OREŠKOVIĆ POČINJE REZATI! PRVA MJERA ZA KOJOM ĆE POSEGNUTI: 400 milijuna kuna manje za zdravstvo

Dario Nakić, novi HDZ-ov ministar zdravstva u Vladi Domoljubne koalicije i Mosta, bit će najjači saveznik premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića u operaciji sastavljanja najavljenog štedljivog proračuna.

U godini rezanja Nakić će, kako doznaje Globus, zdravstveni proračun pokušati smanjiti za oko 400 milijuna kuna, što bi trebalo dati najveći doprinos ukupnim uštedama koje se planiraju u iznosu od oko tri milijarde kuna. Deficit 108 milijardi kuna teškog proračuna bi, prema zamisli ministra financija, na kraju godine trebao iznositi oko 10 milijardi kuna, odnosno do tri posto BDP-a, što su nešto optimističnije prognoze od Europske komisije koje kažu da bi se u ovoj godini deficit mogao spustiti na 3,8 posto BDP-a uz prognozirani rast bruto društvenog proizvoda od 2,1 posto. Prošle godine deficit je prema podacima Europske komisije iznosio 4,2 posto, a 2014. 5,6 posto BDP-a.

Uz rast BDP-a, smatraju ekonomski analitičari, lakše je provoditi strukturne reforme i postići uštede u proračunu koje se očekuju od nove - kako se to voli predstavljati u javnosti - reformske garniture u Banskim dvorima.

I dok ministar financija još ne govori o brojkama sve dok se ne pripreme smjernice ekonomske i fiskalne politike, što je podloga za nacrt novog proračuna koji treba biti usvojen do kraja ožujka, ni ministri koji bi trebali dobiti limite za svoje proračune nisu ništa konkretniji. Uz iznimku ministra zdravstva Darija Nakića, koji ekskluzivno za Globus najavljuje reforme koje planira provesti.

- Očekujemo porast prihoda i racionalizaciju. Proračun neće biti ni za lipu veći, kao što je prethodna Vlada planirala rast od 300 milijuna kuna, već bi bilo poželjno da bude manji, ali da se kroz tu racionalizaciju ne dovode u pitanje osnovna prava pacijenata. Puno više će se raditi na sigurnosti i kvaliteti - očekivanja su novog ministra zdravstva.

Reforma o kojoj se najviše priča u javnosti, a koja izaziva i najviše kontroverzi, jest plan da se u Hrvatsku uvede zdravstveni nadstandard. Uvođenjem takvog principa, smatra Nakić, najviše će se uštedjeti, a istodobno će se više novca ulagati u osnovnu zdravstvenu zaštitu. Pojam nadstandard zapravo znači da će pacijenti u sustavu koji je preskup i svake godine proguta oko 23 milijarde kuna (iz doprinosa se prikupi 18 milijardi, plus oko dvije milijarde iz dopunskog osi­guranja) neke dodatne usluge morati plaćati ili gotovinom ili kroz dodatne police osiguranja. Prema ideji novog ministra, građani bi trebali dodatno plaćati sve usluge izvan osnovnih zdravstvenih pregleda, kao što su pojedine dijagnostike, specijalistički pregledi, neki skuplji lijekovi. Dodatno bi se plaćao i nešto komforniji smještaj u bolnici, možda bolja hrana, ali i vjerojatno operacije ako se žele izvršiti prije reda. Ministar govori i o tome da bi se dodatno plaćali i neki ugradbeni materijali, primjerice, kvalitetniji umjetni kukovi.

- Nadstandard će se morati uvesti - kaže Nakić za Globus. - I to što prije. Planiramo da se to dogodi u drugoj trećini ove godine. Postavit ćemo jasna pravila gdje ćemo definirati standard i nadstandard, primjerice kod određenih pretraga ili ugradbenih materijala, a tu očekujem najveće uštede, kao i kod strukturnih reformi po pitanju bolničkog zdravstvenog sustava.

