a

Možemo:
Smatramo da je u danom trenutku visoke ekonomske neizvjesnosti uzrokovane korona krizom i vjerojatnom novom ekonomskom recesijom pred nama, nemoguće predviđati kretanja indikatora rasta, deficita ili udjela javnog duga u BDP-u četiri godine unaprijed. Zapravo nas čudi lakoća predviđanja nekih stranka koje iznose ničim potkrijepljene brojke u svojim programima kao da se ništa posebno ne događa, zanemarujući mjeru u kojoj izvanredne okolnosti već sada utječu na ekonomska kretanja a time i fiskalnu stabilnost. Naš Zeleni plan predviđa investicije u sektore koji su ključni za povećanje otpornosti na poremećaje uzrokovane kapitalističkim ciklusima, pandemijama i posljedicama klimatskih promjena - kao što su poljoprivreda, proizvodnja hrane i energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije. Osim jačanja otpornosti na vanjske šokove, takva ulaganja, budući da su praćena razvojem tehnologija, pridonose stvaranju kvalitetnijih radnih mjesta i razvoju lokalnih zajednica, kao i zaustavljanju iseljavanja. Također, Hrvatska je među europskim zemljama koje trpe najveću štetu od klimatskih promjena u odnosu na svoj bruto domaći proizvod, stoga klimatske promjene ne vidimo kao sektorski problem, već naša čitava gospodarska politika ima ugrađene ciljeve smanjenja ugljičnih emisija.

Vesna Vučemilović, Domovinski Pokret:
U situaciji kada pandemija COVID 19 još traje i ne zna se kada će završiti ni kakve će posljedice ostaviti na hrvatsko gospodarstvo u najmanju ruku je neozbiljno i neodgovorno raditi projekcije gospodarskog rasta, deficita središnje države i konsolidirane opće države, te udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu 2024. godinu. No naš je stav da svaka stopa gospodskog rasta manja od pet posto ne vodi ubrzanoj konvergenciji Hrvatskog BDP-a po stanovniku prosjeku razine BDP-a EU 27. Očekujem rast deficita središnje države i konsolidirane opće države, te udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu s obzirom na zaduživanja koja su procjenjivana na oko 70 milijardi kuna ove godine, a kako je spominjao ministar Marić. Nakon što se utvrdi stvarno stanje javnih financija kao i posljedice od pandemije na hrvatsko gospodarstvo moći će se konkretnije dati odgovor na vaše pitanje.

Most:
S obzirom na situaciju s COVID-19, predviđamo da će u 2020. godini BDP pasti za 12 posto u odnosu na 2019. godinu. Polazeći od tih pretpostavki, naše projekcije pokazuju da bi se do kraja 2023. godine mogli vratiti na razinu BDP-a iz 2019. godine, dok predviđamo rast od četiri posto BDP-a u 2024. Godini. Glede deficita središnje države i konsolidirane opće države, na kraju četverogodišnjeg mandata (2024. godine) uravnoteženi proračun postat će pravilo, a ne iznimka. Udio javnog duga u brutto domaćem proizvodu, trebao bi pasti na razinu od 77 posto BDP-a na kraju 2024. godine, imajući u vidu polaznu pretpostavku prema kojoj ćemo 2020. godinu završiti na razini javnog duga od 87 posto BDP-a.

2. Kakva će biti porezna politika, koje glavne poreze namjeravate smanjiti, koje možda namjeravate uvesti, koji je vaš stav prema uvođenju „modernijeg“ poreza na nekretnine? Ako prvenstveno namjeravate smanjivati poreze, kako ćete u prvoj godini smanjivanja poreza nadoknaditi manjak prihoda u proračunu?

HDZ:
Prvenstveno, smanjit ćemo stopu poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto. Tako utjecat ćemo na rast osobnih primanja svih radnika, a time potaknuti daljnji rast potrošnje. Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjit ćemo stopu poreza na dobit s 12 posto na 10 posto, a nastavit ćemo poticati nove investicije i olakšavati poslovno okruženje. Ova mjera obuhvatit će više od 100.000 poduzeća i obrta. Dodatno, snizit ćemo PDV na svu hranu s 25 posto na 13 posto.

