Dok se političari nadmudruju podacima o broju srušenih i izgrađenih kuća i tijeku obnove potresom stradalih područja Sisačko-moslavačke županije, ljudi koji su ostali bez krova nad glavom sa strepnjom čekaju hladne jesenske i zimske dane koje će, po svemu sudeći, većina njih provesti u kontejnerima. Bez ikakve dileme, obnova nije daleko odmakla, a kako je za taj posao odgovornost preuzela Vlada, prema njoj su sve više usmjerene i kritike pa je obnova Banije, ali i Zagreba koja ide podjednako sporo, prerasla u prvorazredno političko pitanje oko kojeg se lome koplja ne više samo između vlasti i opozicije, nego i unutar samih vladajućih struktura, kojima upravlja HDZ.
Burne reakcije izazvala je dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić ustvrdivši da ni devet mjeseci nakon potresa ljudi nemaju vodu i odvodnju, da kontejneri prokišnjavaju te da na području Grada Gline država nije izgradila niti jednu kuću. Odmah se oglasio Stožer s informacijom da je postavljeno 2288 stambenih kućica i kontejnera u kojima boravi 4776 osoba, da je uklonjeno 285 objekata za što je dosad utrošeno oko 25 milijuna kuna. Obnovljeno je, tvrde, 400 kuća, u postupku obnove ih je 187, a uskoro će se potpisati ugovori za još 3000 kuća. Dosad je u obnovu kuća utrošeno 17 milijuna kuna.
Premijer Andrej Plenković rekao je da će se obnova ubrzati te da će se korigirati Zakon o obnovi, a kao najveći problem istaknuo je imovinsko-pravne odnose. Prvo se, kaže, ide u sanaciju kuća koje su lakše stradale, a potom slijede one s crvenim naljepnicama. Odbacio je prigovore da država praktički nije na Banovini izgradila niti jednu kuću rekavši da će u rujnu biti raspisani natječaji za oko 4000 kuća i napomenuvši kako nitko nije obećao brza rješenja. Odbacio je tvrdnju šefa Fonda za obnovu Damira Vanđelića kako je usko grlo Ministarstvo graditeljstva i ustvrdio kako je za dinamiziranje procesa obnove zadužio ministra graditeljstva Darka Horvata. I predsjednik Zoran Milanović upozorio je kako obnova ide presporo i dodao da ćemo, ako se tako nastavi, izgubiti Petrinju.
“Niti ja niti itko u Sisku nije još vidio niti jednu obnovljenu kuću ili stan nakon potresa. To ne postoji, koliko god priopćenja Stožer poslao na tu temu”, tvrdi za Globus gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček (SDP) i dodaje kako u Sisku vide samo da se ruše neki objekti koji nisu prioritet, ali pripadaju obitelji aktualnog župana.
“Tako je srušena napuštena kuća koja je bila nosač za jumbo plakate, a u njoj nitko nije živio desetljećima. Na njezinu mjestu će navodno niknuti autosalon, a nijednu kuću u kojoj bi zbrinuli djecu i starije koji su trenutno u kontejnerima nitko nije ni taknuo”, kaže gradonačelnica Ikić Baniček.
“Bit ću zadovoljan kad se svi naši sugrađani vrate u sigurne i obnovljene domove, ali mogu reći da je veliki broj ljudi i institucija uključen u obnovu i svi se trudimo da se cijeli proces ubrza”, govori nam sisačko-moslavački župan Ivan Celjak (HDZ). Nova županijska uprava, ističe župan, aktivno se uključila u obnovu i pronalaženje privremenog smještaja za građane. Otkriva kako je odlučio zgradu županijske uprave u kojoj je i njegov ured ustupiti sisačkoj gimnaziji čija je zgrada znatno oštećena, a osigurali su i prostor u kojem će nastavu održavati Ekonomska škola u Sisku čija je zgrada također neupotrebljiva. Za Srednju školu Glina zakupili su modularni objekt.
“Ide i obnova Glazbene škole ‘Fran Lhotka’ u Sisku, Srednje škole Glina, domova zdravlja u Sisku i Glini. U Petrinji će se graditi novi Dom zdravlja, obnavljaju se domovi za starije i nemoćne u Sisku i Petrinji, a domu u Glini potrebna je opsežnija obnova”, kaže Celjak pa nam daje i odgovor na pitanje hoće li stanovnici Banije zimu provesti u kontejnerima.
“Aktivno smo angažirani u pronalasku privremenog sigurnog i toplog smještaja osobama koje trenutno borave u kontejnerima. Uz županiju, o tome vode brigu i naš Stožer te Fond za obnovu”, kaže Celjak. A što treba napraviti za dugoročni razvoj tog kraja? Župan kaže kako je potrebno završiti autocestu do Siska sa spojem prema Petrinji. Podsjeća da, po prijedlogu Vladina Programa društvene i gospodarske revitalizacije, u idućih osam godina država na području županije planira uložiti 14,65 milijardi kuna.
