Većina članova saborskog Kluba socijaldemokrata, 15 od 18 zastupnika koji su prošle godine izašli iz SDP-a ili su iz njega izbačeni, pokrenuli su postupak registriranja Udruge socijaldemokrata, koja je po broju zastupnika druga politička snaga u Saboru, te planiraju izaći na iduće izbore. Predsjednik Udruge je politički veteran Davorko Vidović, koji nam otkriva njihove dalje poteze.
Kako to da ste se odlučili za osnivanje udruge, a ne stranke?
- Održali smo osnivačku skupštinu Udruge na kojoj sam kao jedini kandidat izabran za predsjednika, a kolega Nikša Vukas za tajnika. Izabrali smo i pet potpredsjednika zaduženih za pojedine regije - Ivana Posavec Krivec za zapadnu i središnju Hrvatsku, Renata Sabljar Dračevac za Dalmaciju, Sanja Udović za Rijeku, Istru, Liku i Gorski kotar, Davor Bernardić za Zagreb i Domagoj Hajduković za Slavoniju. Moje je dodatno zaduženje brinuti o jednoj statutarnoj inovaciji: naime, osim teritorijalnog principa učlanjivanja uveli smo mogućnost djelovanja u udruzi i kroz aktive koji pokrivaju područja relevantna za kvalitetan život ljudi poput gospodarstva, zelene tranzicije, socijalne zaštite, stanovanja ili zdravlja. Nema bitne razlike između udruge i stranke. Na izborima mogu sudjelovati i ljudi koji nisu stranački organizirani, kao nezavisni kandidati okupljeni oko nekih zajedničkih vrijednosti, ideja i programa.
Je li vam namjera da se u skorijoj budućnosti registrirate kao stranka?
- Prvo da vidimo što će biti s udrugom koja kao oblik organiziranja ima i neke svoje prednosti. Za razliku od stranaka, koje se mogu oglašavati samo za vrijeme izborne kampanje, udruge nemaju tu vrstu ograničenja. Bit ćemo u organizacijskom smislu fleksibilniji, što odgovara ljudima koji su izašli iz SDP-a, koji je organizacijski rigidan i ograničavajući. A htjeli bismo u rad uključiti ne samo bivše članove SDP-a, koji će vjerojatno biti okosnica članstva, nego i nove ljude, posebno mlade koji imaju svoje karijere i možda ne žele puni politički angažman, ne žele sudjelovati u izbornom procesu, ali žele biti društveno angažirani.
Kako to da se Udruzi nisu priključili saborski zastupnici Rajko Ostojić, Zvane Brumnić i Matko Kuzmanić?
- Temeljni princip našeg organiziranja je potpuna dragovoljnost u izboru načina suradnje s Udrugom. Rajko Ostojić je na televiziji izjavio da čeka da osnujemo stranku. Nisu se oni od nas distancirali. Svi smo ista ekipa. Povezuju nas temeljne vrijednosti socijaldemokracije koje želimo promovirati, a to su sloboda, solidarnost, jednakopravnost i socijalna pravda.
Očekujete li da Udruzi pristupe neki istaknuti današnji članovi SDP-a?
- Iako je većina takvih već izašla ili je izbačena, očekujemo i neke vrlo ugledne SDP-ovce. Nismo prekinuli komunikaciju s ljudima u SDP-u. Mi smo u nekom smislu iznuđena politička opcija s obzirom na sve što se događa u SDP-u od smrti Ivice Račana, kada se stranka počela klijentelizirati, kartelizirati i gubiti kontakt s članstvom. Izašao je iz stranke i velik broj intelektualaca.
Kakav rejting očekujete u anketama o popularnosti stranaka koje se redovito provode?
- Ne znam hoćemo li biti uzeti u obzir u anketama. U prosincu je jedno istraživanje pokazalo da bi nam rejting bio na 5,5 do 6 posto, što je odlično s obzirom na to da smo tek startali i da nas još uvijek većina promatrača ne razlikuje od SDP-a i ne prepoznaje kao zasebni klub.
Mnogi birači ljevice razočarani u SDP okrenuli su se platformi Možemo, što se pokazalo na prošlogodišnjim izborima u Zagrebu. Računate li da bi dio njih na idućim izborima mogao glasati za vas?
