Kolekcioniranje vina ozbiljan je hobi. Na zapadu je mnogim ljudima to i posao, jer ako znate odabrati vina kojima će vrijednost rasti, ulaganje se može vratiti, ponekad i višestruko. Treba samo imati dovoljno novca, a potom i vremena dok čekate da vašoj investiciji naraste vrijednost.
Poznajem kolekcionare vina koji investiraju s idejom da dio investicije prodaju, a dio popiju, tako da ona za prodaju ostave u podrumu sve dok im cijena ne naraste toliko da pokriju vrijednost popijenog i da u konačnici vrlo skupa i prestižna vina popiju sasvim besplatno. Ideja je dobra, ali rizična kao i ulaganje u dionice. S razlikom da je u posljednjih 30 godina ulaganje u vino bilo isplativije od ulaganja u dionice. Primjerice, prema indeksu Liv-ex 100, koji prati cijene 100 najtraženijih vina na svjetskom tržištu, na ulaganje 90 funti u 2003. godini, u ovom trenutku bi se vratilo 400 funti. Naravno, ako ste podjednako uložili u svih 100 vina s liste. Ako uložite u neko vino koje nije na statusnom vrhuncu, a to postane nakon vašeg ulaganja, tada se u svega par godina vrijednost može uvišestručiti. Primjerice, svi koji su ulagali u Tignanello, ne tako davno jedan od najmanje cijenjenih supertoskanaca koji je stajao manje od većine konkurenata, danas kada je Tignanello opće prepoznat i prihvaćen kao jedno od najboljih toskanskih vina, zaradili su ozbiljan novac. Dobrim starijim berbama Tignanella se samo u jeku covid-19 krize vrijednost udvostručila, u svega godinu dana, a već od ranije godinama konstantno raste.
U Hrvatskoj tržište vina za čuvanje još nije zaživjelo. Postoji ozbiljan broj strastvenih kolekcionara, ali oni većinom ulažu u Bordeaux, Burgundiju, Toskanu i povremeno u pokoji njemački riesling. Većina ih ne preprodaje nego ih uglavnom popiju sami ili s društvom. Periodično mi se obrate neki kolekcionari, koji bi ipak željeli vratiti nešto uloženog novca, s upitom kako da prodaju dio ili cijelu zalihu, ali u Hrvatskoj još uvijek nema mehanizama s kojima se to može učiniti. Do danas nije održana niti jedna aukcija arhivskih vina, pa su jedina mogućnost direktni kontakti i poznanstva, što je u konačnici zapravo kupovina bez jamstva i ideje o realnoj tržišnoj cijeni.
Pritom, vina koja se pokušavaju prodati su uvijek uvozna, iz slavnih vinskih regija. Domaća vina tek trebaju izgraditi svoj status u kolekcionarskim krugovima. Međutim, ulagačima bi vjerojatno bilo uputnije ulagati u domaća vina ili barem u vina iz manje poznatih regija. Naime, njihove cijene su višestruko manje od vina iz slavnih regija. A kvaliteta? Kvaliteta je najmanje ista ili slična kada su ponajbolja vina Hrvatske u pitanju.
Zahvaljujući Vinart Petit Tastingu održanom 3. ožujka 2022. u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, ekskluzivnom mini sajmu na kojem su se izlagala samo vina s kolekcionarskom vrijednošću, pristigla iz privatnih arhiva i arhiva vinara, svatko od zainteresiranih se mogao uvjeriti kako perjanice hrvatske vinske produkcije podnose starenje i koje od njih posjeduju istinsku kolekcionarsku vrijednost. Da s godinama budu bolje ili barem da ne blijede.