Ministrica poljoprivrede upravo je, dodaje Celjak, u tu županiju uputila 21 ugovor o potporama iz Programa ruralnog razvoja lokalnim tvrtkama, OPG-ovima i javnim ustanovama ukupne vrijednosti 5,5 milijuna. Potpora od 3,4 milijuna kuna odnosi se na 19 projekata obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala stradalog u potresu, a ostali na uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture. I Županija će uskoro krenuti s mjerama potpore u poljoprivredi i gospodarstvu.
“Trenutno u županiji imamo 1800 više zaposlenih ljudi nego 2019. godine. Mjerom zapošljavanja ‘Javni rad - otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom’ zaposlit će se 520 dugotrajno nezaposlenih osoba, za što će Vlada izdvojiti 19,4 milijuna kuna. Vlada je financijski pomogla da se završi projekt stambeno-poslovnog kontejnerskog naselja ‘Centar novog života’ u Petrinji u cilju opstanka većeg broja obrtnika i malih poduzetnika”, ističe Celjak.
Istovremeno s obnovom trebala bi, po Vladinu planu, krenuti i sveobuhvatna revitalizacija Banije, koja je i prije potresa bila najsiromašnija hrvatska regija. Čini se da ni po tom pitanju baš ne ide sve kao po špagi. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u kolovozu je provelo javno savjetovanje za Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. U suradnji s ministarstvima regionalnog razvoja i gospodarstva program su osmislili stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, a sad nakon javne rasprave odnosno savjetovanja slijedi izrada konačne verzije tog strateškog dokumenta o kojem će prvo raspravljati velika radna skupina u kojoj su predstavnici svih ministarstava, lokalne samouprave iz potresom pogođenih područja kao i saborski zastupnici iz 6. izborne jedinice. Nakon toga bi Program trebala usvojiti Vlada. Prof. dr. sc. Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, jedan od članova tima koji je izradio Program, za Globus otkriva njegove najzanimljivije detalje.
“Predložili smo cijeli spektar mjera za otvaranje radnih mjesta, ali i neke kratkoročne mjere poput kompenzacija dohotka poduzećima, obrtnicima i stanovništvu zbog šteta od potresa. Mnoga će poduzeća bez pomoći države propasti. Projekti koje predlažemo se odmah mogu realizirati s obzirom na dostupne izvore financiranja”, kaže Drezgić i dodaje kako je, među ostalim, potrebno ljudima omogućiti da se educiraju, a poduzetnicima da lakše dođu do sredstava EU. Stoga treba aktivirati zakonom predviđene potporne institucije za pomoć poduzetnicima koje već postoje, ali se nedovoljno i neučinkovito koriste, primjerice poduzetnički inkubatori. Cijeli taj prostor, dodaje, gravitira i Zagrebu, odakle bi mogli doći radnici određenih struka kojih na Baniji nema dovoljno.
“Prošla su vremena kad se smatralo da država treba financijski stajati iz poduzetnika. Ona im mora pružati podršku u poslovanju. Ne treba država kreirati sektore i industrije, nego osigurati potrebnu infrastrukturu i stvoriti uvjete da poduzetnici pokreću poslove. Treba podržati postojeću industriju, poput Gavrilovića ili drvne industrije, ali ne tako da ta poduzeća postaju produžetak javnog sektora na trošak poreznih obveznika. Te tvrtke moraju biti produktivne. Primjerice, osiguranje pristupa 5G mreži jedan je od preduvjeta razvoja IT industrije. Sva takva ulaganja mogu se financirati bespovratnim sredstvima EU, što je i predviđeno Programom”, govori Saša Drezgić.
Sasvim drugi dokument pod istim nazivom Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom još je krajem ožujka, u dogovoru s Vladom, izradio drugi tim stručnjaka pod vodstvom profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Vladimira Čavraka, koji je rođen na Baniji gdje i živi. On ne krije razočaranje što je Ministarstvo regionalnog razvoja odbacilo njegov dokument posvećen revitalizaciji Banije, već je na javno savjetovanje poslalo onaj njegovih kolega iz Rijeke. Podsjeća kako je još 20. travnja svoju viziju razvoja tog kraja predstavio premijeru Plenkoviću, a prije toga ministarstvima gospodarstva i regionalnog razvoja.