Znanstvenik s Instituta za javne financije Anto Bajo pozdravlja ove najave novog ministra. Bajo kaže da je već neko vrijeme taj potez vrlo izvjestan zbog visokih troškova zdravstva i dugova koji trenutačno iznose oko 2,5 milijarde kuna.

- Trend je takav da će pacijenti morati u većem stupnju snositi troškove koji su do sada padali na sustav HZZO-a. To se može odgađati, ali nas čeka kad-tad. Postoji argument, ako smo skloni plaćati račune za mobitel, onda bi i zdravstvo trebalo u većem stupnju plaćati iz svog džepa ili kroz privatna osiguranja - smatra Bajo.

Istodobno ministar Nakić uz racionalizaciju sustava planira i porast prihoda koji bi se onda dodatno uložili u osnovni standard zdravstvene zaštite. Očekuje puno i od refome bolničkog sustava, prije svega od rasterećenja i objedinjenja hitnog medicinskog prijema, gdje se ponekad stvarno obavljaju nepotrebne pretrage i čeka se satima na pregled.

- U tom smislu planiramo dosta toga prebaciti na primarnu zdravstvenu zaštitu i izvanbolničku hitnu pomoć. Na taj se način postiže bolja kvaliteta rada, bolja organizacija timova hitne medicine i tu očekujem uštede - objašnjava Nakić.

Prebacivanje nekih dijagnostičkih pregleda na liječnike u primarnoj zaštiti, naravno, zahtijeva i bolju opremljenost ordinacija obiteljske medicine. Za to je iz fondova EU domovima zdravlja i koncesionarima na raspolaganju 18,5 milijuna eura. Za dnevne bolnice i jednodnevnu kirurgiju, naglašava Nakić, imamo na raspolaganju oko 70 milijuna eura

- Mi tu zasad vrlo loše stojimo i zato smo poslali upute da u roku od tri mjeseca svi domovi zdravlja i bolnice pošalju najmanje dva projekta, a da koncesionari prijave po jedan projekt - otkriva ministar zdravstva.

Dodatne uštede planirane su i u sustavu javne nabave lijekova i potrošnog materijala, model ugovoranja s bolnicama trebao bi u obzir uzimati obavljeni posao, te plaćanje po limitima. Kad je riječ o masterplanu bolnica, koji je neuspješno pokušavala provesti bivša Vlada, Nakić kaže da će se svakako ići s funkcionalnim povezivanjem, te s reorganizacijom, ali u ovakvom obliku zamišljeni masterplan neće ići.

- Dodirnih točaka ima, osnovna ideja s povezivanjem ustanova je dobra, te redefiniranje djelatnosti, ali u ovakvom obliku ne. Planira se ići s nacionalnom bolnicom koja će rješavati najkompleksnije slučajeve, da ne budu dislocirane te usluge, a tu bi trebalo biti mjesta i za regionalne i lokalne bolnice - pojašnjava Nakić.

I u drugim resorima se očekuju uštede, no zasad ministri o tome ne govore javno. Uštede su najavili ministar gospodarstva Tomislav Panenić, ministar obrane Josip Buljević, kao i Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU. O kakvim se konkretno uštedama radi, nitko još ne otkriva, no prema našim izvorima iz tih ministarstava, rezat će se materijalni troškovi, kao i subvencije, a u slučaju MORH-a odustajat će se od nekih programa koji bi mogli sustavu uštedjeti 100-tinjak milijuna kuna.

- Proračun MORH-a u zadnje četiri godine bio je u stalnom padu i tu ne bi trebalo biti oštrih rezova, no svjesni smo da nam je uzalud naoružavati se ako nema stabilnosti zemlje. Zato ćemo morati odustati od nekih programa, a neke projekte prolongirati, napravit ćemo reviziju svega, ali od projekta modernizacije nećemo odustati - kaže nam jedan bliski suradnik ministra obrane.

Od ministra poljoprivrede Davora Romića također se očekuju uštede koje bi mogle ići u smjeru rezanja nekih subvencija i oslanjanja na EU fondove.

