Arhitekti Svebor Andrijević i Luka Korlaet zajednički su radili na nekim od projekata koji su uključivali pametne kuće. Objašnjavaju kako je, s obzirom na to da kuća ili stanari sami reguliraju karakteristike poput temperature, kvalitete zraka, količine svjetlosti i niza drugih, ona postaje sinonim za komfor.
- Tehnologija ‘pametnih’ kuća, barem zasad, ne utječe na arhitekturu tj. prostorno rješenje kuće u većoj mjeri. Radi se, prije svega, o uređajima i instalacijama koji nadopunjavaju već uvriježenu kućnu infrastrukturu čineći je ‘pametnijom’. Tako, primjerice, rolete koje smo isprva spuštali ručno, pa ‘na struju’, sada se mogu podesiti na automatsko podešavanje pa će se spuštati i podizati ovisno o količini svjetlosti koju njihov senzor detektira kao poželjnu. Ili će se tenda na krovnoj terasi skupiti pri pojačanom vjetru kako se ne bi pokidala, a tu je i mogućnost da meteorološke stanice na krovu odrede je li potrebno navodnjavanje zelenih krovnih ploha. Primjera primjene ‘pametnih’ rješenja je bezbroj - ističu Korlaet i Andrijević.
Kažu kako ugradnja ovih tehnologija u stanove i kuće ovisi o budžetu. Naime, ugradnja svega toga poskupljuje gradnju, odnosno, opremanje, što posljedično poskupljuje i prodajnu cijenu.
- No, na tržištu je sve više tvrtki koje se bave projektiranjem i opremanjem uređajima i instalacijama ‘pametne’ kuće, a ti uređaji polako postaju uobičajeni. Vjerujemo da će instalacije ‘pametne’ kuće – baš poput pametnih telefona i sličnih uređaja - postajati sve pristupačnije - ističu arhitekti.
Riječ arhitekta: “Pametni stan ili kuća su sinonim za komfor, a u budućnosti će postati pristupačniji svima”
Zadnjih godina je, dodaju, došlo do sve veće popularnosti ovakvih objekata. O pametnim se kućama sve više i više priča, ljudima je poznato kako rade i koje olakšice u svakodnevnom životu to donosi. Malo po malo, ove tehnologije sve više postaju standard.
- Kupci se najčešće odlučuju na ‘pametne’ sigurnosne sustave: daljinsku kontrolu stana ili kuće. Česta ‘pametna’ opcija je i daljinsko rashlađivanje ili zagrijavanje kuće prije povratka u stan, kao i podešavanje rada perilice rublja ili suđa ovisno o cijeni struje - zaključuju Korlaet i Andrijević.
Hvalevrijedni svjetski objekti
Primjeri “pametnih” kuća iz recentne povijesti arhitekture
Zgrada Instituta arapskog svijeta u Parizu sagrađena po projektu arhitekta Jeana Nouvela. Južno pročelje te zgrade sastoji se od niza fotoosjetljivih ‘objektiva’ koji se – ovisno o količini svjetlosti – pritvaraju ili rastvaraju, čineći tako ovo pročelje promjenjivim/stalno drukčijim. Ovakvo tehnološko rješenje ujedno je i sjajna reinterpretacija arapskog ornamenta u novom duhu.
Drugi poznati primjer jest Staklena kupola Reichstaga (Parlamenta) u Berlinu izgrađena prema projektu Sir Normana Fostera, jednog od najcjenjenijih britanskih arhitekata. Ingeniozno arhitektonsko rješenje ‘hvata’ svjetlost preko staklene kupole, ogledala pod kutem u njenom središtu i šalje je – kroz stakleni pod – u dvoranu za sjednice. Ipak, direktne sunčeve zrake difuzirane su ‘putujućom’ koprenom, brisolejem koji rotira zajedno sa suncem.
Primjer iz hrvatske
Sve detalje o pametnom stanu na zagrebačkom Jordanovcu možete pročitati ovdje!
Foto: iStock , Neja Markičević/Hanza Media
