U 2020. emisije stakleničkih plinova (GHG) u Europskoj uniji (uključujući međunarodno zrakoplovstvo) bile su manje za 31 posto u odnosu na 1990., i to zbog utjecaja pandemije koronavirusa na potrošnju energije, kao i zbog kontinuiranih trendova dekarbonizacije, pokazalo je izvješće Europske komisije o stanju energetske unije za 2021.

U izvješću je analiziran napredak koji je Unija ostvarila u prelasku na čistu energiju gotovo dvije godine nakon pokretanja europskog zelenog plana.

Ocijenjeno je kako će, iako postoji niz ohrabrujućih trendova, biti potrebni veći napori kako bi se do 2030. postigao cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto i do 2050. ostvarila klimatska neutralnost, a podaci će se morati pažljivo analizirati sljedeće godine kako bi se uočili dugoročniji trendovi nakon pandemije.

Prvi put su u 2020. godini obnovljivi izvori energije premašili fosilna goriva kao glavni izvor energije u Uniji - 38 posto električne energije u EU odnosi se na OIE, 37 posto na fosilna goriva i 25 posto na nuklearnu energiju.

Do danas je devet država članica postepeno izbacilo ugljen, 13 ih je se obvezalo da će to učiniti do određenog datuma, četiri razmatraju moguće datume i samo jedna još uvijek nije započela nacionalnu raspravu o postupnom ukidanju.

U izvješću je navedeno i kako energetsko siromaštvo pogađa oko 31 milijun ljudi u EU što je od 2019. u opadanju s obzirom da je u 2018. bilo pogođeno 34 milijuna građana. Razlike su uočljive među državama članicama i visini prihoda, a pri tom je važna zaštita ranjivih skupina od trenutnog skoka cijena i osiguravanja pravednog prelaska na putu prema klimatskoj neutralnosti

Naglašeno je i kako je donošenjem europskog propisa o klimi, koji je Europski parlament usvojio krajem lipnja ove godine, uspostavljen jasan obvezujući okvir za ostvaranje klimatske neutralnosti do 2050. zacrtane europskim zelenim planom i smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, a što je planirano ostvariti i mjerama iz paketa Fit for 55.

Također očekuje se da će planovi za oporavak i otpornost država članica dati poticaj za ulaganja povezana s klimom za najmanje 177 milijardi eura te da će ubrzati klimatsku i energetsku tranziciju.