Naime, kolekcija za jesen/zimu 2024. godine u kojoj je dizajner Erdem Moralıoğlu vješto isprepleo drevni i suvremeni svijet, predstavljena u Britanskom muzeju među impresivnim skulpturama s Partenona, potaknula je burnu raspravu, iznova postavljajući pitanja o prikazu i vlasništvu kulturnih artefakata. Buru je pokrenula grčka ministrica kulture Lina Mendoni, koja je javno izrazila svoj bijes zbog odabira lokacije, odnosno skulptura koje su razlog dugogodišnjeg kulturnog i povijesnog spora između Velike Britanije i Grčke. Mendoni je ovu modnu reviju vidjela kao čin nepoštivanja prema simbolima kulturne baštine, koji bi se prema njenom mišljenju trebali vratiti u domovinu.
Direktori Britanskog muzeja, kako je rekla, banaliziraju i vrijeđaju ne samo spomenik nego i univerzalne vrijednosti koje on prenosi. "Organizacijom modne revije u dvoranama gdje su izložene skulpture s Partenona, Britanski muzej, još jednom, dokazuje potpuni nedostatak poštovanja prema remek-djelima Fidije", naglasila je ministrica. Naime, Elginovi mramorni blokovi koji su nekad krasili znameniti grčki hram Partenon, već su više od 200 godina predmet spora između dviju država, od kada ih je početkom 1800. godine iz Grčke u Veliku Britaniju dopremio britanski diplomat Thomas Bruce, lord Elgin. Grčka je tada bila pod vlašću Osmanskog carstva, a oko 40 posto famoznih partenonskih skulptura koje potpisuje drevni grčki kipar i arhitekt Fidija, bilo je uništeno. Stoga je veliki ljubitelj umjetnosti, lord Elgin, smatrao kako je najbolje dopremiti ih na sigurno. "Atenjani tvrde da su skulpture, koje svake godine dovode desetke tisuća posjetitelja u Britanski muzej u Londonu, ukradene, dok Velika Britanija tvrdi da su ih dobili legalno", rekla je ministrica Mendoni. Kako bi se okončala višestoljetna svađa oformljeno je i savjetodavno tijelo pod nazivom „Projekt Partenon“. A svi se slažu u jednom, kako Elginovi mramori čine jednu od najvažnijih zbirki klasične umjetnosti na svijetu.
Također, krajem prošle godine oko toga je izbio diplomatski spor. Naime, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izrazio je negodovanje zbog otkazivanja sastanka britanskog kolege Rishija Sunaka, na kojem su trebali postići dogovor oko Elginovih mramornih blokova. Pretpostavka je kako je do otkazivanja došlo nakon komentara grčkog premijera u intervjuu za BBC prethodnog dana, da je imati dio skulptura u Londonu, a dio u Ateni, kao da ste prepolovili Mona Lisu.
Unatoč prijeporima, Erdemova kolekcija, kao i grandiozna "pozornica", bili su dokaz njegove sposobnosti da isplete povijesne narative u suvremenu modu, te ujedno oda počast grčkoj kulturi i povijesti. Nadahnut portretom Medeje Marie Callas, Erdem Moralioglu je vješto prikazao bit tragičnog i moćnog lika iz grčke mitologije, tvoreći vrlo originalnu kolekciju. Njegovi gotovo skulpturalni kaputi, cipele uokvirene mekim perjem, suknje visokog struka, kao i vrlo precizni asimetrični krojevi s lajtmotivom cvijeća u formi broševa, printova aplikacija ili pak ukrasa na obući, samo su dio majstorske kolekcije, koja svojom ljepotom, ali i šminkom slavi lik i djelo jedne legende. Nakon revije dizajner je naglasio kako je svoje kreacije želio prikazati u prostoru koji bi uhvatio bit "grčkosti" Marie Callas.
"Zainteresirala me ideja o nekome tko započinje na jednom mjestu i završava negdje drugdje", rekao je Erdem iza pozornice na svojoj reviji. Dio njegove inspiracije proizašao je i iz fotografije koju je vidio, a koja prikazuje grčku zastavu na kojoj se urna Marije Callas vraća u Grčku. Cijela ta priča nije nimalo neobična s obzirom na to da je dizajner Erdem Moralioglu, poznat kao modni pripovjedač, te da se njegove kolekcije formiraju oko priča o herojskim ženama, a odnedavno i muškarcima. Njegova moda je dramatična, atmosferična, ali i vrlo ekspresivna, a sve u službi emocija i onome kako se u određenoj kreaciji osjećaju oni koji je nose. A sve ovo samo je podsjetnik na trajnu moć umjetnosti i mode da izazovu, slave i reinterpretiraju našu kolektivnu povijest.
