Od roditelja, baka i djedova, prijatelja, pa čak i bakica iz susjedstva puno smo toga "naučili" tijekom života. Sve te narodne mudrosti, male trikove, savjete i pravila vezana za kuću i kuhanje usvajali smo malo po malo, uvjereni da su naši postupci potpuno ispravni. Međutim, je li posve točno da pećnica uvijek mora biti prethodno zagrijana prije stavljanja protvana ili da je sa starog kruha dovoljno odrezati samo pljesnive dijelove? Odgovore su nam dali znanstvenici sa Sveučilišta u Bonnu, koji su se u sklopu projekta "Kitchen with Brains" detaljnije bavili mitovima o kuhanju. Izdvajamo neke od njih.
Prethodno zagrijavanje pećnice
Prijedlog da biste baš svaki put trebali prethodno zagrijati pećnicu nije sasvim točan. Za brzo pripremljenu hranu, poput krumpirića, pizze ili peciva, prethodno zagrijavanje pećnice jednostavno troši nepotrebnu energiju. Iako proizvođači pećnica u uputama vole navoditi prethodno zagrijavanje pećnica, razlog se krije u tome što je to jedini način da se približno zajamči vrijeme potrebno za obrok svake pećnice. No, prethodno zagrijavanje ima smisla samo za prhko tijesto ili jednako osjetljiva peciva.
Voće i povrće u hladnjaku
Ponekad se svježe voće i povrće ne preporučuje čuvati u hladnjaku. Agrumi poput naranči, mandarina ili grejpa, kao i egzotično voće poput ananasa ili manga, prilično su osjetljivi na hladnoću. Od povrća se, pak, osjetljivima na hladnoću smatraju krastavci, rajčice, paprike, tikvice i patlidžani. S druge strane, svježe bobice mogu trajati jedan do dva dana dulje ako se čuvaju pokrivene u hladnjaku.
Čišćenje hladnjaka
Mnogi od nas osjećaju se obveznima čistiti hladnjak samo tijekom godišnjeg generalnog čišćenja. No, čišćenje hladnjaka ne preporučuje se jednom mjesečno, kako bi se spriječilo širenje mikroorganizama.
Pravilo pet sekundi
Koliko je puta gumeni medvjedić, keks, komad kruha ili ćevap pao na pod, a vi ste sa smiješkom brojali do pet te ga podigli i zagrizli? Ili ga pružili svojem djetetu, uvjereni kako je komad hrane u magičnom periodu od pet sekundi ostao čist i jestiv? Znanstvenici ističu kako u ovom slučaju nije presudan period u kojem se hrana nalazila na podu, nego priroda tla i hrane. Naime, ako je suha hrana pala na suh i čist pod, ona je i dalje jestiva, ali ako je pala na prljav tepih, blatnjavu stazu, lokvu ili šljunak, treba ju baciti. Isto vrijedi i ako je riječ o hrani koja sadrži puno vode ili je ljepljiva, poput voća, pa čak i ako sadrži slinu, jer vlaga apsorbira klice već pri prvom kontaktu.
Pljesniva hrana
Pljesnivu hranu treba odmah baciti! Hrana je pokvarena čim se na njoj pojavi plijesan, bez obzira na to je li riječ o malom dijelu na korici kruha ili na vrhu staklenke s pekmezom. Te vidljive mrlje samo su vanjski znakovi, dok se unutar kontaminirane hrane šire toksini.
