Zašto je život u pametnom domu jednostavniji i praktičniji

Završili ste s poslom, a stan će vas dočekati leden, jer ste isključili grijanje? Vaši su ukućani otputovali na odmor bez vas, ne sviđa vam se ideja da ste sami doma, pa želite da vas barem dočeka upaljeno svjetlo i TV koji radi? Jutros je padala kiša, pa ste spustili rolete, ali onda je izašlo sunce i rado biste podigli te rolete, da se stan malo ugrije? Zaboravili ste uključiti vešmašinu, a sutra vam baš treba onaj džemper koji u njoj čeka pranje? Nema problema, sve to možete učiti i ako niste doma. Dovoljno je da preko aplikacije odredite što točno želite. Naravno, to je moguće ako je kuća ili stan u kojoj živite takozvana pametna kuća, odnosno opremljena je tehnologijom koja omogućava da se izdaleka upravlja nizom stvari: osim gore navedenih, “pametni objekti” omogućavaju vlasnicima da preko kamera pogledaju što se doma događa, dojavit će ako im curi voda ili plin, a uz pomoć tehnologije se izdaleka može stvoriti dojam da je netko kod kuće, pa će to možda odvratiti provalnike. Ono što je najbolje jest činjenica da ne trebaju nikakvi stručnjaci koji će vlasniku objasniti kako aplikacije funkcioniraju, jer su vrlo jednostavne. Preko njih se može, što je posebno važno, upravljati potrošenom energijom u svojem domu.

Na pametnoj kući počelo se raditi još u 60-ima. Od tada do danas u naše živote ulaze novi kućanski uređaji, koje treba uklopiti u dom. Zanimljivo je koliko se toga promijenilo: početkom 70-ih godina prošlog stoljeća hladnjak je u našoj zemlji imalo 30 posto kućanstava, štednjak je imalo manje od 50 posto, a više od toga značilo je da netko ima radio i toster, ništa drugo. Već iduće desetljeće donijelo je promjene: ponajprije, sve više kućanstva je imalo televizor (doduše, nešto više od 30 posto kućanstava), a telefone su imali samo stanovnici gradova. U kuće tada sve više ulaze i gramofoni i svjetiljke.

Od tada do danas promijenilo se nezamislivo mnogo toga i svi živimo okruženi brojnim uređajima, a oni sve više postaju pametni. Cilj svih tih uređaja je da nam olakšaju život i oni se s vremenom razvijaju. Istraživanje Business Insidera predviđa da će do 2020. godine prodaja pametnih kućanskih uređaja rasti puno brže od prodaje mobitela i tableta. Predviđanja budućnosti u tom segmentu su izrazito uzbudljiva, jer će tehnologija postati personalizirana: naši domovi će po otisku prsta, tjelesnoj temperaturi ili otkucajima srca razlikovati ukućane od gostiju i prepoznavati naše potrebe. Vrata ćemo otključavati klikom na aplikaciju, naš nakit će također biti umrežen pa će kući poslati podatke o otkucajima srca ili, primjerice, o našoj temperaturi, što će kuća iskoristiti kako bi pojačala ili smanjila grijanje, podesila jačinu rasvjete ili pak pustila omiljenu skladbu, ako procijeni da smo loše. Ujutro nas neće buditi mrski alarm, nego omiljena melodija i informacija o tome kakvo nas vrijeme čeka danas te kojim je putem najbolje ići na posao, s obzirom na gužve koje vladaju na cesti. Zapamtit će u koje doba najčešće idemo u WC, pa će nam paliti i gasiti svjetla. Kuća će zapravo imati sve podatke o nama i maksimalno nam olakšavati svakodnevicu.

OPREMA PAMETNIH DOMOVA

Proizvodi tvrtke Bosch koje vrijedi proučiti

“Regulacija Easy control, preko koje se podešava dom prema navikama ukućana, najbolje se prodaje u Hrvatskoj.”

