S jedne strane more, a s druge planine i guste predivne šume, jezera, nacionalni parkovi… Specifična i unikatna, Ličko-senjska županija ima sve. Barem kada govorimo o prirodnim bogatstvima i njezinom potencijalu. Jer, Lika svakim danom postaje sve zapuštenija regija u kojoj su pojedina sela potpuno napuštena i prazna, u nekima u 50-ak kuća živi svega petero starijih osoba, natalitet je sve manji, a mortalitet sve veći… Sve to utjecalo je na svakodnevni život Like: demografska struktura svakim je danom sve lošija, kriza sve dublja, a ljudi su očajni… – Ličko-senjska županija jedna je od najljepših u Hrvatskoj. Međutim, državna politika već više od tri godine zaobilazi Liku, želi ju se rascijepati i uništiti kao županiju/regiju. Lici je potrebna veća i jača ekonomska diplomacija, treba joj otvoriti prozor u svijet kroz nove inozemne investicije, nemamo ulazak novca, a potrošnja raste. Lika vapi za zdravim investicijama u poljoprivredu, industriju i energetiku – kritizira Ivan Bižanović, vlasnik agencije Lika nekretnine, i komentira kako je sve to ostavilo traga i na tržište nekretnina.
Oporavak za 5 godina
– Tržište nekretnina u Lici, Gackoj i Krbavi je vrlo slabo, a moglo bi se reći da je utihnulo, zamrlo. Vrlo se malo trguje, a razlog je što prodavatelji precjenjuju svoje nekretnine oglašene u agencijama. Još je gora situacija s fizičkim osobama koje nekretnine oglašavaju po privatnim portalima za nekretnine. Pojedinci, kojima nije hitno prodati nekretninu, ‘napuhavaju’ cijene, dok su oglašene cijene na internetu orijentir onima koji bi htjeli prodati što prije. Svi mogu zaboraviti cijene iz 2007. i 2008. godine! Oporavak tržišta nekretnina na ovim područjima očekuje se za tek tri do pet godina. Zašto to govorim? Cijene treba svesti na tržišne vrijednosti i mogućnosti kupnje, a ne držati cijene koje stvaraju sliku o Lici kao županiji gdje je tržište nekretnina još skupo – ističe i dodaje kako je na terenu suprotna situacija. Poljoprivredna se zemljišta mogu pronaći po cijeni od 1 kune po kvadratu ili 1 eura po kvadratu! Ona su najveće bogatstvo regije, no u 80 posto slučajeva su zapuštena.
Zapaljeni dokumenti
– Velik je priljev ponude nekretnina zbog financijske situacije kod mnogih obitelji koje ne mogu podmirivati mjesečne obveze. S odmakom vremena pojedinci su svoje nekretnine snizili i za 30 do 50 posto, i ti su se svojih nekretnina riješili, a što je i realno. Ako uzmemo da je standard građana u posljednje tri godine pao 12 posto, a i cijena nekretnina je pala 20 do 50 posto na ovim područjima, a bankovnih kredita skoro da i nema. Došlo je do velikih tektonskih poremećaja jer vlasnici očekuju da agencija promptno proda nekretninu, a nisu se savjetovali i ne žele primiti savjet ovlaštenog i licenciranog agenta za nekretnine o tržišnoj vrijednosti svake nekretnine, a ne ono što su oni zamislili da bi trebali dobiti – napominje.
Specifičnost ličkog tržišta nekretnina je i to što je dio zemljišnih knjiga nestao ili je zapaljen tijekom Domovinskog rata, a tek se sad uspostavlja veza između gruntovnice i katastra. – U razgovoru s mnogim stranim investitorima zainteresiranim u ulaganje u našu regiju zbog geografskog položaja, autocesta, blizine pomorske luke i zračne luke, oni zamjeraju vrlo često mijenjanje zakona i nestabilnu politiku, a boje se i korupcije. Domaći i strani investitori koji su kupili zemljište i namjeravali graditi trgovačke centre, kuće za odmor i stambene zgrade odustali su od projekata i čekaju bolje vrijeme. Prije pet godina imali smo investitore iz Austrije, Njemačke i Izraela, u Gospiću se trebao graditi trgovački centar i čak smo zaprimili 90 posto ponuda za zakup prostora. U Širokoj Kuli pokraj Gospića trebao se graditi hostel, aqua park s pratećim sadržajima, a u Cesarici kod Karlobaga dom umirovljenika za bogatu klijentelu koja bi pola godine provodila u Hrvatskoj, a drugu polovicu kod kuće u Austriji – kaže.
Nestala gradnja
U Lici su, kaže, nestale TOP lokacije uz jezera i rijeke zbog visokih cijena zemljišta. Prodavatelji za građevinska zemljišta traže od 30 do 50 eura po kvadratu, a jedva se prodaju po cijeni od 15 eura po kvadratu. Realne cijene su od 5 do 15 eura po kvadratu, negdje i 25 eura po kvadratu, ili na području Plitvice do 40 eura po kvadratu, a pretežno se traže temelji starih kuća, sagrađenih prije 1968., na kojima se može odmah graditi. – Najavljena velika gradnja malih drvenih vikendica u Lici je nestala jer nema interesa, a razlog je velika oscilacija u temperaturi zrak: zimi -30, a ljeti +30 stupnjeva, što zahtjeva velika ulaganja u toplinsku i zvučnu izolaciju.
Neke drvene vikendice od 80 kvadrata prije tri do pet godina prodavale su se po cijeni od 100 tisuća eura, a sada se ne mogu prodati ni za 50 tisuća eura, što ispada 500 eura po kvadratu – kaže i dodaje da je porasla potražnja za luksuznim nekretninama, vilama s bazenima i većim okućnicama, ali takvih u Lici nema. Također, sve se manje traže nekretnine uz jezera, ali potražnja raste za obiteljskim gospodarstvima s potokom i mlinom. Takva obiteljska gospodarstva stambene površine 200 kvadrata, koja obuhvaćaju kuću, štalu, drvarnicu, ostavu za poljoprivrednu mehanizaciju i gospodarski objekt površine od 200 do 500 kvadrata, prodaju se za oko 40 do 60 tisuća eura, ali realizacija nema. Postoji interes i za manjim vikendicama do 50 tisuća eura, ali nikako za drvene kuće.
Pad od 40 posto
– U svakom slučaju, najveća je potražnja za ulaganjem u gradove i mjesta uz more, i to u manje obiteljske kuće ili vikendice te u manje stanove, iako je i tržište stanova dotaknulo dno. Stanovi na moru u Senju u novogradnji prije nekoliko godina prodavali su se po cijeni od 1400 eura po kvadratu, a sada se prodaju po cijeni od 999 eura po kvadratu, dok se već rabljeni stanovi mogu pronaći po cijeni od 500 do 900 eura po kvadratu. U Otočcu i Gospiću cijene su pale za 20 do 40 posto, pa se novogradnja može pronaći po cijeni od 900 eura po kvadratu, a starogradnja od 600 do 700 eura po kvadratu. U Novalji se zbog velike izgrađenosti nekadašnja cijena od 1800 eura po kvadratu spustila na 1200 eura, a u novogradnji se mogu pronaći i stanovi već od 1000 eura po kvadratu – zaključuje Bižanović i dodaje kako s druge strane pojedini investitori pokazuju interes za kamenolomom, ulaganjem u mini hidroelektrane…
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
