Procijenjena količina građevnog otpada u Hrvatskoj u 2019. godini dosegla je 1,365.066 tona. Od toga je 16 posto bilo betona, cigle, crijepa i keramike, a metala 13 posto.
Te brojke sigurno će se povećati, uzmemo li u obzir da su lanjski potresi na Banovini i u Zagrebu ostavili iza sebe velike količine građevnog otpada, čije zbrinjavanje trenutačno predstavlja problem, i da tek slijedi sanacija šteta, tijekom koje će također nastati dodatni otpad.
Europski zeleni plan
Moglo se to čuti na konferenciji Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme covida i obnove od potresa, održanoj sredinom tjedna u Sisku, u organizaciji HGK i pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Budući da su Europskim zelenim planom postavljeni ambiciozni ciljevi smanjenja negativnih učinaka gospodarskih aktivnosti na klimu, i da je čak 70 posto građevnog otpada moguće reciklirati i koristiti ponovno u proizvodnim procesima, najvredniji dio građevnog otpada koji nastaje u Hrvatskoj moguće je vrlo jednostavno i brzo vratiti u proizvode procese. Sve to predstavlja veliku priliku za razvoj domaće industrije, a značajnu ulogu u tome imat će Burza otpada, koja će povezati ponudu sekundarnih materijala i potražnju, a na čijoj je uspostavi radio HGK.
Najave
U Hrvatskoj smo u 2019. imali 24 postrojenja za obradu građevnog otpada i 51.500 tona recikliranog agregata koji je moguće koristiti u industriji. Međutim, kako bi se povećala iskoristivost građevnog otpada, potrebno je unaprijediti sustav za njegovu obradu.
Također, na konferenciji je bilo riječi i o što aktivnijem uključivanju hrvatskih proizvođača i izvođača u obnovu nakon potresa. Inače, dosad je dovršena sanacija preko 100 objekata, oko 1600 ih je ugovoreno, a preko 500 je izrađenih projekata. Prema najavama, za koji dan raspisat će se natječaj za sanaciju žutih i crvenih naljepnica.