Jedna od tvrtki koja nudi opremu za pametne domove je Bosch. Iz te nam tvrtke kažu kako od cijelog niza svojih proizvoda u tom području mogu izdvojiti “Easy control”. Riječ je o pametnoj regulaciji koja omogućuje korisniku da sve što treba namjesti preko aplikacije. Regulator može utvrditi jesu li ukućani doma, a regulacije su vođene njihovim navikama grijanja. Primjerice, regulacijski uređaj može detektirati prisutnost nekog od stanara u kući i automatski će podesiti sustav grijanja prema njegovim svakodnevnim navikama. U svakom trenutku korisnik tog uređaja može dobiti dijagramski pregled stvarne i predviđene potrošnje energije, čime se štedi energija.

- Još bismo izdvojili asortiman pametne video analitike koja se koristi najviše u poslovnim zgradama. Basic ili essential video analitika koristi se uglavnom za mala i srednja poduzeća, shopping centre i slično. Kamere neometano rade zajedno i integriraju se u veće sustave te funkcioniraju u područjima kojima se upravlja na daljinu. Na taj način operatori mogu odgovoriti na potencijalne prijetnje brže i učinkovitije - kažu Danijel Jerković i Mario Širić iz Boscha te pojašnjavaju da njihove kamere s inteligentnom video analitikom mogu razlikovati prave sigurnosne događaje i prepoznati lažne okidače kao što su snijeg, kiša, oštri vjetrovi. Ugrađena analitika može se konfigurirati i tako da zanemari divljač koja se približava perimetru. To značajno smanjuje lažne alarme te vrijeme i troškove sigurnosnih operatera koji moraju istražiti što se zapravo dogodilo, nemajući pojma je li riječ o stvarnom problemu ili ne. Pomoću značajke inteligentnog praćenja, kad se aktivira alarm, automatski se prate pokretni objekti. Osigurano je i dinamično prilagođavanje vidnog polja dok se kamere naginju ili zumiraju kako bi se osiguralo da su sve slike snimljene s optimalnom jasnoćom za video analitiku u pokretu. Tako vlasnik objekta ili tvrtka koja je zadužena za sigurnost točno vide o čemu se radi i lako procijene treba li reagirati ili ne.

- U Hrvatskoj najbolje prodajemo regulaciju “Easy control”. U asortimanu za sigurnost najviše se kupuju kamere, najčešće za poslovne korisnike koje nude niz analitičkih funkcija za perimetarsku zaštitu, uključujući prijelaz preko crte, ostavljene predmete, pokušaje ulaska uljeza... - pojašnjavaju Jerković i Širić.

Trend u našoj zemlji je takav da investitori koji sada grade zgrade budućim stanarima žele ponuditi sve veći komfor, pa se odlučuju za ovu tehnologiju. Osim toga, brojni menadžeri hotela i osiguravajuće kuće traže jednostavne načine za interakciju sa svojim sustavima s laptopa ili pametnog telefona na različitim lokacijama, koja mogu biti bilo gdje u svijetu.

S obzirom na velike promjene koje su se na tržištu dogodile zadnjih godina, kao i rast popularnosti uređaja, zanimalo nas je kako u toj tvrtki vide budućnost društva, kada je riječ o tehnologiji pametnih domova.

- Grijanje budućnosti će biti pametno i na smetnje ili neučinkovitost sustava će se upozoravati prije nego što nastaje. Sve će veći naglasak biti sigurnosti. Iako implementacija takvih rješenja ima visok stupanj kompleksnosti, analitika je jednostavna za implementaciju, postavljanje i kontrolu. Ugađanje osjetljivih područja, polja za detekciju, oblika objekata i kretanja omogućuje vam da konfigurirate sustav onako kako želite, brzo i točno - zaključuju Jerković i Širić.

Riječ arhitekta

“Pametni stan ili kuća su sinonim za komfor, a u budućnosti će postati pristupačniji svima."

Svebor Andrijević i Luka Korlaet arhitekti su koji su zajednički radili na nekim “smarthome” projektima. Ispričali su nam kako u tim slučajevima teku gradnja, opremanje i uređenje te koliko se prema njihovu iskustvu kupci odlučuju živjeti u pametnim domovima.

