U rujnu su krediti stanovništvu iznosili 129 milijardi kuna, što je dva posto (tri milijarde kuna) manje nego godinu ranije. U istom razdoblju krediti poduzećima pali su 3,1 posto (osam milijardi kuna), sa 126 na 118 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da su krediti privatnom sektoru pali gotovo tri posto, ili za oko 11 milijardi kuna.
Razina zaduženosti
Jedan od razloga značajnijeg pada kredita poduzećima je činjenica da je država u svibnju preuzela kredite brodogradilišta. To je umanjilo iznos kredita odobrenih poduzećima i povećalo dug države. Svejedno, ostaje činjenica da u uvjetima borbe za opstanak, poduzeća ne razmišljaju mnogo o novim ulaganjima i ne traže kredite. Banke su, s druge strane, postale su vrlo oprezne. Gotovo svaka četvrta kuna koju su im odobrile, poduzeća danas ne mogu vratiti. Udjel loših kredita na kraju lipnja dosegao je 22,8 posto i nastavlja rasti. Kada je riječ o kućanstvima, ona se ponašaju racionalno i u uvjetima neizvjesnosti idu u smjeru razduživanja.
Istodobno, na tržištu novca likvidnost se popela blizu četiri milijarde kuna, a prekonoćni depoziti banaka kod HNB-a premašili su razinu od dvije milijarde kuna. Posljedično, kamatne stope na tržištu novca približile su se minimalnim razinama. Što onda banke rade s novcem? Intenzivnije nego ranije povlače novac iz Hrvatske i smanjuju vlastitu razinu zaduženosti u inozemstvu.
U drugom tromjesečju ove godine, stoji u posljednjem Biltenu HNB-a, banke su smanjile inozemnu zaduženost za 500 milijuna eura. U srpnju je razduživanje bilo još više naglašeno “zahvaljujući snažnom sezonskom priljevu deviza od turizma”. Banke su u tom mjesecu smanjile svoj vanjski dug za dodatnih 500 milijuna eura. To je ukupno oko milijardu eura ili 7,55 milijardi kuna, prema jučerašnjem srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.
Iako možda izgleda logičan izbor za poslovanje banaka, povlačenje kapitala ipak zabrinjava. U HNB-u kažu da će, među ostalim, idući tjedan razgovarati s bankama i o toj temi. To je u skladu s inicijativom EBRD-a, koja je krajem prošle godine pokrenula Bečku inicijativu 2. S njom se sugerira da bi povlačenje zapadnoeuropskih banaka iz regije srednje i istočne Europe trebalo biti “regulirano kako bi se izbjegla nova nestašica kredita, a time i recesija u regiji”.
Sabor o radu HNB-a
Višak sredstava, nastao zbog rasta depozita i smanjenja plasmana, banke su uglavnom iskoristile kako bi se razdužile prema inozemstvu, a dio su preusmjerile na svoje račune u inozemstvu, objašnjavaju u HNB-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....