Postoji više vrsta tretmana za zatezanje blaže opuštene kože bez kirurške intervencije i svi se oni baziraju na primjeni energije - isporučuju različite tipove energije u meka tkiva u kojima potiču proizvodnju kolagena, čime se, na koncu, postiže učinak zatezanja. Sa sve više dostupnih rješenja za "vraćanje sata unatrag" postavlja se pitanje može li veći broj tretmana pojačati takvo djelovanje ili pak previše tretmana zatezanja može biti kontraproduktivno. Što prekomjerno zagrijavanje kroz dulje vrijeme može učiniti tkivu?
Glavne vrste tretmana
Energetski tretmani namijenjeni zatezanju kože koriste ili lasersku ili radiofrekvencijsku ili ultrazvučnu energiju. Kod laserskih tretmana na tkivo se djeluje svjetlom, dok aparati s ultrazvukom i radiofrekvencijom zagrijavaju tkivo. Laserski i radiofrekvencijski tretmani usmjeruju energiju na površinu kože, a ultrazvuk dopire 3 do 4,5 milimetra ispod površine.
Prava mjera
Premda ne postoje pouzdani podaci o dugoročnim učincima tretmana za zatezanje kože, ipak ima nekoliko razloga za zabrinutost koje treba razmotriti prije nego što krenete na višestruke tretmane jednog područja u kraćem vremenu.
"Ponavljani laserski ili radiofrekvencijski tretmani mogu dovesti do oštećenja kože i problema s njenom teksturom. Ako do toga dođe, koža može izgledati kao da je opečena. Kako bi se to spriječilo, kod radiofrekvencijskih tretmana koža se obavezno hladi. Ultrazvučni tretmani ne utječu na kožu poput lasera ili radiofrekvencije”, rekao je plastični kirurg dr. Mark Jewell.
U malim su dozama tretmani koji zatežu kožu u redu, ali ponavljanje takvih postupaka koji zagrijavaju kožu može s vremenom izazvati više brige nego poboljšanja, smatra plastični kirurg iz Chicaga dr. Michael Byun.
"To je kao da vam se zgužvala darovna kutija umotana u celofan i vi sad zagrijavate celofan, ali ne izravnavate kutiju. Da, celofan će se stisnuti i stegnuti, ali neće zadržati odgovarajući oblik, jer niste ispravili kutiju”, slikovito je opisao situaciju.
Nisu zamjena za kirurški zahvat
Ljudi često griješe, smatra plastični kirurg dr. Robert Singer, u tome što biraju tretmane zatezanja kože umjesto kirurškog zahvata i onda kada njihova koža od takvih tretmana više ne može imati koristi.
"Nekirurški tretmani imaju svoje mjesto i namjenu, ali ne treba s njima pretjerivati. Rade li se prečesto mogu uzrokovati određene probleme, poput stanjivanja kože. Previše bilo čega, bez obzira je li to laser ili radiofrekvencija, može proizvesti niz problema”, kaže dr. Singer i dodaje kako je najvažnije da pacijent dođe u ruke liječniku koji će znati za pacijenta odabrati odgovarajući tretman te uspješno objasniti što od tretmana može očekivati.
"Pomlađivanje lica više je od laserskog ili radiofrekvencijskog tretmana; ono uključuje liječenje opuštenosti u dubokom sloju, korekciju volumena i kože”, kaže dr. Jewell koji smatra da su radiofrekvencijski tretmani ili tretmani mikroiglicama prilično sigurni, ali djeluju površinski. Ne postoje dugotrajne studije, kaže, koje bi potvrdile koliko dugo njihovi rezultati zapravo traju.