Neke poslovne zgrade godišnje troše 2600 kuna po zaposleniku. Međutim, svatko od nas svojim ponašanjem može smanjiti tu potrošnju za 10 posto. Saznajte kojim naizgled banalnim, besplatnim mjerama možete pridonijeti u financijskim uštedama, ali i uštedama u kilovatsatima i u emisiji stakleničkih plinova.
Koliko ste puta odlazeći iz ureda svjesno ili nesvjesno ostavili računalo upaljeno tijekom noći? Jednom tjedno, triput tjedno? Zadat ćemo vam jedan lagani zadatak: u ponedjeljak, kada budete odlazili s posla, osvrnite se oko sebe i pogledajte koliko je vaših kolega također ostavilo upaljena računala. E sad, znamo li da jedno računalo, manje snage, ostavljeno upaljeno tijekom noći, potroši 1,63 kune (2,4 kWh), lako je izračunati koliko se nepotrebno potroši energije i novca u praznom uredu. Tijekom vikenda isto računalo potroši 6,53 kuna pa vi računajte koliko to košta…
Važan ljudski faktor
Ljudski faktor u svakodnevnom uredskom poslovanju ima veliki utjecaj na smanjenje troškova za energente i materijal koji se koristi, a ujedno i za povećanje učinkovitosti korištenja tih resursa i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Stoga je i tema 4. modula Green Building Professional pod nazivom “Kreiranje i upravljanje zelenijim radnim i životnim prostorima”, održanom u Hotelu Esplanade u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, bila kako to postići u svojim uredima.
Nužna edukacija
Naime, današnji moderni uredi imaju potrebu za velikim količinama energije, vode i raznih materijala (najviše papira), što uzrokuje veliku količinu otpada. Najveći utjecaj na okoliš ima potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova. U prosjeku je glavni potrošač energije sustav grijanja (52%) te električna rasvjeta (14%) i ostali uređaji (16%) u koje spada uredska oprema. No, svako korištenje energije podrazumijeva priliku za ostvarenje ušteda i upravo zato je nužna sustavna edukacija zaposlenika kojom će se utjecati na podizanje svijesti i motivaciju u smjeru promjene ponašanja prema potrošnji energije i ostalog materijala u uredima. Zeleni ured upravo je jedan od projekata kojim se želi utjecati na smanjenje ukupnih troškova za energente, vodu… a ušteđeni novac uložiti za unaprjeđenje poslovanja. Pa, krenimo redom: što je to uopće zeleni ured?
Omjer potrošnje i cijene
– Riječ je o skupu mjera koje usred korištenja uredskih prostora pridonose smanjenju utjecaja na okoliš. Zeleni ured provodi se u fazama i ne može se neki ured preko noći odmah nazvati zelenim – kaže Vlasta Zanki iz HEP ESCO-a, koja je s kolegicom Borkom Bobovec iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predavala na modulu.
– Ako je riječ o novoj zgradi, investitor prije svega treba imati jasnu odluku i viziju da želi raditi po zelenim principima. Nakon toga dolazi faza projektiranja, kada arhitekt ili projektant koji radi idejno rješenje mora tu zgradu projektirati po zelenim principima: da troši što manje energije, što manje utječe na okoliš tijekom korištenja materijala za građu, da su ti materijali ekološki, odnosno da njihova proizvodnja ima mali utjecaj na okoliš i općenito da resursi koji se koriste ne utječu na okoliš. U toj je fazi nužna povezanost svih inženjera u graditeljstvu, od arhitekta preko strojarskog inženjera do elektroinženjera i građevinskog inženjera. Nakon toga slijedi faza gradnje, tijekom čega se mora paziti na koji način utječemo na okoliš prilikom gradnje objekta, raščišćavanja prostora na kojem će se graditi, recikliranja otpada, zatim prilikom transporta materijala i nabave materijala, roba i usluga koji bi se trebali nabavljati po ekonomski najisplativijoj ponudi, a ne po ekonomskoj najjeftinijoj ponudi, što bi značilo da ima najbolji omjer kvalitete, životnog vijeka, cijene i trošenja energije… – pojašnjava Vlasta Zanki.
Tek nakon te četiri faze dolazimo do korištenja prostora, dodaje, a to se odnosi na promjenu ponašanja korisnika ureda, odnosno njihovo odgovornije ponašanje i korištenje zgrade kada je u pitanju rasvjeta, grijanje, ventilacija, korištenje resursa poput papira…
Što u starim zgradama?
