RANKO SUVAR/CROPIX
bez brige s dijanom

Dječja pravobraniteljica: ‘Kada vidim kako roditelji kupuju svoj mir tako da djeci puštaju crtiće na mobitelu – uznemirim se‘

Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.

Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.

Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu gostovala je u ovotjednoj emisiji Bez brige, a uvodno je izrazila zabrinutost za djecu nakon krizne godine te iznijela zabrinjavajuće podatke.

"Nedavno istraživanje koje su provele profesorice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu provedeno na 1500 djece pokazalo je da je 65% djece život doživljava lošijim nego prije pandemije, a više od 38% srednjoškolaca ne može spavati. Podaci su zabrinjavajući, jer su to samo posljedice lockdowna, istraživanje je provedeno prije potresa, sada su rezultati još gori. Zanimljivo je jer su u njemu sudjelovala samo djeca koja su mogla izraziti svoje osjećaje. Izuzetno je važno pratiti djecu da vidimo dalje što se događa, što im je bilo najdramatičnije”, istaknula je Helenca Pirnat Dragičević.

Pandemija i potresi promijenili su živote sve djece, oduzeto im je bezbrižno odrastanje, bili su odvojeni od vršnjaka, u nemogućnosti zagrljaja bake i djedova. Kao ni odrasli, ni sva djeca nisu otporna na traume i stres zato je bitno s djecom razgovarati o mentalnom zdravlju – pružiti im pomoć.

„U protekloj godini dali smo brojne preporuke prema Ministarstvu obrazovanja da je potrebno dodatno razumijevanje od strane učitelja za djecu kako bi ostala psihički čvrsta, istaknuli smo da nisu najbitnije ocjene i znanje već da izađu što zdravija iz ove situacije”, kazala je pravobraniteljica.

Čitajte i: Psihijatar Stanislav Matačić: ‘Danas nije lako biti mlad, pogotovo u ovom vremenu gdje su pritisci na mlade veliki‘

Čitajte i: Psiholog Tomislav Rončević: ‘Postoji teza da na psihoterapiju često dolaze najzdraviji članovi obitelji‘

Čitajte i: Poznati oftalmolog otkriva recept za uspjeh: ‘Strah od neuspjeha je dobar, on vas tjera da radite više od drugih‘

Porast obiteljskog nasilja

Pandemija je izazvala niz problema i za brojne obitelji, stoga i porast obiteljskog nasilja. Kada su obitelji prisilno bile zatvorene to je pogodovalo tome da djeca budu žrtve. Podaci su zabrinjavajući. Posebno zabrinjava podatak o povećanju seksualnog nasilja.

image
RANKO SUVAR/CROPIX

"Kazne koje se izriču seksualnim predatorima su izuzetno blage. Zalažemo se za izmjene zakona, jedna od prijedloga je bila da se takvim počiniteljima ne može izreći kazna kao rad za opće dobro. Ta djela ostavljaju dugoročne posljedice s kojima se djeca bore kroz cijeli svoj život. Nužno je zapošljavanje više psihologa po školama, ali i izvan škole osnivanjem savjetovališta po lokalnim zajednicama. U cijelom sustavu premalo je psihologa", naglašava gošća emisije.

Istaknula je podatak koji ju je iznenadio - da je djeci u doba pandemije najveći strah bio da ne zaraze svoje bliske te zaključuje kako su djeca zapravo odrasla preko noći.

U porastu su pak agresija i samoozljeđivanje, ali i sve teži oblici mentalnih poremećaja. Svako peto dijete ima probleme mentalnog zdravlja, a od svakog tog petog djeteta tek 20% njih dobiva pomoć. "Stručnjaka nema dovoljno. Na području od Zadra do Dubrovnika nemate raspoloživ krevet gdje ćete smjestiti dijete. Ovo je izuzetno zahtjevno vrijeme", smatra pravobraniteljica.

Izuzetno velik broj prijava njezin ured dobiva u slučaju povrede prava djece u obiteljskim odnosima, a povećan je i broj prijava u sustavu obrazovanja za povrede prava djece na obrazovanje.

"Važno je i da mi odrasli ispunjavamo roditeljsku ulogu i budemo uzor svojoj djeci pa čak i kada su mobiteli i ekrani u pitanju. Poslodavci ne bi trebali tražiti od svojih zaposlenika da budu dostupni 24 sata dnevno jer djeca zrcale ponašanja odraslih. Kada vidim kako roditelji kupuju svoj mir tako da djeci puštaju crtiće na mobitelu – uznemirim se”, zaključila je Helenca Pirnat Dragičević.

Linker
16. studeni 2024 07:51