Ugrožena skupina

Svaka šesta osoba u svijetu ovu je pandemiju doživjela još teže od ostalih. Evo kako im olakšati situaciju

Od neuroloških poremećaja, poput multiple skleroze i Alzheimerove bolesti, pati više od milijardi ljudi, a uz njih se često vežu anksioznost i depresija

Multipla skleroza, epilepsija, polineuropatija, moždani udar, različiti oblici moždanih oštećenja, Parkinsonova i Alzheimerova bolest samo su neke od neuroloških poremećaja od kojih danas pati sve veći broj ljudi. S obzirom da bolesti ove skupine primarno djeluju na živčane stanice ljudskog mozga smatraju se vodećim uzročnikom smanjene pokretljivosti ili potpune invalidnosti te su drugi najveći uzročnik smrti. Premda ovakve bolesti ne biraju godine upravo su ti bolesnici, koji su najčešće starije životne dobi, u današnje pandemijsko vrijeme postali jedna od najugroženijih skupina po čije opće zdravlje korona može biti pogubna.

Prema procjenama UN-a, od različitih oblika neuroloških poremećaja, pati više od milijardu ljudi diljem svijeta, odnosno skoro svaka šesta osoba. Pogledamo li brojke za pojedinačne bolesti dolazimo do podatka da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko sedam milijuna ljudi, a Alzheimerova bolest zahvaća jednu trećinu osoba starijih od 85 godina te se očekuje da će se do 2050. godine broj oboljelih popeti na 135 milijuna. Nadalje, svake godine 15 milijuna ljudi širom svijeta doživi moždani udar. Oko 6 milijuna tih ljudi umre u roku od jednog sata, a 5 milijuna bolesnika ostaje trajno onesposobljeno. S druge strane, polineuropatija se javlja u 5,5 posto starije populacije dok od epilepsije boluje čak 50 milijuna ljudi.

Teško podnose izolaciju

Uz ovakve bolesti često se vežu depresija i anksioznost koje u vrijeme smanjenog druženja mogu stvarati veliki problem za mentalno zdravlje oboljelih.

Razgovarali smo s specijalisticom neurologije KBC-a Sestre milosrdnice, prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes koja naglašava kako izoliranost i osamljenost najveće probleme mogu stvoriti kod kroničnih bolesnika kojima je pomoć bližnjih neophodna za svakodnevno funkcioniranje. Ona im je potrebna pri obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova, odlaska u trgovinu, ljekarnu ili bolnicu.

image
Vanja Bašić Kes, specijalistica neurologije KBC-a Sestre milosrdnice
BORIS KOVACEV/CROPIX

Kako bi smanjili neželjene posljedice po mentalno zdravlje pacijenata doktorica Bašić Kes naglašava važnost samoosviještenosti pacijenata. Iako njihovi članovi obitelji igraju važnu ulogu u prevenciji i prepoznavanju mogućih promjena, nužno je da pacijenti zadrže pozitivan stav, redovito uzimaju propisanu terapiju, provode fizikalne vježbe, paze na prehranu te ako je potrebno potraže pomoć neurologa ili psihijatra.- Primjećujem da se veliki postotak mojih pacijenata boji virusa, ne žele dolaziti u bolnice, ne druže se s članovima obitelji, povukli su se u svoje stanove, kuće, socijalno su izolirani, usamljeni, anksiozni, a sve češće i depresivni. Sve to utječe i na njihovu osnovnu neurološku bolest – objašnjava, te dodaje da upravo iz tog razloga doktori nastoje educirati članove obitelji kako bi oni mogli primijetiti moguće promjene ponašanja. U takvim situacijama najčešće dolazi do povlačenja oboljele osobe u sebe, prestanka komunikacije, gubitka sna, razdražljivosti, gubitka apetita, tjelesne težine i slično.

Kretanje i boravak na otvorenom također igraju veliku ulogu u očuvanju njihovog zdravlja, navodi Bašić Kes. Najvažnije, očuvanje svakodnevne rutine ključno je za neurološke bolesnike.

- Kronični neurološki bolesnici vole rutinu. Ona uključuje redovito spavanje, tjelovježbu, pravilnu prehranu i najvažnije, redovito uzimanje terapije. U slučaju promjene tih rutina može doći do narušavanja zdravstvenog stanja bolesnika, bilo da je riječ o fizičkom ili psihičkom – ističe.

Otežan kontakt s liječnicima

Kronični neurološki bolesnici kod liječnika najčešće odlaze svakih šest mjeseci ili godinu dana. To su obično rutinske kontrole, odlasci na razgovor, kratki pregled, eventualna korekcija ili promjena terapije. No, danas to više nije tako. Iako se neurolozi, kako naglašava naša sugovornica, trude pacijentima pružiti što bolju uslugu, njihova komunikacija danas se u najvećoj mjeri svodi na onu putem telefona.

- Telefonske konzultacije su često nedovoljn, a budući neurološki bolesnici često imaju smetnje u osnovnoj komunikaciji bilo da je riječ o motornim, senzornim ili kognitivnim promjenama. Uz to, često se radi o bolesnicima starije životne dobi koji ne barataju novim tehnologijama zbog čega se neurolog i pacijent vrlo često osjećaju frustrirano jer takva kontrola nije dovoljna – objašnjava.

Unatoč otežanim okolnostima, doktorica dodaje kako su pacijentima, osim Neurološke Klinike i Neurološkog odjela, bile dostupne i ustanove za stacionarnu rehabilitaciju te su bolesnici osim akutne skrbi uspjeli ostvariti i rehabilitaciju koja im je neophodna za održavanje njihovog stanja.

- Neurolozi su svjesni da bez očuvanog mentalnog zdravlja nema niti dobre kontrole neuroloških bolesti. Nastojimo educirati bolesnike, a i članove njihovih obitelji da što ranije prepoznaju naznake narušenog mentalnog zdravlja kako bi svi zajedno na vrijeme mogli reagirati - zaključila je.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija i Plive.

01 - Modified: 2021-03-31 10:00:00 - Feat.: 1 - Title: Imam aritmiju, koja vrsta tjelesne aktivnosti je za mene? 02 - Modified: 2022-07-18 10:01:45 - Feat.: 0 - Title: Depresija i anksioznost – kako ih razlikovati? Anksiozna stanja dio su svih nas, no važno je prepoznati problem 03 - Modified: 2021-05-13 18:53:00 - Feat.: 1 - Title: Bili su prvaci u borbi protiv korone, a kad je cijepljenje došlo na red - zakazalo je sve! 04 - Modified: 2021-06-18 13:00:45 - Feat.: 0 - Title: Od ove bolesti pati svaka sedma osoba, a može ju izazvati i ‘okidač‘ koji se nalazi u siru, ribi i jajima
01 - Modified: 2021-03-31 10:00:00 - Feat.: 1 - Title: Imam aritmiju, koja vrsta tjelesne aktivnosti je za mene? 02 - Modified: 2022-07-18 10:01:45 - Feat.: 0 - Title: Depresija i anksioznost – kako ih razlikovati? Anksiozna stanja dio su svih nas, no važno je prepoznati problem 03 - Modified: 2021-05-13 18:53:00 - Feat.: 1 - Title: Bili su prvaci u borbi protiv korone, a kad je cijepljenje došlo na red - zakazalo je sve! 04 - Modified: 2021-06-18 13:00:45 - Feat.: 0 - Title: Od ove bolesti pati svaka sedma osoba, a može ju izazvati i ‘okidač‘ koji se nalazi u siru, ribi i jajima
Linker
25. rujan 2022 18:47