- Računamo na ljude lijevo-liberalnih vrijednosti, na obrazovaniji i urbaniji dio stanovništva, ali i na ljude koji u nama prepoznaju autentičnu, račanovsku socijaldemokraciju. Primarna je kvaliteta našega djelovanja da pokažemo razliku u odnosu na drugu ljevicu, i SDP i Možemo, i to kroz ljude i način komunikacije, da otvorimo neke potpuno nove teme koje ljude brinu, a na kojima SDP nije inzistirao. To je, naprimjer, pitanje zelene tranzicije društva koja podrazumijeva cjelokupnu promjenu koncepta ekonomije i dovodi u pitanje model potrošačkog društva koji funkcionira zadnjih 70 godina. Mnogi mladi ljudi misle da je gotovo nepristojno voziti se u autu koji jako zagađuje, zgražaju se nad činjenicom da je u proizvodnju jedne majice koja košta 10 kuna utrošeno stotine litara vode, da u tvornicama pamuka rade djeca… Zelena tranzicija znači promjenu filozofije odnosa prema prirodi i okolišu kao bazičnoj pretpostavci za promjenu društvenih odnosa. Mjerenje razvijenosti društva samo po BDP-u postaje vrlo problematično. Zadovoljstvo ljudi životom trebalo bi biti primarni cilj svake politike. Zato ćemo inzistirati na jačanju socijalnog kapitala primarno shvaćenog kao društveno povjerenje. Izvor velikih frustracija među ljudima je činjenica da nitko nikome ne vjeruje. Imamo epidemiju mizantropije, ksenofobije, homofobije, šovinizma, nacionalizma i velikog nepovjerenja prema institucijama, uključujući i znanstvene. Pojavljuju se i nova etička pitanja, poput, recimo, eutanazije. U Katoličkoj državi to su tabu teme - što znači dostojanstveno živjeti i umrijeti?
SDP i Možemo partneri su u Zagrebu i načelno podržavaju mogućnost da na idućim parlamentarnim izborima zajedničkim snagama pokušaju srušiti HDZ s vlasti. Može li i vaša udruga biti dio te lijeve koalicije u kojoj bi bio i SDP?
- Zadržao bih za sebe ta naša strateška promišljanja. S 40 godina političkog iskustva nisam mahnit da mislim da ćemo mi s lakoćom promijeniti Hrvatsku i pobijediti na izborima, ali realno niti jedna disidentska stranka, što mi jesmo, do sada nije bila u situaciji da ima najveći parlamentarni klub. Mi nismo nastali u gostionici i već imamo parlamentarni status gotovo jači od SDP-a i Možemo zajedno. Kao realnu mogućnost vidim da možda baš mi budemo ta stožerna stranka koja će pomoći okupljanju lijevo-liberalnih i centrističkih stranaka i mobilizirati društvo u mjeri u kojoj to etablirane stranke nisu u stanju. Razgovarao sam s mnogo uglednih ljudi lijevih uvjerenja koji s velikim simpatijama gledaju na našu Udrugu i kažu da će raditi s nama iako ih formalno članstvo ne zanima. To su intelektualci, gurnuti u stranu, koji možda pišu kolumne, sudjeluju na okruglim stolovima i tribinama.
Je li moguća suradnja s SDP-om?
- S velikim brojem SDP-ovaca apsolutno da. SDP još uvijek ima politički program “Za dobro društvo” koji sam ja pisao. Velik broj članova SDP-a silno je ogorčen načinom na koji se upravlja stankom i činjenicom da su iz nje isključeni neki ljudi koji su je stvorili. Nisam mislio da ću u životu morati opet stvarati stranku, mislio sam da sam taj proces završio s SDP-om kao zamjenik Ivice Račan kada sam išao zajedno s drugima po Hrvatskoj i osnivao organizacije u često nemogućim uvjetima. Zato razumijem ljude kojima je teško otići iz SDP-a iako su ogorčeni. Planiramo za nekoliko tjedana službeno predstaviti Udrugu.
Može li određenim potezima država zaustaviti pad standarda uslijed velikog vala poskupljenja?
- Velika energetska poduzeća su u vlasništvu države, HEP i djelomično Ina, kao i ceste, željeznice, naftovod, plinovod… To su resursi kojima država može upravljati tako da to ne bude izvor poskupljenja. A poreznim sustavom može barem privremeno smanjiti udar cijena koji se iz energetskog sektora prelijeva na sve ostalo. Mogu se smanjiti PDV i trošarina na energente i subvencijama pomoći građanima i poduzećima jer vjerujem da će doći do pada cijene energenata s obzirom na to da je energetska kriza umjetno izazvana. Treba i masovno subvencionirati postavljanje solarnih panela i drugih obnovljivih izvora energije.