– Te se mjere mogu primjenjivati i u starijim zgradama koje se neće obnavljati. No, ako dolazi do rekonstrukcije, kako bi ured i zgradu mogli nazvati zelenim, treba provesti mjere energetske učinkovitosti: smanjiti potrebu za energijom izolirajući zidove zgrade, mijenjati prozore, raditi konstrukcijski sustav grijanja manjeg kapaciteta nego prije. Pri tome treba obratiti pažnju na to kakav je sustav grijanja bio prije, je li riječ o radijatorskom ili ventilokonvektorskom, kao i na energet za opskrbu cijele zgrade, je li to plin, daljinsko grijanje… Nikako ne savjetujemo lož-ulje. No, prije svega toga mora se vidjeti koliko se mogu koristiti obnovljivi izvori energije, mogu li se ugraditi solarni toplinski kolektori u kombinaciji s bio masom… – nabraja Vlasta Zanki.
Savjeti stručnih timova
U svakom slučaju, ono što korisnici uredskih prostorija mogu – to je odgovornije, energetski efikasnije ponašanje. Statistika kaže da neke poslovne zgrade godišnje troše 2600 kuna po zaposleniku. Međutim, svatko od nas određenim mjerama može smanjiti tu potrošnju za 10 posto. Kako? Iako mogu zvučati kao banalne mjere, one su besplatne: ugasiti svjetlo pri odlasku iz ureda, umjesto paljenja svjetla razmaknuti zavjese na prozorima, ne otvarati prostor ako je upaljeno grijanje ili ventilacija, prozor otvoriti na 10 minuta kako bi se prozračio prostor, a tek onda upaliti grijanje ili ventilaciju, smanjiti temperaturu grijanja ili hlađenja za barem jedan stupanj čime se štedi do 5 posto, zatim ne ostavljati računala upaljena tijekom noći ili vikenda…
– To su financijske uštede, ali i uštede u kilovasatima i u emisiji stakleničkih plinova, što je i cilj – ističe Vlasta Zanki.
Razvojni plan neke tvrtke vezan za energetsku učinkovitost djelotvoran je uz ‘zelene timove’.
Dugoročna štednja
Prema riječima Borke Bobovec, riječ je o timovima koji promiču ekološku svijest i zelene aktivnosti u radnom okruženju, primjerice potiču na recikliranje uredskog materijala poput papira ili na car pooling, odnosno dijeljenje prijevoza do posla, zatim na zeleno ugostiteljstvo (konzumiranje hrane uzgojene na način koji podržava zelenu atribuciju)…
U svakom slučaju, organizacija koja odluči uvesti zeleni ured u svoje poslovanje želi društveno odgovorno poslovati na održiv način, unaprijediti poslovanje, privlačiti nove kupce i proizvođače, poticati inovacije… A u gotovo svim slučajevima potrebni su početni troškovi da bi se ured transformirao u “zeleni” koji bi rezultirao dugoročnom štednjom.
Prva zgrada u Zagrebu s certifikatom
Tri su najpoznatija sustava certificiranja zelene gradnje u svijetu – LEED, BREEAM i DGNB. Zelena gradnja zgradama donosi veću isplativost i poželjnost; niže operativne troškove, niže troškove održavanja i smanjen negativni utjecaj na okoliš. Poslovni centar Adris Grupe u Zagrebu, zasad još neuseljen, prvi je objekt u Hrvatskoj koji će dobiti LEED certifikat.
Zanimljivosti u brojkama
- Prema istraživanju Colliersa, zelene zgrade s certifikatima (LEED ili :::) troše 25 do 50 posto manje energije i 40 posto manje vode, proizvode 70 posto manje krutog otpada i 35 posto manje emisija stakleničkih plinova, dok im istodobno za 3 do 7 posto raste produktivnost. Dakle, zelene zgrade smanjuju izlaganje štetnim stvarima, ali smanjuju negativni utjecaj na okoliš.
- 2600 kuna troše neke poslovne zgrade po zaposleniku godišnje, a taj isti zaposlenik proizvede 2,5 tona C02 u istom razdoblju.
- 20% emisije stakleničkih plinova u Velikoj Britaniji povezano je s radnim mjestima (prema istraživanju iz 2009.).
- 122 kune godišnje se uštedi ako klasičnu žarulju od 100 W zamijenite odgovarajućom štednom žaruljom od 20 W, uz pretpostavku da gori 5 sati dnevno.
- 5% su uštede smanji li se temperatura grijanja za samo jedan stupanj. U slučaju hlađenja, za svaki stupanj niže temperature uštede su od 3 do 5 posto.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