Od ukupno 60 izloženih izdvojili smo 30 empirijski (kušanjem) dokazanih vrijednosti u koja bi (naravno, u aktualne berbe iste etikete) promišljeni ljubitelj vina bez straha od gubitka vrijednosti mogao ulagati. Tko zna? Ako se domaći kolekcionari ozbiljnije okrenu domaćim vinima, možda i tržište arhivskih vina jednog dana zaživi, međutim, ono najmanje u što možete biti sigurni prilikom nabave jest da vinima s ove liste kvaliteta čuvanjem u podrumu neće padati dulji niz godina od kupnje.
Tomac, Classic brut nature 2006
Radi se o možda i najboljem pjenušcu obitelji Tomac i vjerojatno o najvažnijem hrvatskom pjenušcu svih vremena koji je jedina istinska domaća alternativa velikim vintage šampanjcima. Osmišljen je kao remake stare etikete koja se više ne koristi, napravljen za sada samo jednom u berbi 2006. koja je za pjenušce na Plešivici bila izvrsna. Iz te su berbe Tomci odvojili materijal za ovaj pjenušac koji na tržištu više nije dostupan i sada uživa status rariteta neprocjenjive vrijednosti. Pjenušci uglavnom nemaju dugačak životni vijek kada se jednom odvoje od taloga i degoržiraju, međutim, Tomčev Classic je klasa za sebe i istinski kolekcionarski biser.
Matošević, Alba barrique 2006
Vinarija Matošević ima cijeli niz vina sposobnih za čuvanje, ali ova berba malvazije iz 2006. Alba barrique je 16 godina nakon berbe ozbiljno dobro vino. Sasvim razvijeno i u duboko tercijarnoj fazi, kada od aroma na nosu vladaju kamenice, mahovina i gljive uz nešto vaniličnih i zadimljenih primjesa u pozadini. U ustima pak pruža veliki doživljaj. Mekano je, kremozno, dugačko i mineralno slano, s maslacem, karamelom i zrelim jesenjim voćem na retrookusu.
Korak, Riesling 2011
Fantastičan primjerak rajnskog rizlinga. Dublje zelenkasto žućkaste boje. Izvrsnog mirisa. Suptilnog, slojevitog. S prekrasnom rizlingovskom tercijarnošću u vidu kandirane limete i limuna, blagih cvjetnih i mednih nota, primjesa voska i nota petroleja. U ustima djeluje živo i osvježavajuće, blagog okusa, bez znakova umaranja, sočnog i zrelog finiša s notama bijelog papra. Izvanredno vino iz razreda suhih i zrelijih rizlinga. Još će tri do pet godina biti u ovakvoj iznimnoj formi. 12,9% alk.
Šember, Qvevri 2011
Glavni adut rajnskog rizlinga iz qvevrija je što mu je karakteristična sortna svježina savršeno očuvana. Vino je maceriralo i dozrijevalo šest mjeseci u qvevri amfori ukopanoj u zemlju, pa dvije godine u hrastovoj bačvi, zatim dvije godine u staklu i tek je onda ugledalo tržište. Iako je staro 11 godina, još djeluje mlado i vrlo živo. Sasvim suho u ustima, blago stežućih tanina, vrlo intenzivnog i dubokog okusa i bogatog mirisa. Boje starog zlata prema jantarnoj. Mirisa na suho bilje, kandirano voće i decentne začinske note. Traje iznimno dugo, retrookus je intenzivan, ugodno opor, mineralan i blago slan. Ispred sebe ima barem još desetak godina. 12,5% alk.
Kozlović, Santa Lucia Malvazija 2011
Sigurna kupnja. Duboke boje starog zlata s jantarnim nijansama. U iznimno dobroj kondiciji. Vrlo slojevitog mirisa, na arome zelenog čaja, kompot od dunje, suhu marelicu, kandiranu limetu, s notama meda od bagrema i džema od smokava u pozadini. Punog tijela, krepkog okusa, naglašene mineralnosti i zrelosti, vrlo dugog trajanja, s mineralnim finišem i ugodno gorkastom notom na retrookusu.
