Financial Times pohvalio dubrovačko obrazovanje: 'Grad želi izbjeći sudbinu Venecije'

ZAGREB - S dva milijuna turista na godinu Dubrovnik je stup lokalne ekonomije, a da bi izbjegao sudbinu Venecije, bivšeg rivala, a danas turističke meke koja je preskupa za život običnih ljudi, dubrovačke gradske vlasti programom vertikalnog obrazovanja žele spriječiti iseljavanje lokalnog stanovištva, piše britanski list.

Program vertikalnog obrazovanja u pet faza, od vrtića do sveučilišta, te pomoć pri prvome zaposlenju mladih s diplomom trebao bi zadržati u gradu 40.000 domaćih stanovnika kojima bi život u Dubrovniku mogao biti preskup, piše Financial Times od srijede.

"Moramo zaštititi grad", citira FT gradonačelnika Andru Vlahušića koji ističe da "su ljudi Dubrovniku mnogo važniji od gradskih bedema".

Program počinje u dječjem vrtiću korištenjem priručnika "Mense", društva koje okuplja ljude s višim IQ. Grad zapošljava zatim dodatne nastavnike da bi djeci u osnovnoj školi ponudio cjelodnevnu nastavu. Posebna sredstva izdvaja za dodatne nastavnike koji pripremaju srednjoškolce za maturu kako bi se što uspješnije upisali na željeni studij. Time se roditelji oslobađaju tereta plaćanja skupe privatne poduke.

Studentima se nude stipendije i zajmovi do 20.000 eura s time da grad pokriva kamatu od 6,5 posto.

Zahvaljujući tom programu Antoneta Alamat-Kusijanović (26), studentica likovnih umjetnosti na sveučilištu Columbia u New Yorku dobiva 550 eura mjesečno za troškove života u Sjedinjenim Državama.

Da bi se studenti privukli na povratak, Dubrovnik im nudi otpis dijela zajma, no dosad je odobreno tek 212 zajmova, piše FT koji u tekstu izvještava i da je protiv Vlahušića pokrenuta istraga za korupciju.

Završni dio projekta je pomoć pri pronalaženju posla nakon završenog studija. Grad izdvaja 2.500 kuna na mjesec, što je oko polovica prosječne plaće, za plaću novodiplomirane osobe koja se na godinu dana probnog rada zaposli u lokalnom poduzeću.

Inicijativa je dala pozitivne rezultate i sklopljeno je 70 takvih ugovora, piše FT.

U zaključku list piše kako je za raspravu pitanje je li cilj gradskih vlasti realističan u području gdje gotovo i nema ulaganja u projekte izvan turističkog sektora. No čak i tu stvari zapinju, piše financijski list i spominje šest godina dugo čekanje zelenog svjetla za projekt golf igrališta i luksuznih rezidencija.