Restart Koalicija:
Nema uvođenja novih poreza. Za porez na nekretnine Hrvatska nije spremna. Mi idemo u smjeru rasterećenja građana i gospodarstva, ako to bude moguće već od iduće godine. Povećanjem osobnog odbitka sa 4.000 na 5.000 kuna povećat ćemo plaće za oko 700.000 građana u iznosu od 3.500 do 5.000 kuna godišnje. Vratit ćemo nultu stopu poreza na reinvestiranu dobit kako bi potaknuli investicije. Smanjit ćemo stopu PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 10% i tako pomoći obnovi krizom posebno snažno pogođenog sektora. Tu je još i smanjenje PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi koju također treba „pogurati“, te smanjenje parafiskalnih nameta. Očekujemo da će multiplikativni učinci kroz veću potrošnju i investicije brzo nadoknaditi manjak poreznih prihoda u proračunu.

Davor Nađi, Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus:
Porezno rasterećenje provest ćemo primjenom dva osnovna principa: 1. poreznim obveznicima osigurati uvjete kakve imaju njihovi konkurenti na zajedničkom tržištu EU, 2. porezna obveza nastaje kad porezni obveznik ostvari primitak (kad radnik primi plaću, kad poduzeće naplati potraživanje, kad poduzetnik isplati dobit). Pored toga, ukinut ćemo postojeće stope poreza na dohodak i uvesti jedinstvenu stopu od 10 posto. Nadalje, umjesto dosadašnjih stopa poreza na dobit od 12 posto i 18 posto, također uvodimo jedinstvenu stopu poreza na dobit od 10 posto neovisno o visini prihoda. Dodatno, zbog načela broj 2 koje smo ranije spomenuli, porez na dobit se naplaćuje samo kod isplate dobiti. Dakle, ne samo da se ne plaća u slučaju reinvestiranja, nego samo u slučaju isplate. Uz sve navedeno, planiramo i daljnje rasterećenje ostalih nameta poput ukidanja obveznih članstva i komorama i slično.

Možemo:
Naš središnji cilj je smanjenje nejednakosti, a porezna politika je u tome važna poluga. Naša porezna politika cilja smanjenju porezne presije na prihode od samostalnog i nesamostalnog rada, većoj progresivnosti oporezivanja dohotka te prebacivanju poreznog tereta s rada na prihode od kapitala i imovine. Sadašnji regresivni sustav,u kojem PDV čini najveći udio prihoda, transformirat ćemo u progresivni sustav koji oporezuje bogatstvo, imovinu i dohodak u koji su uključeni svi prihodi od imovine. Također predlažemo uvođenje poreza na nasljedstvo veće vrijednosti, kakav ima većina zemalja članica EU. Porezna politika svih dosadašnjih vlada bila je ista: regresivna i ovisna o PDV-u. U ovoj kampanji i SDP i HDZ predlažu manje izmjene poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, što nije sporno, ali to ne mijenja regresivni karakter porezne politike. Tek sveobuhvatnom transformacijom prema progresivnom poreznom sustavu možemo početi smanjivati stope PDV-a o kojem smo sada u velikoj mjeri ovisni. Porezna reforma stoga nije promjena pokoje stope već dublji zahvat oko kojeg se mora postići širi politički i društveni konsenzus kako bi ona bila trajna.

Domovinski Pokret:
Postojeća porezna politika koja se mijenja iz godine u godinu, vrlo je nestabilna i nepredvidiva, kako za građane tako i za investitore. Potrebna je sveobuhvatna reforma porezne politike. Porezima se mora utjecati na ravnomjeran položaj prihoda od imovine, dobiti ili dohotka. Ne smije se preferirati i poticati ulaganja ni u jedan oblik imovine, jer se tako rade distorzije u sustavu. Hrvatska je već sada visoko oporeziva zemlja, te nema prostora za daljnje povećanje poreza i/ili uvođenje novih. Nužno je, kao što je već naglašeno, sukcesivno smanjenje ukupnih poreznih davanja. Što se tiče uvođenja poreza na nekretnine mišljenja smo da treba stvoriti osnovne preduvjete za njegovo uvođenje, a to je sređivanje zemljišnih knjiga. DP nije izričito protiv, ali moraju se stvoriti preduvjeti za njegovo uvođenje i povesti raspravu da se utvrdi da li porez uvoditi na sve nekretnine ili samo na one tzv. neaktivne.