Krajančić, Pošip Sur lie 2011
Žive zelenkasto žute boje. Jedinstvenog mirisa u kojem prevladava začinsko bilje poput timijana, iza kojeg slijedi mediteransko bilje i nešto prosušenih agruma. Okus je izvanredan, živ i intenzivan, odlično očuvanih kiselina, istovremeno zaobljen, blago uljne teksture, dugačkog trajanja, sa začinskim biljem na retrookusu i dodirom ugodne gorkastosti. Životni vijek još dvije do tri godine od sada. 14,3% alk.
Voštinić Klasnić, Arhiv 2012
Vino od 75% škrleta i 25% graševine koje je u staroj drvenoj bačvi ležalo sedam godina da bi 2019. bilo napunjeno u bocu i spremilo se za tržište. Posjeduje iznimno kompleksan i bogat miris koji je po naravi tercijaran i razvijen, ali je intenzivan, atraktivan i uzbudljiv. Miriši na botritis, datulje, marelice, smokve, citruse i stari vinski podrum. U ustima je vino viskozno, gusto se valja po jeziku, prilično je kiselo i jako je slasno istodobno, a na retrookusu se pojavljuje i gorkasta nota. Unikatno vino koje pruža rijetko iskustvo vina kakva su se nekad davno proizvodila i objašnjava zašto je tada premisa da su stara vina bolja zaista i vrijedila.
Krauthaker, Graševina Mitrovac 2013
Kultna etiketa graševine iz slavnog podruma obitelji Krauthaker koja je odavno rasprodana. Berba 2013. ove etikete jedna je od onih koje starenjem samo profitiraju i približavanjem prvog desetljeća svog životnog vijeka nalazi se na vrhuncu. Inače etiketa Mitrovac izlazi prerano na tržište i bude popijena daleko prije nego što razvije svoje najplemenitije izdanje, ali tržišni zahtjevi za ovim vinom su takvi da je starije berbe teško sačuvati. Dobra stvar je da su aktualne berbe približno iste ili iste kvalitete i jako su dobra investicija za budućnost. Okus ovog vina danas je elegantan, živ, plemenit, s dubinom i s naglašenim mineralno slankastim finišem. Remek-djelo.
Iločki podrumi, Graševina Principovac 2011
Najvažnije vino vinarije Iločki podrumi koje je prema vlastitim idejama kao krunu svog životnog djela napravila danas umirovljena enologinja Vera Zima. Graševina je ostavljena da dozrijeva pune tri godine u velikoj bačvi od 5000 litara, od vrlo zrelog grožđa. Vino spada u grupu podunavskih graševina kakve nalazimo povremeno u Iloku i Erdutu, a redovito u Baranji i nekim mađarskim vinskim regijama. Zlatno žute je boje, zrelog i širokog okusa blagih kiselina, s obiljem zrelog žutog voća na nosu, nešto kvaščanih tonova i nešto mineralnosti. Specijalnom bocom i dizajnom samo za ovo vino, visokom kvalitetom i pričom kakvu ima iza sebe predstavlja idealni kolekcionarski primjerak.
Bire, Grk Defora 2015
Nitko nije mogao znati kako će završiti avantura Frane Miline Bire kada je na strmom kršu položaja Defora koji gleda na more odlučio zasaditi novi vinograd grka. To je sorta koja se do tada uzgajala uglavnom samo u pijesku Lumbardskog polja, pa je potpuna promjena životnih uvjeta biljci navikloj na tlo u kojem se ne mora mučiti bila svojevrsna kocka. Urodila je povijesnim uspjehom, dala jedan od najboljih grka i već afirmiranu vinariju Bire upisala u besmrtnike. Kao šlag na tortu na lanjskom je DWWA natjecanju u Londonu osvojila platinastu medalju. Grk Defora izvrsno stari i također je jedna od pouzdanijih kolekcionarskih investicija.
