UNICEF i Gloria organizirali su konferenciju ‘Djeca su naš najvažniji posao‘, gdje su mnogi ugledni i zanimljivi gosti iz različitih područja života govorili o problemima s kojima se susreću mlade generacije, ali i ponudili rješenja kako bi svijet postao kvalitetnije mjesto za ostvarivanje svih njihovih potencijala.
Ponedjeljak je često simbol novog početka, važnih odluka i pozitivnih promjena koje nas usmjeravaju k boljoj budućnosti pa je taj dan bio idealan i za organiziranje Konferencije UNICEF & Gloria Talk na temu "Djeca su naš najvažniji posao". Voditelj konferencije održane u zagrebačkom Wespa Business & Loungeu bio je Ivan Vukušić, koji se na početku zapitao stvaramo li doista svijet po mjeri djeteta. O tome je detaljnije pričala Ana Dautović, v.d. predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koja je u pozdravnom govoru istaknula kako su bezbrižno, ispunjeno i poticajno djetinjstvo temelj za zdravi razvoj djece. A time i za svjetliju budućnost.
"Zadaća je države i nas odraslih da omogućimo djeci i adolescentima najbolje moguće uvjete za odrastanje i ispunjenje svih dječjih prava. UNICEF u Hrvatskoj ima jedinstveni mandat da u suradnji s partnerima kreira dugoročne i sustavne promjene u korist djece. Cilj je osigurati da svako dijete ostvari svoj puni potencijal. Svaka djevojčica, svaki dječak. Znamo da se važne promjene ne događaju preko noći. Potrebni su vrijeme, ustrajnost, neumoran rad te suradnja s partnerima i kontinuirano ulaganje u programe za najmlađe kako bismo vidjeli rezultate", rekla je uz ostalo Ana Dautović, dodajući kako se programske aktivnosti UNICEF-a najvećim dijelom financiraju dobrovoljnim donacijama građana te javnog, poslovnog i privatnog sektora. Zahvaljujući podršci različitih sektora i korporativnih partnera mnogo je učinjeno: osnivanje Banke humanog mlijeka, podrška udomiteljima, osiguravanje tehnologije za potpomognutu komunikaciju djece s teškoćama, podrška mentalnom zdravlju djece i mladih, isporuka humanitarne pomoći djeci pogođenoj potresima i ratnim sukobima neki su od uspjeha. No, ima još dosta posla jer su brojke alarmantne. Čak 44 tisuće djece i mladih u Hrvatskoj suočava se s problemima mentalnog zdravlja, njih 3290 odrasta u alternativnoj skrbi, 16 posto ih živi u riziku od siromaštva, a svaki treći osnovnoškolac živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Poražavajuće zvuči i podatak da samo jedno od osmero malene djece s teškoćama u razvoju ima pristup uslugama rane intervencije.
Idući govornik bio je Korado Korlević, astronom i osnivač Zvjezdarnice Višnjan, koji je održao predavanje pod nazivom "Kome pripada budućnost". Upozorio je na klimatske promjene koje uništavaju prirodu, cvjetanje pseudoznanosti i sve zastupljeniji stav "kruha i igara". Smatra, naime, da bi umjesto "prodaje snova", koja podrazumijeva zabavne sadržaje kao bijeg od stvarnosti, trebalo više ulagati u obrazovanje i znanost.
"Djecu treba pripremiti za sve vrste budućnosti. Moramo ih poticati da razviju kritičko mišljenje, da nauče razlikovati istinu i laž i da razviju određene vještine. Da, primjerice, mobitel ne koriste za zabavu, nego kao pomoć u nastavi. Ostanite djeca, svemu se čudite i budite drugačiji", poručio je Korado Korlević.
Uzvanike je zaintrigirala i panel-rasprava "Ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost". Moderirala ju je Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a sudionici su bili glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, voditeljica i novinarka na Novoj TV Marija Miholjek te profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić.
"Hrvatski poslodavci su najsvjesniji važnosti brige za zaposlenike. Svjedočimo neviđenom nedostatku radne snage i upravo je kvaliteta radnog mjesta jedan od glavnih preduvjeta za ublažavanje negativnih demografskih trendova. Sustavno se provode obiteljske politike - poput osnivanja vrtića za djecu, promoviranja rodiljnog dopusta očeva te slobodnog dana za prvi dan škole ili odlazak liječniku. Nakon pandemije je zaživio i rad od kuće. U tri desetljeća našeg postojanja zalažemo se za obiteljske politike i za kvalitetu društva u cjelini. Stabilno, sigurno i dobro plaćeno radno mjesto najbolja su demografska mjera", istaknula je Irena Weber, dodajući kako udruga kontinuirano upozorava i na problem neusklađenosti sustava obrazovanja i potreba tržišta rada.
