Uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizirali su edukativnu kulinarsku radionicu pod vodstvom hrvatskog chefa Melkiora Bašića. Radionica je održana kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat, s ciljem educiranja potrošača o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju bacanja hrane, a sudionici su učili kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane.
U radionici su sudjelovale osobe iz javnog života, food blogeri i influenceri, uključujući Doris Pinčić, Moranu Zibar, Luciju Lugomer, Nanu Nadarević, Milu Butorca, Sandru Rončević, Maju Jalšovec, Sonju Švajhler, Slađanu Ostić i Igora Jadana, a učili su kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane, poput arancina di rosi u umaku od rajčice, club sendviča i riblje paštete...
Recepte koji mogu spasiti ostatke otkrio je Bašić koji je prije početka radionice naveo kako se najviše hrane baca kada su u pitanju meso i ostaci riži.
ARANCINI DI RISO
Ne znate što s viškom riže? Od preostalog hladnog rižota iz hladnjaka (od gljiva, povrća ili čak samo obična riža), oblikujte loptice te ih panirati po bečkom receptu: uvaljajte u brašno, jaja i prezle.
Pržite ih u dubokom ulju do zlatno-žute boje, da postanu hrskave izvana i kremaste iznutra.
Kako bi dobilo domaći umak od rajčice pržite luk na maslinovom ulju, dodajte češnjak i pelate te kuhajte pola sata do 45 minuta.
Izmiksajte umak, vratite ga u tavu, dodajte sol, papar i vaše jelo je spremno.
JEDNOSTAVNA RIBLJA PAŠTETA
A što ako vam je ostalo lešo ribe ili mesa?
Skuhajte krumpir te ga procijedite (sačuvajte malo vode od kuhanja krumpira) te skuhanom krumpiru dodajte očišćenu ribu (isto možete napraviti i s drugim kuhanim mesom poput piletine), češnjak, kapare, limunov sok, maslinovo ulje, sol i papar.
Sve sastojke izmiksajte dok ne dobijete glatku smjesu, a po potrebi prilagodite okus dodavanjem kapara ili limunovog soka.
Ako imate stari kruh, narežite ga na kriške, lagano ga posolite, pouljite maslinovim uljem i pecite na 250 °C dok ne postane zlatno-smeđi i servirajte ga uz paštetu.
CLUB SENDVIČ
Ostaci mesa i salate čest su problem nakon vikend ručka. No postoji rješenje.
Pečenu piletinu narežite na tanke trakice i pomiješajte s nasjeckanom zelenom salatom, majonezom, soli, paprom i malo limunovog soka za svježinu, a nadjev složite na prvu šnitu tostiranog kruha.
Na drugu šnitu dodajte prženu pancetu (ili druge ostatke mesa), narezane rajčice i pečeno jaje pa sve složite u troslojni sendvič i prerežite dijagonalno.
Fokus je radionice bio na smanjenju bacanja hrane i pripremi obroka od ostataka koje mnogi bace u otpad, iako je ta hrana iskoristiva.
"Svijest o sigurnosti hrane ključna je za zdravlje svakoga od nas. Zato putem ove radionice, kao i drugih aktivnosti u okviru kampanje "Safe2Eat", želimo osnažiti pojedince da prepoznaju i primijene najbolje metode očuvanja kvalitete i sigurnosti svoje hrane te osigurati da pravilne prakse postanu norma u svakom kućanstvu", istaknuo je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
"Previše hrane se nepotrebno baca, ali uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te ostatke hrane transformirati u ukusne obroke. Preporuke su jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati – kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine hrane, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost", rekao je chef Melkior Bašić.
Cilj je edukativne kampanje "Safe2Eat" povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, potaknuti ih da kritički o njoj promišljaju te ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane Europske unije, koji je među najstrožima na svijetu te jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijelom EU-u sigurna za konzumaciju. U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 16 država članica EU-a.
Prema posljednjim podacima Eurostata1, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baci oko 280 000 tona hrane, odnosno oko 72 kilograma hrane po stanovniku. S obzirom na to, Hrvatska stoji bolje od europskog prosjeka od 131 kilograma, pozicionirajući se kao druga zemlja EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku, odmah nakon Slovenije.
Međutim, od ukupne količine otpada od hrane na godišnjoj razini u Hrvatskoj, čak 76% dolazi iz kućanstava - znatno više u usporedbi s prosjekom EU-a od 54%. To Hrvatsku smješta na vrh ljestvice po udjelu hrane bačene u domaćinstvima.
Tržišna vrijednost hrane bačene u EU-u procjenjuje se na ukupno 132 milijarde eura.
Hrana se prema istraživanjima najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....