Enjingi, Venje 1998
Enjingi je bio veliko ime i prije 2004. godine, kada je s ovim izvrsnim vinom osvojio internacionalni trofej na prvom izdanju natjecanja Decanter World Wine Awards. Međutim, taj trofej je sasvim promijenio očekivanja velikog dijela domaće javnosti, dežurne je snobove i skeptike sa scene fine dining restorana ušutkao na neko vrijeme, a kod drugih vinara i tada rođenog novog vala budućih vinara/investitora potaknula entuzijazam i natjecateljski duh. Venje je blend sorti graševina, traminac, sauvignon, rajnski rizling i pinot sivi. Nastalo je slučajno, kao plod kasnije berbe sasvim novog vinograda bez jasne ideje u samom startu, ali se s odležavanjem profiliralo u izvrsno vino, vjerojatno prvo hrvatsko vino kolekcionarske vrijednosti.
Boškinac, Ocu
Posveta ocu vinara i otočnoj tradiciji pravljenja vina od gegića. Sukladno tome je dobiveno od lokalne otočne sorte gegić samo u berbama kad ta nemirna sorta ženskog cvijeta daje najbolje od sebe. Vino je maceriralo 21 dan i potom dozrijevalo dvanaest mjeseci u francuskom hrastu od 550 litara. Vino je boje starog zlata, mutno jer nije filtrirano, s izraženim mirisom mediteranskih trava i bilja, zatim diskretnim primjesama pečenih (karameliziranih) agruma poput limete. Okusom je gotovo blago, blagih kiselina koje daju dojam mekoće na početku i sredini, a istovremeno je jako intenzivno na finišu, s ugodnim taninskim stezanjem i slasno slanim retrookusom. Sjajno, gastronomski veliko vino sa životnim vijekom više od jednog desetljeća i izvanredna investicija.
Benvenuti, Teran 2012
Santa Elisabetta je trenutni hit i vjerojatno najtraženije vino Hrvatske, ali prije Santa Elisabette terani vinarije Benvenuti su se zvali jednostavno Teran ili Teran Anno Domini i bili najbolje što vinarija nudi. Da su bili jednake ili slične klase kao Santa Elisabetta, pokazuje ovaj primjerak terana iz 2012., razvijen, bogat i suptilan, a istodobno i nešto zrelijeg karaktera. U izvrsnoj formi dočekuje svoje drugo desetljeće i pokazuje da je investicija u Benvenutijev teran uvijek isplativa, bez obzira na to o kojoj se etiketi radi.
Coronica, Grand Teran 2011
Još jedan teran iznimne vrijednosti i vrijedan svake uložene kune. Coronicini terani svoje drugo desetljeće dočekuju u velikoj formi i pokazuju da i terani s crvenice imaju jednako dobar potencijal za razvoj i čuvanje kao i oni s bijele zemlje. Moreno Coronica je s ovim vinom iz toplije berbe bio strpljiv, dozrijevao ga je u velikim hrastovim bačvama (slavonski i francuski hrast) čak tri i pol godine i onda još pola godine u boci i tek ga 2015. pustio na tržište. Nakon toga se brzo rasprodao, ali današnje stanje vina nam govori da mu je životni vijek najmanje petnaest godina od berbe i da je etiketa Gran teran jedna od sigurnih investicija u jedno od najautentičnijih hrvatskih vina.
Clai, Brombonero 2013
Dok se Benvenuti i Coronica natječu za najvažnijeg proizvođača terana u Istri, po pitanju refoška to je bez imalo dvojbe vinarija Clai sa svojom etiketom Brombonero, nedvojbeno najboljim refoškom Hrvatske i jednim od najboljih domaćih crnih vina uopće. Ovaj uvjereni biodinamičar je poznat po vinima vrlo visokih ekstrakta, što je osobito slučaj s ovim Brombonerom. Iznimno bogato vino, gusto, s obiljem prosušenog voća, zemljastih tonova, duhana i pite od višanja. Životnog vijeka od još jednog desetljeća i teško dobavljivo na tržištu, bez obzira je li riječ o ovoj ili aktualnoj berbi, ovo vino predstavlja istinsku kolekcionarsku poslasticu.
