WWF se protivi definiranju prirodnog plina i nuklearne energije ekološki održivima

Europska komisija predstavila je 2. veljače dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije. Kolegij povjerenika postigao je politički dogovor o tekstu akta koji će biti i službeno donesen kad budu dostupni prijevodi na sve jezike Unije.

Tekst dopunskog delegiranog akta rezultat je savjetovanja s članovima Stručne skupine država članica za održivo financiranje i Platformom za održivo financiranje.

Europska komisija je priopćenju povodom predstavljanja taksonomije naglasila da je uvažila i komentare Europskog parlamenta o toj temi.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) prozvala je Europsku komisiju zbog uvrštavanja plina i nuklearne energije u ekološki prihvatljive izvore energije i zatražila od Europskog parlamenta i Vijeća da odbace taj akt.

“Komisija službeno klasificira fosilni plin i nuklearnu energiju kao ekološki održive unatoč tome što fosilni plin generira ogromne emisije, a nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad s kojim se još uvijek ne znamo nositi”, poručuju iz WWF-a (World Wide Fund for Nature).

WWF smatra da je Komisija radi financijskih interesa “pokleknula pod pritiskom” Francuske i brojnih drugih zemalja, među kojima su Poljska, Mađarska, Švedska, Finska, Nizozemska, Slovenija, Grčka, pa i Hrvatska, koje se zalažu za označavanje plina ili nuklearne energije, ili jednog i drugog, ekološki prihvatljivim.

Naime, neke zemlje, poput Njemačke, podržavaju označavanje plina ekološki prihvatljivim, ali se protive nuklearnoj energiji. Protiv nuklearne energije su tako i Austrija, Danska, Luksemburg i Portugal dok se Španjolska protivi i plinu i nuklearnoj energiji. “Pregovori oko toga traju već neko vrijeme i lobiranje je naravno žestoko. To je politička igra čiji je cilj zadovoljiti kratkoročne i vrlo partikularne interese pojedinih industrija”, rekla je u razgovoru za Hinu direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

“Vrlo je neozbiljno i neodgovorno od EU-a da lansira inicijative poput Zelenog plana, da govori o klimatski neutralnoj Europi te da se smatra globalnim predvodnikom borbe protiv klimatskih promjena, a onda s druge strane donese jedan ovakav dokument”, smatra Kalauz.

Problematično je i to, kako navode iz WWF-a, što su neke države članice bile uključene u izradu prijedloga “dok su Europski parlament i građani bili potpuno isključeni iz tog procesa”.

Odlukom da prirodni plin i nuklearnu energiju pod određenim uvjetima klasificira kao ekološki prihvatljive, Europska je komisija otvorila veće mogućnosti za velike privatne investicije u takve projekte jer će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije uvjete financiranja. Postojeće tržište zelenih obveznica isključuje plin i nuklearnu energiju, a sada se, prema ovim novim mjerilima, “riskira usmjeravanje milijardi eura prema tim štetnim industrijama”, smatraju u WWF-u.

"Znanstveni savjetnici Europske komisije za taksonomiju tek su prošlog tjedna osudili prijedlog Komisije, jer smatraju da nije u skladu s Uredbom o taksonomiji i da predstavlja ozbiljan rizik potkopavanja okvira održive taksonomije”, navodi WWF u svom priopćenju te poziva Europski parlament da odbaci ovaj prijedlog jer je riječ o “lažnoj zelenoj budućnosti”.

"Konačni plinski i nuklearni kriteriji još su gori nego u nacrtu i ovaj akt se, ako želimo zaštititi vjerodostojnost cijele taksonomije EU-a, mora odbaciti. U trenucima dok se cijeli svijet suočava s problemom klimatskih promjena, ulaganje u nuklearnu, što zagovara i Slovenija, ili fosilnu energiju, što zagovara Hrvatska, apsolutno je problematično”, ističe Kalauz.

Europski parlament i Vijeće (koji su Komisiji delegirali ovlast za donošenje ovog akta) imaju sada četiri mjeseca za provjeru dokumenta i, budu li to smatrali potrebnim, ulaganje prigovora, kao što je to bio slučaj i s ostalim delegiranim aktima na temelju Uredbe o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

Obje institucije mogu zatražiti još dva mjeseca za provjeru. Vijeće može zaustaviti stupanje na snagu ovoga akta samo pojačanom kvalificiranom većinom, što znači da je za to potrebno najmanje 72 posto država članica (tj. najmanje 20 država članica) koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Europski parlament može odbaciti akt običnom većinom (tj. najmanje 353 zastupnika) na plenarnoj sjednici. Ni jedno ni drugo nije vjerojatno.