Akcijski plan pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije

U Hrvatskom državnom arhivu održana je promocija dviju stručnih studija o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj čiju je izradu pokrenulo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske te financirala Europska banka za obnovu i razvoj u iznosu od 1,1 milijuna kuna.

disclaimer za ea

Ea

Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, koji su izradili stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar, i Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, koji je izradila skupina stručnjaka predvođena konzultantskom tvrtkom EnergoVizija, postaju temelj ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i njihovu integraciju u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske te značajna potpora ostvarivanju ciljeva utvrđenih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

U cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj prisutna je tranzicija energetskog sektora prema čistijim tzv. zelenim tehnologijama. To je najvidljivije u elektroenergetskom sektoru u kojemu je u posljednjih nekoliko godina većina investicija vezana uz izgradnju obnovljivih izvora energije.

Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj, Victoria Zinchuk, izrazila je zadovoljstvo izradom ovih dviju studija: „Za EBRD je ulaganje u obnovljive izvore energije ključno, stoga nam je drago što smo imali priliku surađivati s udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske i ostalim dionicima u realizaciji ova dva važna projekta koji će pomoći staviti Hrvatsku na kartu ulaganja svih međunarodnih i domaćih ulagača i podržati zelenu tranziciju u Hrvatskoj“.

Republika Hrvatska postavila je ambiciozne ciljeve za veći udio obnovljivih izvora energije i potaknula velik interes za razvoj i ulaganje u vjetroelektrane i fotonaponske elektrane, a kako bi se to realiziralo bitno je ulagati u elektroenergetsku mrežu te regulatorne i operativne promjene. „Vlada RH poboljšala je legislativu koja olakšava procese, između ostalog i nedavno donesenim novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije“, rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naglasivši kako je već mnogo učinjeno, ali i da pred Vladom predstoji donošenje podzakonskih i provedbenih akata, dok pred investitorima i svim ostalim dionicima predstoji velik posao za prijavu iskaza interesa za dobivanje energetskih odobrenja za izgradnju novih kapaciteta kako bi se dostigao cilj od 3.000 MW iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

„U Hrvatskoj vjerojatno nema područja gospodarskog djelovanja u kojem postoji veći interes investitora od obnovljivih izvora energije. Trenutačno je u razvoju više od 200 projekata, ukupne snage veće od 13.000 MW, što predstavlja ukupne potencijalne investicije vjerojatno i veće od 10 milijardi eura. Iako je jasno da se mnogi projekti neće u konačnici realizirati, ipak je riječ o izuzetno velikom i važnom investicijskom ciklusu“, rekao je dr. sc. Goran Majstrović iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. „Unatoč velikom energetskom potencijalu i interesu investitora realizacija projekata ove vrste relativno je slaba – u posljednjih 15 godina izgrađeno je oko 1.000 MW. Postoji niz razloga za to, a priključak na mrežu jedna je od tri ključne prepreke za razvoj ovih projekata, uz zaštitu okoliša i prostorno planiranje“, dodao je Majstrović.

Prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu objasnio je: „Cijeli državni energetski sektor, kao i javne komunalne tvrtke, uglavnom su promjene ka zelenim tehnologijama dočekale nespremne, zbog čega je realizirano znatno manje projekata od planiranog te se iznenada pojavilo skoro 15.000 MW zahtijeva za priključenje novih proizvodnih postrojenja u EES-u Hrvatske čije je vršno (maksimalno) opterećenje malo veće od 3.000 MW“.

Kako bi se nastavio trend investicija i bolja integracija obnovljivih izvora energije potrebna su značajna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prijenosne infrastrukture. Predstavljeni ‘Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj’ analizira postojeće stanje hrvatskog elektroenergetskog sustava te ukazuje na glavne prepreke koje usporavaju integraciju obnovljivih izvora energije i predlaže mjere za njezino ubrzanje kako bi od države, koja u posljednjih 10 godina svakodnevno uvozi oko 30 posto električne energije, Hrvatska postala država izvoznica zelene električne energije

Osim zakonodavnih i regulatornih izmjena, studija sadrži i akcijski plan za tehničke, tehnološke i operativne mjere, gdje između ostaloga predlaže kako da HOPS i HEP ODS ubrzaju pojačanje mreže, mrežna ulaganja potrebna za prijenosnu i distribucijsku mrežu, tehničke zahtjeve za priključenje i pogon varijabilnih obnovljivih izvora energije te na posljetku i mjere za jačanje ljudskih resursa i kapaciteta.

Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Zanimanje za razvoj projekata obnovljivih izvora energije sve je veće, ali ne postoji središnji izvor potrebnih informacija koje su važne potencijalnim nositeljima projekata i investitorima, objasnila je Petra Dropulić Vejin, direktorica operativnog poslovanja u EnergoViziji prilikom predstavljanja studije ‘Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj’: „Među najvećim preprekama za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj su postupci izdavanja dozvola i upravni postupci. Kompleksni su, zahtijevaju velik broja dozvola i pri tome oduzimaju mnogo vremena, što usporava, otežava i poskupljuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Stoga ovaj vodič donosi odgovore na najčešća pitanja i pruža ključne informacije o tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, ali i sadrži prijedlog mjera za ubrzavanje njegova razvoja.“

„Ovo su prve ovakve studije u Hrvatskoj i dokaz su izvrsnosti, a ova sinergija gospodarstva i akademske zajednice, koja je inače rijetkost, pokazala se iznimno kvalitetnom,“ rekla je mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica OIEH, izrazivši zadovoljstvo i zahvale svim suradnicima na projektu, posebno EBRD-u koji je prepoznao važnost i potrebu za izradom ovih studija u Hrvatskoj, ali i prepoznao OIEH kao pokretača promjena u sektoru. „Drago mi je najaviti da smo u OIEH-u pokrenuli izradu dvije nove studije o plutajućim elektranama i o agrosolarima, a njihovu će izradu opet financirati EBRD,“ dodala je Pokrovac.