Na taj je problem upozorio i prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, koji smatra da je uloga obrazovanja ključna, što kao otac dvojice sinove zna i iz osobnog iskustva. I on je istaknuo važnost kritičkog mišljenja kod djece te dodao kako bi svrha obrazovnog sustava trebala biti da u djeci i mladima probudi strast.
"Mislim da nekad podcjenjujemo mlade generacije. Vodim kolegij Društveno odgovorno poslovanje i svake godine je sve više studenata. I poslovna etika im je interesantan kolegij pa se brzo popuni. Naš svijet je potpuno deformiran. To je svijet u gdje želimo kupiti proizvode koji nam uopće ne trebaju, da bismo impresionirali ljude koje ne znamo. Mladi drugačije doživljavaju svijet i ne libe se preuzeti odgovornost", zaključio je optimistično profesor Omazić, koji smatra da je život u Hrvatskoj kvalitetan te da ima smisla ostati ovdje i graditi bolje društvo.
Ivana Gažić je rekla kako će u iduće tri godine sve kompanije koje su na Zagrebačkoj burzi morati izvještavati o svom društveno-odgovornom poslovanju, što zahtijeva dubinske promjene. Proces će trajati niz godina, ali će dovesti do pozitivnih promjena. Rekla je i kako financijske institucije neće davati novac kompanijama koje se ne pridržavaju održivosti.
"U svim državnim organizacijama bi trebali postojati isti principi koji se postavljaju privatnim poslodavcima. Nije mi jasno da uz inzistiranje na demografiji u Hrvatskoj i dalje imamo roditelje koji ne mogu upisati dijete u vrtić. Ili zbog jedne četvorke moraju ići u udaljenu gimnaziju umjesto u onu koju žele. Ne mogu shvatiti ni zašto mladi roditelji moraju odlaziti iz Hrvatske, jer ovdje nisu mogli dobiti liječenje ili određene dijagnostičke postupke za bolesno dijete. Pritisak u korporativnom sektoru bi se trebao preliti i u javni. Bez toga nema promjena u školstvu. Naša djeca ne postavljaju pitanja. Boje se ismijavanja vršnjaka ili profesora. Navikla su šutjeti", rekla je Ivana Gažić, dodajući kako iz iskustva rada sa studentima iz inozemstva primjećuje upravo suprotno.
Marija Miholjek smatra da i mediji imaju veliku odgovornost u promicanju prava djece. Vidi pomake na bolje, no njihova zastupljenost u medijima trebala bi biti još veća. "Djecu i mlade slušamo, no koliko ih zapravo čujemo? Nedovoljno ih se pita i uvažava njihovo mišljenje. Oni nisu apolitični i nezainteresirani. Mnogo su na mobitelu, ali nisu isključeni od svakodnevice. Htjeli bi više studentskih domova, kvadrata stana... Poražavajuće zvuči podatak da čak 77 posto mladih u Hrvatskoj misli da posao od kojeg će kvalitetno živjeti mogu dobiti samo preko veze. Oduševio me jedan maturant koji je gostujući u radioemisiji rekao da je uspješan čovjek, sretan čovjek. Djeca i mladi su zalog naše budućnosti. Trebaju im dijalog i međugeneracijsko razumijevanje", zaključila je Marija Miholjek, koja smatra da odmah treba početi djelovati.
Događanje je završilo "blic talkom" Ivana Vukušića i Tanje Radočaj, bivše predstojnice UNICEF-a za Hrvatsku. U organizacijama Ujedinjenih naroda je provela tri desetljeća, što ovu splitsku psihologinju čini jednom od najuspješnijih Hrvatica na planu međunarodne zaštite prava djece. Na Kosovu je radila kao UNICEF-ova stručnjakinja za pitanja zaštite djece i socijalnih usluga. Nakon toga je preuzela funkcije u Hrvatskoj, a potom je bila predstojnica ureda UNICEF-a u Bugarskoj, Armeniji i Bjelorusiji.
"Svi zajedno imamo još mnogo posla. Nitko ne može biti miran zbog djece i njihove zaštite. No, treba biti optimist. Industrija zabave jest izazov za djecu, ali ne treba ni govoriti da ništa ne valja i da neće biti dobro. UNICEF-ovi ambasadori dobre volje, koji mogu komunicirati s javnošću te im prenijeti poruke i važne informacije, također su važni. Prvi ambasador je bio Zlatan Stipišić Gibonni, koji je imao težak teret jer su mnogi mislili da sve može riješiti", otkrila je Tanja Radočaj, dodajući da se kao emotivac teško nosio s time da ne može svima pomoći. Ali ako se svi udružimo - bez obzira na to čime se bavimo - napravit ćemo značajne pomake. Poziv na ovo događanje ujedno je bio i poziv UNICEF-a na suradnju za postizanje dugoročnih, održivih, sustavnih, smislenih i sigurnih ulaganja u djecu - onih koja donose rezultate i omogućuju nam da kreiramo budućnost kakvu priželjkujemo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....