Meneghetti, Red 2013
Ovaj blend merlota (80%), cabernet sauvignona (15%) i cabernet franca (5%) jedno je od najboljih vina vinarije Meneghetti. Izvanredno je, puno koncentracije i puno svježeg crnog voća, s dodirom cabernetske herbalnosti. Savršene ravnoteže, s puno dubine u okusu koji traje minutama po ispijanju. Radi se o kompleksnom i solidno koncentriranom vinu koje nije izgubilo živahni šarm bordoški sorti. Dapače, dodalo je još i autentično istarski višnjasti pečat. Tek je ušlo u idealnu dob i kao takvo će potrajati do kraja ovog desetljeća. Ozbiljna kolekcionarska vrijednost.
Degrassi, Terre Bianche Cuvée Rouge 2009
Vinarija Degrassi je prva ukazala na potencijal istarskih crnih vina još u doba s kraja devedesetih, dok su drugi tek otkrivali malvaziju. Ovaj vrsni crnjak i jedna od najvažnijih crnih etiketa vinarije blend je čak sedam sorti. To su cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot, pinot crni, syrah i refošk. Dozrijevano je raznovrsno, u malim baricima od 225 litara, preko duplih barika od 500 litara do velikih bačvi od 2500 litara, u trajanju od godinu i pol. Radi se o elegantnijem crnjaku od većine iz ovog razreda, sjajnom vinu u fantastičnoj formi. Okusa punog svježine, živog voća i slasti. S puno ribiza, malina i šumskog voća na nepcu. Pravo malo remek-djelo. U svom drugom desetljeću je u velikoj formi i ne pokazuje znakove usporavanja.
Galić, Crno 9 2013
Najbolji Galićev bordeaux blend do danas. Od sorti cabernet sauvignon 55 posto i merlot 45 posto. Savršenog balansa, jakog cabernetskog profila, s puno herbalnosti i puno crnog ribiza. Živo, elegantno, postojano i jednostavno sjajno vino. Dozrijevalo je dvije godine u hrastovim barrique bačvama i šest mjeseci u čeličnom tanku. Iako više nije aktualno na tržištu, još ga se može nabaviti u vinariji u limitiranim količinama. Isplati se, spada među domaće crnjake najviše kvalitete, a u čaši ne pokazuje znakove ni razvoja ni umora, pa je pred njim još dulji broj godina.
Petrač, 999 2012
Perjanica vinarije Petrač naziva 999 je u berbi iz 2012. stopostotni cabernet sauvignon. U nekim drugim berbama pod istom etiketom zna se naći merlot. Ovo je vino uvjerljivo najbolji cabernet sauvignon Bregovite Hrvatske i jedan od par najboljih cabernet sauvignona Hrvatske. Dozrijevao je u baricima od 250 litara i većim drvenim bačvama od 2000 litara u trajanju od 24 mjeseca. Miriši intenzivno, nenapadno, traje jako dugo, savršene ravnoteže između svježine i slasti, s velikim potencijalom za čuvanje. Tanina vidljivih tek koliko treba da daju kičmu. Izvrsno vino, prava gastronomska delicija i ozbiljno dobra investicija za kolekcionare.
Jakob, Cuvée 2013
Najbolje od vinarije Jakob do sada. Od zadnjeg kušanja prije godinu dana još je raslo, s puno šumskog voća na nosu i svježine u ustima. Udarna aroma je crni ribiz, a iza nje slijede tamna čokolada, nešto cabernetske vegetalnosti te u konačnici višnja. Zrelih tanina, dugačkog finiša. Od sorti cabernet sauvignon 50 posto, merlot 30 posto i cabernet franc 20 posto. Dozrijevalo u baricima od 225 litara u trajanju od 12 mjeseci. Vino s kolekcionarskom vrijednošću.
Roxanich, SuperIstrian 2012
Dok su u drugim vinarijama vina ove dobi već rasprodana i uglavnom u arhivama, vinarija Roxanich tek ih stavlja na tržište. Uvjereni u važnost dugačkog dozrijevanja, svoja vina čuvaju jako dugo u podrumu, dok se ne pojave tercijarne arome i daju vinima poseban štih. Ovaj SuperIstrian je blend cabernet sauvignona 40 posto, merlota 40 posto i borgonje 20 posto. Jako kompleksnog mirisa u kojem se susreću razvijene arome drva, zemljasti i mineralni tonovi, fermentirano voće, koža i brojne druge komponente. Okusu se ni približno ne sluti dob. Pregršt je crnog i crvenog voća na retrookusu, taninski okvir je čvrst, ali ne steže. Vino je u izvrsnoj kondiciji i još je puno godina ispred njega.
Korta Katarina, Plavac mali Reuben’s Private Reserve 2011
Perjanica Korte Katarine ulazi u dob kada počinje podsjećati na španjolske Grand reserve, razvijena vina s prvim notama tercijarnih tonova. Vino iznimno po bogatstvu i intenzitetu, suptilne voćnosti, naglašene zrelosti, razvijeno, s aromama mineralnosti, kože i finih začina od hrasta. Plavac mali je to s položaja Dingač i Postup. Dozrijevan 24 do 36 mjeseci u bariknim bačvama od 225 litara. Vino je visoke zrelosti i koncentracije, a sada u mekšoj fazi, s brojnim tercijarnim notama na retrookusu.
Stina, Plavac mali Remek djelo 2011
Plavac mali s otoka Brača i perjanica ove vinarije. Radi se o vinu koje se proizvede samo u najboljim berbama, a do sada su tržište ugledale tek tri berbe. Intenzivan je i mesnat, zreo i topao, a istovremeno s dosta svježine, što mu daje osobit šarm. Slojevitog mirisa, s obilnim svježim crnim voćem i tragovima prosušenog voća poput suhih šljiva te finim notama jedva čujnog hrasta. Okusa koncentriranog i punog, s čvrstom taninskom kičmom. Pun je aroma, punog je tijela, solidno živ na finišu, s ozbiljnim potencijalom za čuvanje.
Saints Hills, Dingač Sv. Lucija 2011
S ovim je vinom vinarija Saints Hills skrenula pažnju domaće vinske scene na sebe. Iako su i prijašnje berbe ukazivale na ozbiljne ambicije, berba iz 2011. je uvjerila sve, i skeptike i fanove, da se radi o jednom od ponajboljih plavaca i ujedno crnih vina Hrvatske. Vino je i danas u iznimnoj formi. Mirisa u kojem se isprepliću mineralnost, tamno bobičasto voće i začini tipa vanilije, čokolade i lista duhana. Okusa snažnog, punog tijela, jakog alkohola, visoke koncentracije, odlično uravnoteženog. Savršeno je uglađenih tanina, dugačkog je trajanja. Vino više nije dostupno na tržištu, ali dokazuje potencijal plavaca za čuvanje.
Kiridžija, Dingač 2012
Proslavljeni Kiridžija rijetko podbaci kad je Dingač u pitanju, pa je svaka berba prilično sigurna investicija. Kod ovog iz 2012. godine radi se o razvijenom tipu Dingača. Boja je još uvijek tamna, ali na rubovima se vidi da se više ne radi o mlađem vinu. Suhe šljive, malo smokve i drugih zrelijih aroma tipičnih za Dingač s dodirom džemastosti su one koje vladaju nosom. U ustima je i dalje odlične ravnoteže bez obzira na dob, toplije, s više od 15 posto alkohola. I dalje u izvrsnoj formi. S puno slasti na finišu, zrnatih tanina, životnog vijeka od još pet do šest godina.