- Svaka stavka se analizira i na tome upravo radimo. Svakako će biti ušteda, a ovih dana ćemo dobiti upute - kratko je pojasnio Romić.

Velik je posao i pred novom ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović. Majka svih reformi je ona u javnoj i državnoj upravi, te na lokalnoj i područnoj samoupravi, a upravo je najveća zagovornica tih reformi ministrica Jurlina Alibegović, inače bivša ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, autorica studije koja je pokazala da dvije trećine jedinica lokalne i regionalne samouprave treba ukinuti. U Ministarstvu uprave Dubravka Jurlina Alibegović prvo računa na projekt racionalizacije sustava agencija, zavoda i fondova, ono što je i u Nacionalnom programu reformi Hrvatska obećala Europskoj komisiji.

- Nitko ne zagovora linearno smanjenje, nego usmjeravanje i postizanje strateških ciljeva, poticanje projekata i aktivnosti koji će na kratki i srednji rok dovesti do rasta i povećanja efikasnosti - kažu neslužbeno suradnici ministrice uprave.

Europska komisija ocjenjuje da do fiskalne neravnoteže u Hrvatskoj dolazi zbog nekoliko razloga, a jedan od njih je i prevelik broj institucija kojima se aktivnosti preklapaju. Zato taj sustav treba racionalizirati kako bi se postigle uštede.

Također, novu ministricu uprave čekaju i projekti koji bi trebali smanjiti ukupnu masu plaća u državnoj upravi, a to je prvenstveno nov način obračuna plaća i to po učinku, kao i digitalizacija usluga koja bi trebala ubrzati postupke, smanjiti broj zaposlenih, te iskorijeniti korupciju.

- Gdje god režu, neće pogriješiti - smatra Anto Bajo - a za nekakve veće uštede morat će dirati stečena prava.

Bajo upozorava kako novu Vladu čekaju i dugovi, prvenstveno u zdravstvu te brodogradnji koji će se vjerojatno pokušati prolongirati jer bi sav eventulano ušteđeni novac te dubioze mogle progutati. Vladu Tima Oreškovića čeka i velika financijska bomba teška 1,8 milijardi kuna u vidu zahtjeva sindikata za povećanjem plaća od šest posto ako BDP raste u dva uzastopna kvartala. Naime, riječ je o povišici za ukupno 240 tisuća javnih, državnih i lokalnih službenika prema sporazumu o osnovici plaće, jer su se bivša Sanaderova Vlada i 15-ak sindikata dogovorili da će osnovica automatski rasti za šest posto kad podaci Državnog zavoda za statistiku pokažu da je BDP prosječno rastao za dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala.

Bajo ipak vjeruje da će se Vlada dogovoriti sa sindikatima.

- Moraju se dogovoriti sa sindikatima i mislim da će se tu postići sporazum jer sindikati su dovoljno razumni da shvate u kojoj su situaciji državne financije - uvjeren je Bajo.

On zaključuje, ako Vlada želi smanjiti deficit na tri posto BDP-a, da to traži i provedbu određenih mjera. Te mjere su svima već poznate. Privatizacija dijela državnih tvrtki koje nisu od strateškog interesa, stavljanje u funkciju neiskorištene imovine, restrukturiranje trgovačkih društava u vlasništvu države, ali i lokalnih komunalnih poduzeća, rezanje subvencija, reforma javne i lokalne uprave, autsorsanje usluga u zdravstvu i školstvu...

Veliko je pitanje i vraćanje dugova u cestogradnji, koji opterećuju Ministarstvo prometa i novog ministra Olega Butkovića. On je pak najavio uvođenje vinjeta, no stručnjaci su skeptični prema takvom načinu rješavanja ogromnih dugova koji dosežu više od 30 milijardi kuna.

- Ako će uvođenje vinjeta biti praćeno ozbiljnim restrukturiranjem tvrtki, onda to ima smisla, ali monetizacija je ipak najbolje rješenje jer daje državi prostora za "disanje" u narednom mandatu Vlade. Monetizaciju je trebalo napraviti, i tu nema dilema - zaključuje Bajo.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: