DIREKTORICA AGENCIJE ZA SANACIJU BANAKA ‘U 15 godina štedišama smo isplatili 4,3 milijarde kuna, naš je sustav sigurniji od EU’

Čim se pojavila informacija da Centar banka odlazi u stečaj, Marija Hrebac, direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ( DAB ), štedišama je poslala umirujuću poruku da se ništa ne brinu i da u kratkom roku mogu računati na isplatu osigurane štednje. Otkad je u travnju došla u tu državnu agenciju, M. Hrebac se suočila s prvim velikim izazovom i čini se da ga je dočekala spremno. Prije toga radila je u realnom sektoru, kao financijska direktorica u više multinacionalnih kompanija, poput farmaceutskih tvrtki MSD, Shering-Plough, te u francuskom L’Orealu. To je značajno utjecalo na njezin pristup poslu, za koji kaže da se u suštini uvijek svodi na bilancu, odnosno račun dobiti i gubitka.

Stabilan sustav

Prema bilanci DAB-a, novca za isplatu štednje ima i Agencija je spreman ispuniti svoju zadaću?

- Mislim da je jako važno da građani imaju povjerenja u sustav osiguranja štednje. Nažalost, ne možemo izbjeći slučajeve stečajeva, ali činjenica je da od 1994. godine, kada je osnovana, Državna agencija za osiguranje štednih uloga nikad nije zakazala. Štoviše, vrlo je uspješno ispunjavala svoju temeljnu funkciju, a to je zaštita financijski nedovoljno stručnih deponenata od gubitka depozita u slučaju propasti neke kreditne institucije. Tijekom stečajeva 26 banaka i štedionica u prošlih 15-ak godina DAB je ukupno isplatio 4,3 milijarde kuna osiguranih depozita na račune više od sto tisuća štediša. To najbolje govori koliko je sustav stabilan i siguran.

Kakvo je bilo posljednje iskustvo isplate osigurane štednje nakon likvidacije Credo banke?

- U slučaju Credo banke, Agencija je isplatu obeštećenja za osigurane depozite započela izuzetno brzo, u roku od 7-10 dana nakon što je HNB donio rješenje o nedostupnosti depozita. Djelatnici Agencije, zajedno s predstavnicima Credo banke, intenzivno su radili na pripremi podataka kako bi omogućili štedišama da u najkraćem roku dođu do svojih sredstava. I taj su zadatak vrlo uspješno obavili. Sada intenzivno radimo na pripremi podataka s Centar bankom i sigurna sam da ćemo za isplatu biti spremni i prije zakonski određenih rokova, do 17. listopada ove godine.

U javnosti su bile učestale interpretacije da će se novac za isplatu štediša Centar banke morati osigurati iz proračuna. Jedan od razloga za to vjerojatno je što je prije doista bila takva praksa?

- Zadnji slučajevi kada su proračunska sredstva korištena za isplatu obeštećenja bili 1999. i 2000. (Glumina i Gradska banka Osijek). Nakon toga obeštećenja su se financirala iz Fonda osiguranja, odnosno premija osiguranja koje sukladno Zakonu o osiguranju depozita uplaćuju banke.

Po kojoj formuli banke izdvajaju novac u taj fond?

- Premija za osigurane depozite jednaka je za sve kreditne institucije, a obračunava se po premijskoj stopi od 0,08 posto tromjesečno na iznos prosječnog stanja osiguranih depozita svake kreditne institucije. Godišnji priljev novca kreće se oko 400 milijuna kuna, a Fond osigurane štednje trenutno iznosi 3,2 milijarde kuna.

Hipotetski, kada bi potrebe za isplatom štednje bile veće od tog iznosa, kako biste namaknuli potreban novac?

- Premije osiguranja koje uplaćuju kreditne institucije nisu jedini način na koji se prikupljaju sredstva. Postoji zakonska mogućnost da se kreditiramo zaduživanjem u kreditnim institucijama, izdavanjem vlastitih obveznica uz državno jamstvo, a možemo se osloniti i na državni proračun. No, bitno je da je razina zaštite štediša u nas vrlo razvijena, čak bolja nego u nekim drugim zemljama EU.

Možete to argumentirati?

- Zakonskim izmjenama od 1. srpnja ove godine, iznos osiguranih depozita povećao se na 100.000 eura po osobi. Ako se uzme u obzir visina maksimalnog obeštećenja u odnosu na BDP po glavi stanovnika, to je vrlo visoka razina zaštite u usporedbi s drugim državama Europske Unije. Tim se povećanjem pokrilo 90 posto svih depozita građana te značajan iznos depozita malih poduzetnika i neprofitnih institucija. Kada govorimo o veličini Fonda, važno je istaknuti da države članice Europske Unije podržavaju prijedlog prema kojem bi nacionalni sustavi osiguranja depozita postupno, u razdoblju od 15 godina, prikupili jedan posto sredstva od iznosa osiguranih depozita. Ciljana visina našeg fonda već je sada 2,5 posto ukupno osiguranih depozita i do danas smo prikupili gotovo 80 posto toga iznosa. Uz postojeću dinamiku, procjenjujemo da su nam potrebne još oko dvije godine za dostizanje ciljanog iznosa.

Skupili 160 milijardi

Koliko točno iznosi osigurana štednja?

- Ukupni iznos osigurane štednje promijenio se u odnosu na prethodni kvartal upravo zbog navedenog povećanja razine osiguranih depozita. U prošlom kvartalu ukupno osigurani depoziti iznosili su 144 milijarde kuna, a naša su očekivanja da je povećanje razine zaštite utjecalo oko 11 posto na povećanje ukupnog iznosa osiguranih depozita. Očekujemo da će ukupni iznos svih osiguranih depozita krajem trećeg kvartala iznositi 160 milijardi kuna.

Kako vi objašnjavate tu činjenicu vrijednu pažnje da Hrvatska ima bolji sustav osiguranja depozita od EU?

- Nije u pitanju tko ima bolji sustav osiguranja, mi imamo prednost u odnosu na neke druge zemlje zato što imamo dovoljno prikupljenih sredstava u Fondu. Imamo ono što oni tek planiraju. Naš sustav osiguranja financiran je po modelu ex-ante, a to znači da se novac prikuplja unaprijed, a ne da se traži financiranje u trenutku kada nastupi problem. To nam značajno olakšava posao kad uslijedi osigurani slučaj i omogućava brzo djelovanje, tj. brzu isplatu obeštećenja. A to su sve ciljevi koje zemlje Europske Unije žele ostvariti.

Pomoć DAB-a

S obzirom na to da vi imate novca, a proračun nema, može li se reći da vi zapravo financirate državu. Može se pretpostaviti da dio novca držite u vrijednosnim papirima, hoćete li ih sada morati prodavati?

- To da mi financiramo proračun bila bi iskrivljena teza. Ključno je da sredstva moraju biti sigurna i dostupna. Točno je da su sredstva Fonda u vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima i prema trenutačnoj dinamici dospijeća, očekujemo da ćemo imati dovoljno novca, tako da neće biti potrebe za dodatnom prodajom vrijednosnih papira. No, bitno je da Fond upravlja raspoloživim sredstvima u skladu sa zakonskim i internim propisima. To znači da isključivo ulaže u kratkoročne i dugoročne vrijednosne papire izdane od RH, HNB-a, EU i ostalih članica OECD-a ili uz njihovo jamstvo.

U projektu okrupnjavanja malih banaka spominjala se i uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kao i u slučaju dokapitalizacije Croatia banke? U kojoj je mjeri to posao Agencije?

- Kao što sam već spomenula, temeljna funkcija DAB-a i svrha Fonda osiguranih depozita je zaštita građana i štediša te osiguravanje da sve što su zaradili i godinama izdvajali na račune ne bude ugroženo lošim poslovanjem ili propašću neke kreditne institucije. Međutim, na tragu nastojanja Europske Unije da se pronađe način tko sve može sudjelovati u procesu stabilizacije financijskog sustava - kako bi se izbjegli stečajevi, po načelu najmanjeg troška - i mi se možemo u to uključiti. To znači da se neka kreditna institucija, kada se nađe u problemima i nastoji izbjeći najgore, može obratiti DAB-u. Ključan preduvjet uspjeha svakako je dobar i održiv plan restrukturiranja.