“Mislim da je Ministarstvo regionalnog razvoja ispalo nekorektno. Premijer Plenković sjajno je reagirao na naš program. Ostavio je dojam da doista želi nešto učiniti za Baniju. Mi smo Vladi predložili i napisali što smo imali i nitko joj ne spori pravo da to koristi kako hoće. Ali je nepristojno da nas barem nije netko nazvao i rekao da se s time ne slažu. Novi dokument koji je bio na savjetovanju je potpuno drukčiji od našeg po koncepciji i sadržaju. Mi smo prilikom izrade analize razgovarali s ljudima s terena, gospodarstvenicima i nizom drugih pojedinaca. Po nalogu ministra gospodarstva, okupio sam sedam ozbiljnih stručnjaka s pet zagrebačkih fakulteta. To su sve redom ljudi koji su doktorirali ili studirali u inozemstvu, imaju iza sebe stotine radova iz područja relevantnih za izradu ovakvih programa te jako dobro poznaju Baniju jer su neki tu rođeni ili ovdje žive. Htjeli smo razmišljati izvan okvira jer Banija spada među najsiromašnije regije u cijeloj Europskoj uniji. Prije 30 godina proživjela je rat, a sad razorni potres čije su samo izravne štete procijenjene na 37 milijardi kuna. Ne može se rak liječiti kamilicom. Potrebna su mnogo radikalnija rješenja od klasičnih politika regionalnog razvoja”, govori nam profesor Čavrak.
Otkriva kako su svi članovi njegova tima bili spremni na tom programu raditi besplatno, no svima su ministarstva isplatila honorar po 20.000 kuna, što je ukupno 140.000 kuna.
“Slične dokumente Vlada je plaćala daleko više. No nama novac nije bio prioritet. Na kraju, kako kaže narod - pomozi sirotu na svoju sramotu. Nadam se samo da će ljudi koji žive u Sisku i na Baniji biti zadovoljni”, zaključuje Čavrak. U Ministarstvu regionalnog razvoja nam kažu kako ideje iz Čavrakova dokumenta nisu izvedive po zakonima, a da je dokument riječkog Ekonomskog fakulteta izrađen tako da omogućava zakonito financiranje predloženih projekata vrijednih 15 milijardi kuna. Čavrakov je dokument, dodaju, vlasništvo Ministarstva te je poslužio kao stručna podloga.
Ekonomski savjet predsjednika Zorana Milanovića još je u srpnju predstavio dokument pod nazivom “Dugoročna razvojna vizija Banije”. Na čelu Savjeta je doc. dr. sc. Velibor Mačkić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji za Globus upozorava kako vrijeme curi i podsjeća kako je predsjednik Milanović već početkom siječnja okupio interdisciplinarnu skupinu stručnjaka koji su pro bono prionuli izradi “Dugoročne razvojne vizije Banije”.
“Imajući u prvom redu interes za dobrobit ljudi tog kraja te obećanje predsjednika Milanovića da će biti konstruktivni faktor glede svojih ustavnih dužnosti, u startu smo se opredijelili da ćemo se baviti vizijom i dugim rokom. Pretpostavili smo da će se Vlada baviti i boriti s operativnim planovima, odnosno problemima kratkog roka te da se neće uspjeti posvetiti viziji razvoja kraja koji to nasušno treba. Proces pomoći Baniji treba podijeliti na dvije faze. U prvoj je potrebno identificirati što je od infrastrukture i stambenog fonda potrebno što hitnije obnoviti, a u drugoj na red dolazi razvoj. Nažalost, ovaj prvi dio već ozbiljno kasni, a da nikome nije jasno zašto. Građani se pitaju gdje je država u času kad im treba pomoć”, naglašava Mačkić. Prilikom izrade dokumenta konzultirani su, kaže, brojni domaći i strani stručnjaci.
“Predložena vizija Baniju vidi kao zeleni prostor mogućnosti, kao demografski obnovljenu zelenu regiju s razvojnim posebnostima i visokim stupnjem samodostatnosti u proizvodnji hrane i opskrbi energijom. U inovativnoj, bogato strukturiranoj proizvodnji visoke dodane vrijednosti prednjače poljoprivreda i prehrambena prerađivačka industrija. Studija izdvaja četiri područja intervencije: zeleno gospodarstvo, obnova zajednice, infrastrukturu i povezanost te upravljanje i sigurnost. Unutar njih su navedena i 23 moguća projekta s razrađenim ekonomskim i društvenim regenerativnim potencijalom, vremenskim prioritetom, mogućim efektom unapređenja, potencijalnim nositeljima te mogućim izvorima financiranja”, ističe Mačkić.
Predlaže inovativnu poljoprivrednu proizvodnju npr. industrijske konoplje i biljnog mesa, okrupnjavanje OPG-ova i stvaranja proizvoda pod oznakom “Made in Banija”, projekt “Akademija dobre hrane” za razvoj izletničkog i ugostiteljskog turizma uz specijalizaciju termi Topusko za wellness i zdravstvene tretmane industrijskom konopljom, istraživanja potencijala korištenja geotermalne energije, integracijskih modela i socijalnog poduzetništva, sekvestracije te projekta “sela za 21. stoljeće”.