Arhitekti Svebor Andrijević i Luka Korlaet zajednički su radili na nekim od projekata koji su uključivali pametne kuće. Objašnjavaju kako je, s obzirom na to da kuća ili stanari sami reguliraju karakteristike poput temperature, kvalitete zraka, količine svjetlosti i niza drugih, ona postaje sinonim za komfor.

- Tehnologija ‘pametnih’ kuća, barem zasad, ne utječe na arhitekturu tj. prostorno rješenje kuće u većoj mjeri. Radi se, prije svega, o uređajima i instalacijama koji nadopunjavaju već uvriježenu kućnu infrastrukturu čineći je ‘pametnijom’. Tako, primjerice, rolete koje smo isprva spuštali ručno, pa ‘na struju’, sada se mogu podesiti na automatsko podešavanje pa će se spuštati i podizati ovisno o količini svjetlosti koju njihov senzor detektira kao poželjnu. Ili će se tenda na krovnoj terasi skupiti pri pojačanom vjetru kako se ne bi pokidala, a tu je i mogućnost da meteorološke stanice na krovu odrede je li potrebno navodnjavanje zelenih krovnih ploha. Primjera primjene ‘pametnih’ rješenja je bezbroj - ističu Korlaet i Andrijević.

Kažu kako ugradnja ovih tehnologija u stanove i kuće ovisi o budžetu. Naime, ugradnja svega toga poskupljuje gradnju, odnosno, opremanje, što posljedično poskupljuje i prodajnu cijenu.

- No, na tržištu je sve više tvrtki koje se bave projektiranjem i opremanjem uređajima i instalacijama ‘pametne’ kuće, a ti uređaji polako postaju uobičajeni. Vjerujemo da će instalacije ‘pametne’ kuće – baš poput pametnih telefona i sličnih uređaja - postajati sve pristupačnije - ističu arhitekti.

Zadnjih godina je, dodaju, došlo do sve veće popularnosti ovakvih objekata. O pametnim se kućama sve više i više priča, ljudima je poznato kako rade i koje olakšice u svakodnevnom životu to donosi. Malo po malo, ove tehnologije sve više postaju standard.

- Kupci se najčešće odlučuju na ‘pametne’ sigurnosne sustave: daljinsku kontrolu stana ili kuće. Česta ‘pametna’ opcija je i daljinsko rashlađivanje ili zagrijavanje kuće prije povratka u stan, kao i podešavanje rada perilice rublja ili suđa ovisno o cijeni struje - zaključuju Korlaet i Andrijević.

Hvalevrijedni svjetski objekti

Primjeri “pametnih” kuća iz recentne povijesti arhitekture

Zgrada Instituta arapskog svijeta u Parizu sagrađena po projektu arhitekta Jeana Nouvela. Južno pročelje te zgrade sastoji se od niza fotoosjetljivih ‘objektiva’ koji se – ovisno o količini svjetlosti – pritvaraju ili rastvaraju, čineći tako ovo pročelje promjenjivim/stalno drukčijim. Ovakvo tehnološko rješenje ujedno je i sjajna reinterpretacija arapskog ornamenta u novom duhu.

Drugi poznati primjer jest Staklena kupola Reichstaga (Parlamenta) u Berlinu izgrađena prema projektu Sir Normana Fostera, jednog od najcjenjenijih britanskih arhitekata. Ingeniozno arhitektonsko rješenje ‘hvata’ svjetlost preko staklene kupole, ogledala pod kutem u njenom središtu i šalje je – kroz stakleni pod – u dvoranu za sjednice. Ipak, direktne sunčeve zrake difuzirane su ‘putujućom’ koprenom, brisolejem koji rotira zajedno sa suncem.

Primjer iz hrvatske

Sve detalje o pametnom stanu na zagrebačkom Jordanovcu možete pročitati ovdje!

Foto: iStock , Neja Markičević/Hanza Media