Most:
Most će zagovarati sveobuhvatnu reformu poreznog sustava koja će imati za cilj postizanje jednostavnosti poreznog sustava, njegove stabilnosti i predvidljivosti za sve porezne obveznike na duži rok i to na bitno nižim razinama poreznog opterećenja. To namjeravamo postići manjim oporezivanjem dobiti – uvođenjem olakšice za reinvestiranu dobit, kao i ukidanjem poreza na udjele u dobiti, te manjim opterećenjem poreza na dohodak. U ovom trenutku nismo spremni podržati nikakav oblik uvođenja poreza na nekretnine. U prvoj godini smanjivanja poreza uvesti ćemo i uštede na rashodovnoj strani proračuna (smanjenjem broja ministarstava, manjim izdacima za lokalnu samoupravu i racionalizacijom agencija, zavoda i sl.)

3. Koje su glavne odrednice vaše mirovinske politike u iduće četiri godine, kakav je vaš stav prema drugom i trećem mirovinskom stupu?

HDZ:
Ključno je nastaviti jačati i razvijati II. i III. mirovinski stup, jer jedino mješovitim sustavom je moguće osigurati dugoročno održiv mirovinski sustav i primjerene mirovine. Evidentno je da ponajviše zbog negativnih demografskih kretanja neće biti moguće postići dugoročnu održivost mirovinskog sustava i primjerene mirovine osigurati samo iz I. stupu. Stoga smo se opredijelili za daljnje jačanje II. i III. stupa kapitalizirane mirovinske štednje s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu i razvoja tržišta kapitala, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova.

Restart koalicija:
Povećati mirovine i smanjiti zaostajanje za prosječnom plaćom. Pri tome smo svjesni fiskalnih ograničenja, ali i činjenice da se tu mora napraviti iskorak. Zato najprije ciljamo najugroženije umirovljenike. Uvodimo tzv. treće usklađenje vezano za rast BDP-a kao poseban dodatak na mirovine koji treba barem zaustaviti zaostajanje za plaćama. U fokusu su nam obiteljske mirovine za 220.000 umirovljenika, uglavnom umirovljenica koje imaju ispod 2.000 kuna. I treće, cilj nam je mirovine za puni radni staž dovesti u prosjeku na 70% osobnih primanja osiguranika tijekom 40 ili više godina radnog staža. Danas je to oko 60-62 posto. Drugi i treći stup nećemo dirati, ali očekujemo da se bolje upravlja sredstvima drugog stupa.

Davor Nađi, Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus:
Glavna odrednica naše mirovinske politike je zadržavanje sustava međugeneracijske solidarnosti kroz tri stupa, uz jačanje drugog i trećeg stupa. Uz sadašnju razinu gospodarske aktivnosti prvi mirovinski stup je neodrživ i njega se ne može spasiti drugačije nego višom razinom uplata kao rezultat porasta plaća i zaposlenosti. Smanjenjem razine mirovina po posebnim propisima se može otvoriti prostor za smanjenje postotka plaće koji se uplaćuje u I. stup i to preusmjeriti u II. stup. Redovne mirovine će samo rasti.

Možemo:
Naši prioriteti u području mirovinskog sustava su suzbijanje politike isplata nevjerodostojnih minimalnih plaća. Praksa isplate minimalnih plaća uz neki oblik neprijavljenog dodatka na plaću zloupotrebljava posredno i institut najniže mirovine kao socijalni instrument. Najnižu mirovinu redefinirat ćemo u terminima najniže plaće, a pravo na korekciju obračunatog iznosa mirovine do razine najniže mirovine vezat ćemo uz neki imovinski cenzus. Ispravit ćemo one zakonske odredbe koje nepravedno tretiraju žene (status dugogodišnjeg osiguranika, prepoznavanje dvostruke opterećenosti žena). Preispitat ćemo sve mirovine koje su priznate i/ili određene po posebnim propisima. One među njima koje su isključivo rezultat političkih povlastica ili nevjerodostojnih podataka potrebno je ukinuti, no tamo gdje su takva mirovinska primanja jedini izvor prihoda kućanstava treba ih zamijeniti prikladnim socijalnim davanjima. U duljem roku, težit ćemo izjednačavanju razine mirovina obračunatih po posebnim propisima s razinom mirovina obračunatih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Regulirat ćemo tržište rada u cilju smanjenja privremenih oblika zaposlenosti i suzbijanja sive ekonomije.

Domovinski pokret:
Po većini karakteristika naš mirovinski sustav je u najlošijem stanju u EU. Bez obzira na niske prosječne plaće, kod odlaska u mirovinu u prosjeku naš novi umirovljenik padne na tek 40 posto dotadašnjih prihoda. Uzimajući sve u obzir, jedina prava mirovinska reforma u RH je značajno povećanje broja radnih mjesta i prosječne plaće, što se može učiniti samo značajnim iskorakom u konkurentnosti RH i poboljšanjem poduzetničke klime. Kod nas su porezne olakšice na životna osiguranja odavno ukinute, poticaj od 15 posto na ulaganja u DMF isplaćuje se samo do 5.000 kuna osnovice, a poslodavci su oslobođeni poreza na ulaganja u privatne mirovine osvojih zaposlenika samo do premalih 5.000 kuna godišnje. Na svim ovim područjima donijet ćemo paket mjera za poticanje privatnih ulaganja u kvalitetniji život u trećoj životnoj dobi. Također, što se tiče drugog stupa, znatno bolje ćemo iskoristiti investicijski potencijal (110 milijardi kuna krajem ove godine), osloboditi ih političkog pritiska kod ulaganja, te ojačati kompetitivnost industrije koja je trenutačno gotovo zamrla.

Most:
Jedino dugoročno rješenje za održivost mirovinskog sustava je ozbiljan rast BDP-a (minimalno četiri posto i više), porast zapošljavanja, zaustavljanje odljeva stanovništva i zaokret u demografskim trendovima. Kratkoročno, nudimo sljedeća rješenja u sklopu Prijedloga mjera za poboljšanje mirovinskog sustava. Smanjenje naknada obveznih mirovinskih fondova. Pojednostavljivanje mogućnosti mijenjanja fonda u 2. stupu za građane – buduće umirovljenike. Liberalizacija tržišta OMF-ova. Delimitiranje maksimalne osnovice za doprinos od 15 posto u I. mirovinskom stupu. Dodatno, analizirat ćemo inovativna rješenja za unapređenje financijske likvidnosti mirovinskog sustava financiranjem sustava putem izdavanja inovativnih dugoročnih vrijednosnica.

4. Namjeravate li provoditi jače restrukturiranje velikih javnih poduzeća, kakav je vaš stav prema privatizaciji tvrtki koje nisu od strateškog interesa za državu, poput državnih udjela u Podravci i Đuri Đakoviću ili većinskih udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci. Jeste li za privatizaciju manjeg dijela portfelja Hrvatske pošte ili HEP-a?

HDZ:
Sve udjele u onim tvrtkama u kojima kroz Skupštinu, Nadzorni odbor ili Upravu društva Vlada Republike Hrvatske nema utjecaj na kreiranje poslovne politike, treba staviti na tržište i prodati prvenstveno postojećim suvlasnicima, a ako među njima nema interesa, partnerima koji su zainteresirani za participaciju u vlasništvu.

Restart koalicija:
Prema dostupnim parametrima HDZ-ova vlada ostavlja nam javna poduzeća u lošem stanju, od HŽ-a, ne restrukturiranog cestarskog sektora, Croatia Airlinesa, i drugih. Podaci govore o nekoliko tisuća novih i vrlo upitnih zapošljavanja, da ne kažemo uhljebljivanja što je dodatno opteretilo bilance tih poduzeća. Tu nas čeka ogroman posao. S druge strane, država nije dobar gospodar i mora se povlačiti iz poduzeća u kojima ima manjinske udjele, a koja nemaju strateški značaj za Hrvatsku. Još je dobro ako državi takvi udjeli donose dobit, a ako ne država tamo nema što tražiti. Nećemo privatizirati HEP. HEP je primjer strateški važne kompanije i zadnje preostalo uporište za vođenje održive energetske strategije.

Davor Nađi, Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus:
Restrukturiranje ili privatizacija velikih javnih poduzeća nije pitanje izbora nego je nužnost kao rezultat lošeg upravljanja HDZ-a i SDP-a koji su ih koristili za uhljebljivanje svojih članova. Kompanije koje su od strateškog interesa poput Šuma i Voda treba restrukturirati, a kompanije poput Podravke, Borova i slično koje se bave prodajom začina i obuće svakako privatizirati na najtransparentniji mogući način. HEP u budućnosti mora biti tržišni lider u ovom dijelu Europe i ako ponuda manjeg dijela portfelja se provede kako bi se pribavio kapital za njegov razvoj, to bi moglo imati smisla i koristi, dok bi privatni dioničari tada zahtijevali da kompanija radi bolje i transparentnije. No nikako nismo za prodaju dijela portfelja HEP-a da bi se radio otkup INA-e. To bi bila ludost jer budućnost je struja, a ne nafta. Hrvatska pošta je definitivno poduzeće kojem treba značajno podizanje efikasnosti kako bi zadržala korak s tržištem, a samo privatni kapital može donijeti sa sobom i znanja koja su potrebna za daljnji rast i razvoj Hrvatske pošte.

Možemo:
Navedene tvrtke smatramo strateškim zbog osiguranja prehrambene i energetske neovisnosti, a to jednako tako vrijedi za tvrtke koje pružaju temeljne usluge građanima poput Hrvatske pošte i HEP-a. Kada jednom privatizirate tvrtke o kojima ovise svi građani i velik dio industrije izbili ste si iz ruke važne poluge upravljanja razvojem društva. Upravo to je HDZ napravio s INA-om i HT-om, pa sada odluka oko transformacije INA-e prema obnovljivim izvorima nije u našim rukama, niti imamo mogućnosti utjecati na razvoj telekomunikacijske infrastrukture koja je ključna za razvoj.Potrebno je razvijati proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću rada u privatnom i javnom sektoru, praćenu razvojnim politikama koje potiču okrupnjivanje i razvoj obaju sektora. U tom procesu fokus nam je na srednje visokoj i visoko složenoj proizvodnji, s posebnim naglaskom na postugljične tehnologije. Upravljanje javnim poduzećima ćemo demokratizirati kroz civilni nadzor u nadzornim odborima te profesionalizirati menadžment javnih poduzeća, čiji ćemo poslovni učinak vrednovati prema kriterijima koji uključuju mjere ispunjavanja javnog interesa kao što su kvaliteta usluge, cjenovna i fizička dostupnost usluge, financijska održivost, razina uvjeta rada, zaštita okoliša, efikasnost i transparentnost upravljanja.

Domovinski pokret:
Nažalost proteklih 30 godina je pokazalo da su se tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu upravljalo politički, da su se kadrovi birali po stranačkoj prirodnosti a ne po stručnosti, da se zapošljavalo po stranačkoj i rodbinskoj pripadnosti, da je cvala korupcija u javnoj nabavi i investicijama, da se neefikasno upravlja državnim poduzećima i bankama, da se pogodovalo interesima grupa ljudi i tako dalje. Sve ovo vodi na zaključak da je potrebna privatizacija državnih tvrtki. Međutim, vlasništvo odnosno suvlasništvo u tvrtkama kao što su Podravka ili HEP može biti jedna od važnih poluga kojima se utječe na razvoj hrvatskog gospodarstva. Npr. preko Podravke na poljoprivrednu politiku i prehrambenu industriju. Preko HEP-a na energetsku i industrijsku politiku, zaštitu okoliša te infrastrukturne djelatnosti. Tako gledaju se oni projekti koji ne samo da su dobri za tvrtke nego i za državu u cjelini. Znači kod tvrtki kao što je Podravka ili HEP-a zalažemo se za privatizaciju manjeg dijela, do 25 posto. Ključno je proces privatizacije voditi na transparentan način kako bi se izbjegle potencijalne nepravilnosti.

Most:
Smatramo da bi država trebala prodati svoje udjele u svim trgovačkim društvima koja ne predstavljaju bilo kakav strate gdje nema bilo kakav oblik kontrolnog paketa i gdje ne može značajnije utjecati na poslovne odluke i upravljanje tvrtkama. Bez detaljne analize svih poslovnih procesa u Hrvatskoj elektroprivredi i Hrvatskoj pošti, ne možemo donijeti rezolutan stav o potrebi privatizacije dijela ili eventualno cijelog sustava, poglavito prije sređivanja transparentnog regulatornog okvira koji će dovesti do boljeg uređenja odnosa na tržištu.

5. Kakav je vaš stav prema uvođenju eura?

HDZ:
Tijekom mandata ove Vlade Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete i korake u provedbi Akcijskog plana za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Očekujemo kako ćemo već tijekom srpnja ući u ERM II, u kojem će biti potrebno provesti najmanje dvije godine prije vođenja eura kao službene valute. Time će se naša zemlja pridružiti skupini od 19 država članica Europske unije s više od 340 milijuna stanovnika koji već koriste euro kao zajedničku valutu, te od nje imaju višestruke koristi. Također, smatramo kako će se to pozitivno odraziti na sigurnost naših građana, gospodarstvo, ulagačku klimu i turizam. Većina štednje građana RH je u eurima, a ulaskom u eurozonu i Hrvatska narodna banka uključit će se u sustav Europskih središnjih banaka. Sve će se to pozitivno odraziti i na snižavanje kamata, što znači da će se naši građani i poduzetnici moći povoljnije zaduživati, a manje ćemo biti izloženi valutnim rizicima i gospodarskim krizama, poput ove uzrokovane koronavirusom. Veliku korist od uvođenja eura imat će i naši izvoznici, kojima će se tako olakšati poslovanje zbog ukidanja troškova konverzije, odnosno valutnog rizika, a smanjit će se i rizičnost njihovog poslovanja zbog činjenice da će i prihodi i rashodi biti u istoj valuti.

Restart koalicija:
Načelno smo za uvođenje eura. Međutim, ova kriza će pogoršati makroekonomske parametre i usporiti put Hrvatske prema Europskoj monetarnoj uniji. Naš je cilj da prilikom uvođenja eura u Hrvatskoj do što većeg izražaja dođu sve pozitivne strane. Na primjer, zemlje iz Eurozone imale su puno veće mogućnosti u izboru instrumenata, a to znači i puno više novca, za suočavanje s krizom COVID-19 u odnosu na ostale članice. S druge strane, spriječit ćemo moguće negativne utjecaje na građane i gospodarstvo. Strah građana je uglavnom vezan za špekulacije oko mogućeg rasta cijena. Međutim, mislimo da u prijelaznom razdoblju možemo to učinkovito prevenirati.

Davor Nađi, Koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus:
Kao koalicija smo za uvođenje eura jer su prednosti njegova uvođenja jasne, dok tvrdnje da će uslijediti velika inflacija ili Hrvatska izgubiti monetarni suverenitet jednostavno ne stoje. Mi smo zapravo već uveli euro jer građani već drže štednju u eurima, nekretnine i automobili se kupuju u eurima, krediti su u eurima, a i tečaj kune je vezan za euro. Istovremeno, nemamo nikakav utjecaj na politike Europske središnje banke. Ulaskom u eurozonu se to mijenja dobivamo utjecaj na monetarnu politiku Europske središnje banke. No to ne znači da u eurozonu trebamo srljati. Trebamo se dobro pripremiti i ući spremni. Uostalom, i ova koronakriza je pokazala da zemlje eurozone imaju lakši pristup kapitalu u vremenima takvih šokova.

Možemo:
Budući da djelujemo unutar otvorenog tržišta EU-a, sužen je manevarski prostor unutar kojeg možemo djelovati na poboljšanje konkurentnosti. Na jednu od ključnih poluga aktivne ekonomske politike – kontrolu državnog deficita i duga – već sad presudno utječu Maastrichtski kriteriji. Uvođenjem eura oduzet ćemo si još jednu polugu, kontrolu kamatnih stopa i tečaja. O pitanju ulaska u Eurozonu imamo vremena provesti široku i ozbiljnu javnu raspravu. U čekaonici ćemo provesti nekoliko godina i upravo taj period treba iskoristiti da se dobro odvagnu sve prednosti i mane pristupanja Eurozoni.
Ulaskom u Eurozonu glavni mehanizam za postizanje konkurentnosti ostat će nam interna devalvacija, koja se postiže smanjenjem troškova rada. To znači daljnje slabljenje pozicije radnika – u društvu u kojem se odsustvo razvojne politike već trideset godina prelama upravo na visokoj nezaposlenosti, pogoršanju uvjeta rada, niskim plaćama i mizernim mirovinama. Interna devalvacija problem je zato što ne donosi automatsko poboljšanje međunarodne konkurentnosti, a može proizvesti pad BDP-a i životnog standarda. Zbog svega navedenog, smatramo da se ulazak u Eurozonu u najmanju ruku treba odgoditi.

Domovinski pokret:
Budući da Hrvatska nije iskoristila mogućnost da domaća valuta bude okosnica razvoja i instrument stabilizacije nacionalnog gospodarstva, te da do sada nije koristila sve poluge monetarne politike, smatramo da je potrebno provesti referendum građana o uvođenju eura kako bi se detaljno sagledali svi pozitivni i negativni aspekti uvođenja eura.

Most:
Glede uvođenja eura u RH, smatramo da trenutno nije pravo vrijeme za takav potez, jer bi uvođenje eura u ovom trenutku dovelo do inflatornih pritisaka na gospodarstvo i smanjenja kupovne moći građana. Imajući u vidu takvo ekonomsko stanje, protivimo se uvođenju Eura kao hrvatske nacionalne valute, dokle god Hrvatska ne bude u stanju u duljem razdoblju i na održivi način ostvarivati veći rast proizvodnosti rada u odnosu na razvijene europske zemlje i dokle god kvaliteta hrvatskih institucija ne bude na zadovoljavajućoj razini.