Markus, Babić 2016
Iako je Babić Franz Ferdinand najbolje vino ove vinarije, redovni Babić ne zaostaje puno i zapravo predstavlja izvrstan omjer uloženog i kvalitete. Berbe iz 2016. i 2017. su dvije ponajbolje i obje predstavljaju dobru investiciju. Babići vinarije Markus uvijek uspijevaju dati visoku koncentraciju, zadržati babićevsku svježinu i pritom postići svojevrsnu finesu najfinijih vina današnjice. Grožđe za ovaj babić se ubire na položajima sa starim vinogradima u okolici Primoštena, kao što je cijenjeni Pogreben. Pored babića jednako dobru vrijednost daju i plavci s Dingača naziva Markus Pepejuh.
Štampar, Pušipel prestige ledeno vino 2007
Tamnije zlatne boje. Razvijenog mirisa s brojnim tercijarnim aromama. Slatko od dunje, pa nešto oskoruše, tragovi mahovine, stari vinski podrum, džem od jabuka. Okus je u izvrsnoj fazi, omekšao, a još s dosta svježine tipične za sortu. Vrlo je sladak, s ugodno gorkastom notom na finišu. Pije se lako, nije ljepljivo od slatkoće, nego je upravo savršene ravnoteže. Sada je u idealnoj fazi za trošiti. Čuvati ga se može još pet do osam godina. 13,5% alk.
Kutjevo, Graševina ledena berba 2009
Desertno vino visoke klase. Sasvim je slatko, kao što se i očekuje od ledene berbe, ali ima i eleganciju te puno svježine. Zaista se lako pije bez obzira na slatkoću. Arome su pretežno cvjetne, na bagrem i lipu, a ima i dosta voćnih poput džema od dunje i marelice, kao i cvjetne peludi. Vino miriši jako intenzivno i uopće mu se ne sluti dob. Nema vidljivih tercijarnih aroma. Kiseline uravnotežene, alkohol blag, trajanje jako dugačko s notom bademastih i orašastih plodova na retrookusu. Zbog elegancije i dobi ne bi ga se trebalo sparivati s hranom nego ga konzumirati kao vino za kontemplaciju. Čuvati se može 20 do 30 godina od berbe u sličnoj formi. 11,7% alk.
Bodren, Triptih ledeno vino 2009
Duboke zlatne boje koja naginje prema starom zlatu. Valja se gusto i sporo po stijenci pri rotaciji čaše. Miris je intenzivan i jako lijep. Glavna aroma je limoncina, to jest kandirane kore limuna, a potom su tu još i arancini i plemenita plijesan. Okus je iznimno sladak, gust i ljepljiv na usnama, ali savršeno uravnotežen živim i oštrim kiselinama koje vinu daju konačni dojam neodoljive slasti. Izvanredno desertno vino najviše klase. U primjesama se osjeti i nešto hlapljivih kiselina na nosu, očekivanih za ovaj tip vina i sasvim dobro uklopljenih. Može se čuvati desetljećima i zbog svoje dugovječnosti predstavlja idealan poklon za obljetnice, rođenja djeteta i druge važne životne prigode.
Karaman, Prošek malvasija dubrovačka 2007
Za razliku od prethodnih predikata iz kontinentalne Hrvatske koji se prosušuju i hvataju plemenitu plijesan na lozi, prije berbe, prošeci se u Dalmaciji dobivaju prosušivanjem grožđa nakon berbe. Radi se o različitoj tehnologiji, ali potencijalno jednako dobrom vinu. Ovo iz vinarije Karaman je jedno izvanredno desertno vino. Duboke jantarne boje s narančastom nijansom. Intenzivnog i slojevitog mirisa na suhe grožđice, bijelu čokoladu, suhe smokve, arancine i limoncine. Gustog i izrazito slatkog okusa od kojeg se lijepe usne. Traje minutama po ispijanju, a životni vijek mu je najmanje 30 godina od berbe.
