Vitamin C je, uz retinol, vjerojatno najspominjaniji sastojak za njegu i anti-aging kože koji djeluje višestruko korisno: moćan je antioksidans koji suzbija štetu izazvanu slobodnim radikalima i tako čuva kolagen; na staničnoj razini potiče proizvodnju kolagena i elastina te umanjuje vidljive znakove starenja kao što su fine linije i bore, pigmentacijske mrlje, beživotan ten; poboljšava i ujednačuje teksturu i ton kože, posvjetljuje ten, djeluje protuupalno te pomaže protiv akni, crvenila i iritacija; čak pojačava djelovanje krema sa SPF-om. Zbog svega toga, dermatolozi ga smatraju neizostavnim u tretiranju, ali i u prevenciji spomenutih pojava.
Premda djeluje poput male centrale, vitamin C ima i svojih mana, pa se uz svu famu koja se stvorila oko njega može reći da ipak ne odgovara svima. To je snažan, ali i nestabilan sastojak, koji može izazvati različite neželjene reakcije na koži, srećom, uglavnom blaže i umjerene.
Nestabilan je
Vitamin C je vrlo nestabilan, čak i u svom najčišćem obliku, zbog čega i nije tako jednostavno formulirati proizvod koji ga sadrži. Serumi ovog vitamina uvijek dolaze u tamnim bočicama, jer labilan kakav je, lako može reagirati na sunčevu svjetlost, ali i na neodgovarajuću temperaturu i pH. Pod utjecajem svjetla, topline i zraka može oksidirati i promijeniti boju od žute do narančaste i smeđe, što mu skraćuje vijek trajanja, pa može postati beskoristan, čak i štetan za kožu.
Može iritirati kožu
Kod početka upotrebe i privikavanja na vitamin C nisu rijetkost iritacije kože, poput svrbeža, crvenila i neugodnog zatezanja. Ako je iritacija intenzivna ili se javlja odmah po nanošenju seruma, odmah prekinite upotrebu. Osobe s osjetljivom kožom i one sklone alergijama vjerojatnije će doživjeti takvu reakciju.
Uzrok peckanju razlika je u vrijednosti pH. Kako bi mogla djelovati, l-askorbinska kiselina (čest oblik vitamina C) mora imati pH ispod 3,5 (što je sredina kiselog dijela ljestvice). Prirodni pH kože je oko 5,5, pa je ta razlika u kiselosti ono što izaziva peckanje, mravinjanje i nadraženost. Nadalje, l-askorbinska kiselina topiva je u vodi te teže prodire u kožu, zbog čega joj se koncentracije u proizvodima podižu kako bi se mogli postići bolji rezultati. No, postoji i oblik vitamina C topiv u mastima (tetra heksadecil askorbat, THD) koji može prodrijeti u kožu dublje i nježnije, budući da su njeni slojevi sazdani od masnih kiselina.
Odbojan miris
Neki uspoređuju miris seruma vitamina C s mirisom užegle slanine, drugi s mirisom metala, u svakom slučaju s nečim što ne biste rado stavljali na lice. I to se ponajviše odnosi na l-askorbinsku kiselinu u čijim se formulacijama primarno želi postići bolje djelovanje na kožu, jer ona je i najaktivniji oblik vitamina C, pa bi loš miris trebalo prihvatiti kao usputnu pojavu.
Reakcije s drugim sastojcima za njegu
Vitamin C ne bi trebalo koristiti istodobno s drugim jakim sastojcima, primjerice, retinolom, jer koža možda neće moći podnijeti njihovu ujedinjenu snagu koja može izazvati nadraženost i crvenilo. Loše je i spojiti ga s kemijskim pilinzima s AHA i BHA kiselinama, jer to može dovesti do smanjenja, pa i potpunog poništavanja njegove učinkovitosti.
Antioksidans i prooksidans
Zbog činjenice što vitamin C, ako reagira sa željezom iz zraka ili željezom i bakrom iz kozmetike, može djelovati kao prooksidans (dakle, suprotno od antioksidansa), ima stavova prema kojima taj sastojak zapravo može izazivati iritacije, propadanje kolagena i elastina u koži i pojavu akni. No, suprotna (i prevladavajuća) mišljenja kažu kako ta mogućnost u nekim uvjetima doduše postoji, ali ističu da je vitamin C sam po sebi snažan antioksidans koji djeluje sasvim suprotno od toga: neutralizira slobodne radikale i sprečava oksidacijska oštećenja koja su posljedica UV zračenja i drugog stresa iz okoliša, kao i normalnih bioloških procesa, a uz to je nužan za rad enzima koji umrežuju i stabiliziraju kolagen. To potkrepljuju i brojna znanstvena istraživanja - studije učinka topikalne primjene vitamina C nisu pokazale jača fotooštećenja, pojačanu pigmentaciju i produbljivanje bora, što bi sve bile posljedice prooksidacijskog djelovanja.
Može li se naviknuti na vitamin C
Neki upozoravaju da ne treba početi koristiti vitamin C na koži u mladim godinama, jer se može na njega naviknuti, pa neće biti učinkovit kasnije, kada će ga koža zaista trebati. No, drugi smatraju kako je to malo vjerojatno, budući da, koliko je poznato, mehanizam djelovanja vitamina C na koži ne uključuje receptore, a navikavanje nastaje zbog smanjenja osjetljivosti receptora koji prepoznaju određenu tvar ili pak zbog smanjivanja njihovog broja. Ako do određenog stupnja tolerancije ipak dođe, kraći prekid upotrebe trebao bi „resetirati” kožu, pa bi nakon nekog vremena male doze trebale ponovo biti učinkovite.
Moguće alternative
Do nadraženosti može doći i ako koristite previsoke koncentracije vitamina C koje vaša koža ne može podnijeti. Imate li osjetljivu kožu, najbolje bi bilo upotrebljavati serum s desetpostotnom koncentracijom vitamina C ili nižom, što bi trebalo biti dovoljno za postizanje pozitivnih učinaka bez iritiranja kože. Ako i uz niže koncentracije dođe do nuspojava, prestanite koristiti vitamin C.
Alternativa može biti niacinamid (oblik vitamina B3) koji također potiče proizvodnju kolagena i elastina, ujednačuje ten i umanjuje pore i druge nesavršenosti na koži, no za razliku od vitamina C ima neutralan pH i stabilan je, pa najčešće neće iritirati kožu. Najbolje rezultate, smatra se, daje desetpostotni serum, a za osobe s osjetljivom kožom bolji bi izbor mogao biti onaj s pet posto. Zamjena za vitamin C može biti i ginseng, čest sastojak južnokorejskih proizvoda. I to je moćan antioksidans, posvjetljuje kožu i ujednačuje ten te potiče produkciju kolagena, a puno e blaži za kožu od vitamina C.