Umjesto riječi podrške krizom pogođenoj i umornoj financijskoj industriji, Hanfa i Hrvatska narodna banka najavile su jučer u Rovinju daljnje jačanje regulatornog okvira.
Drugi dan konferencije koju zajedno organiziraju Zagrebačka burza i fondovska industrija obilovao je stručnim prezentacijama inozemnih predavača iz uglednih stranih financijskih institucija, no u prvom su planu ipak bili domaći akteri. Točnije, Petar-Pierre Matek, samozatajni čelnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), te Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, a zajednička okosnica njihovih istupa bile su najavljene izmjene regulatornog okvira domaćeg financijskog sustava.
Tržište kapitala
Do jučer u javnosti relativno šutljiv, Matek je najavio cijeli niz promjena aktualnih propisa koji reguliraju rad investicijskih fondova i osiguravajućih društava, ali i tvrtki koje se bave poslovima faktoringa i leasinga.
Prema njegovim riječima, te bi modifikacije, koje uključuju i promjene Zakona o tržištima kapitala s ciljem harmonizacije sa smjernicama Europske Unije, trebale zaživjeti već u prvoj polovici iduće godine.
Osim izmjene postojećih zakonskih rješenja, Matek je najavio i uvođenje cijelog niza pravilnika kojima će se osigurati željena implementacija novih zakonskih rješenja.
I nastup viceguvernera HNB-a prošao je bez verbalne artiljerije kakvom je proteklih godina ovo okupljanje domaće financijske zajednice bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski redovito dovodio na naslovnice vodećih medija.
Stabilan sustav
Šošić se na početku panela koji je nosio naziv ovogodišnje konferencije (“Izazov promjene: budućnost financijskih tržišta”) također u značajnoj mjeri posvetio regulatornom okviru unutar kojeg funkcionira financijska industrija. Ipak, mogle su se tom prilikom naslutiti naznake novog pristupa monetarne vlasti, čiji su predstavnici do sada uporno isticali politiku kontinuiteta.
Iako je auditorij počastio uobičajeno umirujućim porukama o stabilnosti domaćeg bankovnog sustava, potkrijepljenim i pokojom brojkom, poput odnosa bankovnih plasmana i depozita (oko 120%), “na kojemu bi nam pozavidjele i brojne zemlje članice Europske Unije”, Šošić je u nekoliko navrata istaknuo problem “regulatorne arbitraže” koji nastaje kada financijske institucije, ponajprije banke (zbog izraženog bankocentričnog karaktera domaće financijske industrije), maštovitim rješenjima pokušavaju zaobići postojeću regulativu, šireći sfere svojih utjecaja i interesa izvan domašaja regulatora. U tom kontekstu kao prikladan je primjer naveo leasing društva u vlasništvu banaka koje su ih osnivale kako bi zaobišle rigidne mjere središnje banke implementirane s ciljem usporavanja rasta kreditnih plasmana.
Šošić je ovoga puta otišao korak dalje od uobičajenih formulacija o aktivnoj suradnji regulatora.
- Hrvatska narodna banka i Hanfa će tješnje surađivati na suzbijanju regulatorne arbitraže, a postojeći problemi morat će se rješavati negdje drugdje - ustvrdio je, sugerirajući i aktivniji pristup monetarnih vlasti te primjenu egzaktnih mjerila i indikatora prilagođenih domaćim prilikama kako bi se po svaku cijenu spriječilo nastajanje sistemskog rizika.
Posao s nekretninama
Ostaje nam vidjeti znači li sve to da će regulatori domaćoj financijskoj industriji u praksi još više “zagorčavati” život, ali i namjerava li se, primjerice, HNB ozbiljnije pozabaviti velikom izloženošću bankovnog sustava zamrlom tržištu nekretnina, što je svakako jedan od ključnih problema domaćeg bankovnog sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....