Sada je na potezu Tihomir Orešković. Nakon iscrpljujućeg kadroviranja novih ministara, maratonske sjednice Sabora pune uvreda i promašenih tema, afere Crnoja, svađa oko Zlatka Hasanbegovića te prosvjednih marševa na redu su ekonomija i financije. Ključ je u proračunu. Mora biti predstavljen do ožujka, mora biti održiv, deficit se mora srezati, a javne financije staviti pod kontrolu. Ne uspije li proračun, neće uspjeti ni Tihomir Orešković.
A taj ključni korak trenutačno ovisi o jednom čovjeku, ministru financija Zdravku Mariću, bivšem Agrokorovu menadžeru koji je postao glavni premijerov suradnik, osoba od najvećeg povjerenja. Globus je s 12 sugovornika iz političkog života i ekonomske struke analizirao odnose te sastavio dva kruga ljudi, institucija i interesnih skupina koji će biti najbliži Oreškovićevi suradnici za gospodarstvo te rekonstruirao koji bi mogli biti njihovi prvi potezi.
Najuži i najvažniji krug činit će samo pet osoba. Zdravko Marić, Boris Vujčić, Tomislav Panenić, Tomislav Tolušić i Neven Zelić. To su ljudi na koje će se novi premijer, kad je u pitanju ekonomija najviše oslanjati. "Zdravko Marić najvažniji je među njima", kažu nam sugovornici.
Zamjenik bivšeg ministra financija Ivana Šukera, koji je 2008. u 31. godini postao najmlađi državni tajnik, a kojeg je cijenio i Slavko Linić (a hvalio i Boris Lalovac), bit će Oreškovićev blagajnik, čovjek zadužen za brojanje javnih kuna. Iako je njegovo imenovanje očekivano, HDZ-ovi krugovi zagovarali su da ministrom postane Tomislav Ćorić s Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu koji se stranci priključio primarno kroz suradnju s IFO Institutom i radom na gospodarskim smjernicama. Ćorić zasad ostaje šefom HDZ-ova Odbora za financije kroz koji će pružati podršku novom ministru. Globusovi izvori kažu da se Marić i Orešković dobro razumiju te da dijele iste poglede po pitanju deficita. Često raspravljaju i kontaktiraju a sastaju se više puta dnevno.
Odmah iza Marića je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, “stup stabilnosti” kako ga opisuju neki naši sugovornici i osoba koja će održavanjem tečaja kune državi garantirati financijski mir. A to znači moguće povjerenje kreditora i rejting agencija. Kratko vrijeme spekuliralo se o njegovoj smjeni, a Mostov ekonomski strateg Ivan Lovrinović zagovarao je drukčiju tečajnu politiku i devalvaciju kune. Vujčić je međutim dodatno ojačao poziciju kad je Oreškovića odveo u Kitzbühel na sastanak sa stranim vjerovnicima, odnosno, kako je to premijer objasnio, “s ljudima koji drže 80 posto hrvatskog duga”, što je Lovrinović žestoko kritizirao. "Zašto se Orešković prvo obratio bankarima, a ne hrvatskim građanima?" pitao se Lovrinović i ubrzo potom razišao se s Mostom, možda zato što je očekivao da će upravo on zamijeniti Vujčića.
Tomislav Tolušić, kao ministar regionalnog razvoja i fondova EU, treća je osoba u lancu, a ovaj HDZ-ov donedavni virovitičko-podravski župan Oreškovićev je čovjek zadužen za povlačenje novca iz Europe. Poziciju ministra mu je nad favoriziranom eurozastupnicom Ivanom Maletić donio uspješan rad u županiji gdje se istaknuo dobrim iskorištavanjem EU fondova, a pred njega je sad stavljen još ambiciozniji cilj. U prvoj godini mandata trebao bi povući barem dvostruko više novca nego njegov prethodnik Branko Grčić lani, dakle ukupno oko miliijardu eura. Tolušić je zato ključan za Oreškovićev plan o pokretanju investicija.
Dodatni zamašnjak trebao bi osigurati Tomislav Panenić, pomalo neočekivan izbor za ministra gospodarstva, s obzirom na iskustvo i činjenicu da je dosad bio poznat samo kao načelnik Tompojevaca. "Nitko ne zna kakvim će se on pokazati. A test će mu biti finiširanje investicija poput one u Kuparima. To je sto milijuna eura ulaganja", govori Globusov izvor iz HDZ-a. Je li Panenić, koji se također pokazao uspješnim kao načelnik koji je odlično iskoristio EU fondove u Tompojevcima, tome dorastao? O odgovoru će ovisiti i njegovo trajanje u Vladi.
I na kraju, kao šef Kabineta, Neven Zelić, pravnik iz Hrvatskoga helsinškog odbora neformalno zadužen za medije i društvenu djelatnost, igrat će ulogu Oreškovićeva bedema prema javnosti. Globusovi izvori kažu kako bi on trebao na operativnoj razini dogovarati premijerove obaveze, te izraditi strategiju njegova javnog nastupa.
Tako će, barem zasad, izgledati Timov ekonomski kitchen cabinet (uvriježeni anglosaksonski termin za krug najbližih suradnika nekog političara na važnoj funkciji), a hoće li krug suradnika širiti ili mijenjati njegove aktere ovisi o rezultatima. Riječ je o ljudima koji su, više od ostalih u Vladi, bliski Oreškoviću na brojnim razinama. Osim što su svi (uz iznimku Zelića koji je pravnik) zaduženi za ekonomske resore, s Oreškovićem, kao bivšim menadžerom multinacionalne kompanije, dijele i svjetonazor u kojem najviše mjesto pripada jeziku financija, brojki i egzaktnih pokazatelja.
"Premijer puno vjere polaže u fondove Europske unije, stoga će mu uz Marića i Panenića važan biti Tomislav Tolušić. Dosad u povlačenju novca nismo bili naročito uspješni i ako možemo bolje, svakako to moramo učiniti. Time šaljemo poruku da smo uređena i sposobna zemlja", kaže Milan Račić, ekonomist, poduzetnik i poslovni savjetnik koji je i sam bio jedan od kandidata za novoga ministra gospodarstva.
Da se njega pita, kaže, ukinuo bi ministarstvo poduzetništva i obrta i spojio ga s ministarstvom gospodarstva kako bi stvorio ključni resor, ali ne vjeruje u tezu da će nas (samo) europski novac spasiti.
"Analiza IFO Instituta dokazuje da je povlačenje sredstava kratkoročna mjera, a na primjeru drugih zemalja da je utjecaj tog novca daleko manji i kraći od strukturnih reformi. Jednom kad promijenimo strukture i poboljšamo ljude dobit ćemo puno više", smatra Račić.
Naravno, Orešković intenzivno komunicira i sa svojim potpredsjednicima, Tomislavom Karamarkom i Božom Petrovom. U Vladi kažu kako su ti kontakti svakodnevni, a ni s ostalim ministrima, što je možda skriveno od javnosti, nisu puno rjeđi.
"Svaki dan odrade se dvije smjene, svi međusobno kontaktiraju, sastanci su gotovo non-stop, a u svemu tome Orešković stigne kontaktirati i Kolindu Grabar-Kitarović, jer će gospodarska diplomacija biti ključna za investicije", kaže nam sugovornik iz Vlade. U predsjednici Orešković ima potporu, a i on njoj vjeruje, tvrdi nam izvor iz HDZ-a. "Oreškovićeva supruga prilično je čvrsto uključena u katoličku zajednicu u Hrvatskoj, ali on se držao suzdržano i u zemlji ustvari nema osobu izvan Vlade za koju bi bio vezan ili bi mu bila od naročitog povjerenja. Ili se za to barem javno ne zna. Ali zato ima predsjednicu kao snažnu potporu", tvrdi.
A kad god se spominju reforme, posebno javne uprave, spominju se i sindikati, čime se odmah formira i drugi, ipak nešto manje blizak krug najvažnijih Oreškovićevih partnera u vladanju zemljom. A to su sindikati, poslodavci i ekonomske institucije s kojih dolaze stručnjaci koji će mu krojiti ekonomiju i financije. "Mi smo već počeli sa suradnjom", kaže mi Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. HUP-ovi timovi odradili su sastanak s Darkom Horvatom, ministrom poduzetništva i obrta, a u kratkom roku čekaju ih, doznajemo, sastanci s ministrima zdravlja, turizma i gospodarstva. "To je naša uloga kao socijalnih partnera. Vladi nudimo pomoć u ljudima i našim stručnim programima koje mogu ali i ne moraju prihvatiti. Prva iskustva su pozitivna", kaže Majetić. Naglašava kako ne žele sudjelovati u kadroviranju nego samo u stručnim timovima kako bi ministrima dali uvid u stanje na terenu. "Ne kažem da smo uvijek u pravu, ali ovako mi možemo pomoći", kaže.
Odabir Zdravka Marića za ministra financija govori puno o ekonomskom smjeru zemlje. Poznato je da je Marić u pisanju stručnih radova često surađivao sa Željkom Lovrinčevićem na Ekonomskom Institutu gdje je radio kao istraživač. Na Harvardu je pohađao program Upravljanje javnim financijama, a kod Ivice Todorića u Agrokoru bio na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala.
Tek mu je 39 godina, oženjen je i otac dvoje djece, a osim engleskoga govori i talijanski. Njegov mentor Lovrinčević, koji je svojedobno savjetovao i Jadranku Kosor, često gostuje u medijima sa svojim stručnim analizama, a poznat je po čestim upozorenjima da zemlju već iduće godine očekuju problemi sa servisiranjem javnog duga i mogući bankrot ako se stvari odmah ne promijene. Zagovornik je reformi i žestoki kritičar rada prošle Vlade kojoj je predbacivao da svojom fiskalnom politikom samo servisira zatečene interesne skupine.
Manje poznat javnosti novi je šef Oreškovićeva kabineta Neven Zelić. Riječ je odvjetniku i članu Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora koji je u fokus javnosti došao lani kad je zastupao novinarku Karolinu Vidović Krišto kad je dobila izvanredni otkaz na HRT-u jer je kritizirala ravnatelja Gorana Radmana. Poznat je po izjavama u kojima je povodom svastike na travnjaku Poljuda kritizirao i Vladu i Hrvatski nogometni savez da ignoriraju problem nasilja i govora mržnje na tribinama.
"Bilo bi dobro da premijer širi krug suradnika izvan Vlade. Ako već nije, trebao bi sjesti s vlasnicima velikih kompanija poput Agrokora ili Atlantica. Ali ne treba se zavaravati. Ti poslovni ljudi sigurno nisu čekali premijera da im nešto kaže da počnu masovno zapošljavati, to tako ne funkcionira. Njima, kao i rejting agencijama poput Fitcha ili Standard&Poorsa Orešković mora komunicirati istu poruku - da će vodstvo države biti racionalno, transparentno i da će im ministarstva biti na usluzi. Čarobni štapić ne postoji, ali svi će čekati njegove prve poteze. Našim najboljim poslovnim ljudima, investitorima i rejting agencijama moramo komunicirati, 'prodati', da se tako izrazim, istu priču i onda je moramo još i provesti", govori Račić kojemu, kaže, nije jasno kako je moguće da se iz Vlade javlja toliko disonantnih tonova.
Jedan dan ministri najavljuju zapošljavanja, mediji to osude, ministri sami sebe demantiraju, a vrijeme ide. "Priča mora biti dogovorena, usuglašena i javnosti jasno komunicirana", zaključuje. S njime se slaže i poduzetnik Saša Cvetojević. U predizbornoj utrci zvali su ga iz tri najveća politička bloka da im pri sastavljanju gospodarskog programa objasni što sve muči poduzetnike. U samo dva tjedna, smatra on, moglo bi se ukinuti desetak ili više čudnih zakonskih propisa koji državu ništa ne koštaju, a poduzetnicima stvaraju probleme u poslovanju. To bi on volio vidjeti i kao njegove prve, hitne korake.
"Oko Vlade se vrti puno grupacija i interesa, ali po pitanju gospodarstva Oreškoviću bi glavni partner trebao biti HUP jer to je formalno složena udruga čiji članovi sudjeluju u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća. Nakon njih, ali svakako prije raznih analitičara i profesora to bi trebali biti ljudi iz top deset hrvatskih kompanija. Ljudi poput Emila Tedeschija ili Branka Roglića koji se ne vežu uz afere i probleme, ili Agrokor koji je kao koncern značajan dio hrvatskog gospodarstva koji proizvodi, zapošljava i izvozi", mišljenja je Cvetojević koji se nada će premijer imati sluha i za IT sektor u kojemu je budućnost.
Situacija je istovremeno jednostavna i komplicirana smatra Davor Majetić. "Prvi potezi ustvari će biti miks kratkoročnih i dugotrajnih mjera. Redom: stjecanje povjerenja naših vjerovnika i osiguravanje jeftinijeg kapitala za poduzetnike. Proračun će biti prvi test. On će pokazati postoji li plan i ima li premijer političku vjerodostojnost. Nakon toga dolaze reforme. Orešković mora jasno reći je li za nastavak reforme kurikuluma. Mi smatramo da je to odlična stvar. Sljedeća je na redu javna uprava. Ostalo je otvoreno pitanje pravosuđa. Investitorima treba pravna sigurnost. Zato nam treba novi zakonski paket jer implementacija nekih zakona dosad bila je skuplja od njihove javne koristi", nabraja Majetić svoju listu želja.
Međutim, nulti korak, a Majetić nije jedini od Globusovih sugovornika koji je to primijetio, još nije učinjen. "Nije formiran tim. Još traje kadroviranje. Možda ne znamo sve ministre ali od njih će puno važniji biti njihovi timovi", zaključuje. Josip Budimir, jedan od ekonomskih stratega Domoljubne koalicije koji je također bio na popisu potencijalnih ministara kaže da se u računici nikako ne smiju izostaviti sindikati.
"Oreškoviću trebaju stručnjaci, nikako ne paralelna vlast, ali uži tim svakako. Uz nabrojene ministre na istoj liniji mora biti i guverner HNB-a s kojim će po prirodi stvari morati surađivati. Tom timu moraju se priključiti i stranački stručnjaci, iz HDZ-a i eventualno Mosta ako je netko tamo ostao", kaže Budimir.
Za njega će osnovni problem biti racionalizacija rashoda u proračunu. A većina njih počiva na stečenim pravima i kolektivnim ugovorima državnih zaposlenika. "To je najteže rezati, ali to su ujedno najneproduktivniji troškovi i najmanje pridonose generiranju gospodarskog rasta. Zato treba razgovarati sa socijalnim partnerima i predstaviti to kao zajednički pothvat, a ne nametanje volje nadmoćne vlade. Orešković ima kulturu socijalnog dijaloga u svojoj korporativnoj prošlosti i vjerujem da će znati predstaviti ciljeve i vremenski okvir sindikatima. On je pragmatik i fokusiran je na ciljeve i vjerujem da će to dati rezultate. Odaje mi dojam čvrstog momka, sigurno neće odustati", smatra.
Milan Račić pak kaže da je zadnji čas da se povuku svi ti potezi. Posebno zato što smo pod prismotrom kreditora i rejting agencija. "Oni nas slušaju godinama, a mi im stalno lažemo. Oprezni su i neće pasti samo na obećanja. A ovoj vladi treba dati priliku. Jer time zapravo dajemo šansu sebi", kaže na kraju.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....