PIŠE SAŠA ŠPIRANEC

Veliki povratak frankovke, stigme narodskog jeftinog vina za popunjavanje blendova više nema

 Danijel Soldo/Cropix
Frankovka je danas ponovno prestižno vino koje sve više vinara proizvodi na visokoj razini

U prošlosti je obično bilo obrnuto. Manji vinari mijenjali su javnu percepciju neke sorte, a veliki bi ih pratili kad bi uvidjeli trend. Trio Degrassi, Kozlović i Matošević izmijenili su poimanje prezrene malvazije iz temelja, a tek dosta godina kasnije, kad je već bila sasvim afirmirana, na njihovoj su razini počeli vina raditi u Agrolaguni ili danas ugašenom Istravinu. Enjingi i Krauthaker su bili ti koji su graševini još u devedesetima dali novi smisao, a velike slavonske vinarije od Kutjeva do Iloka su tek desetak godina iza njih počele raditi graševine sličnog ili istog potencijala. U Dalmaciji su Krajančić i Grgić bili među prvima koji su preokrenuli svijest o pošipu, a veliki igrači PZ Čara i PZ Smokvica (odnedavno Black Island Winery) sada dobro koriste novu popularnost sorte i od nje također uspijevaju raditi jako fina vina.

image
Danijel Soldo/Cropix


S frankovkom je počelo drugačije. Nitko nije pokazao više vjere i strasti prema njoj od feričanskog Feravina (odnedavno promijenjenog imena u Enosophia). Doslovno su bili jedina vinarija koja je vjerovala u nju. Ostali su radili bazična vina ili je miješali s drugim sortama, obično u jeftinijim blendovima. Mnogi se vjerojatno još sjećaju frankovki Feravina umotanih u poklon pakiranje od slame, špage i rebrastog kartona. To je bila prva frankovka koju se nudilo kao prestižno vino za poklon. Nakon rebrandiga iz tog se vina rodila Frankovka Miraz, službeno prvo ambiciozno pripremljeno i u drvenim bačvama školovano vino od frankovke. Tržište je taj potez promatralo s nevjericom, sommelieri i restorateri ga nisu olako uvodili u vinske karte, ali na kraju je ekipa iz Feričanaca pobijedila. Ta danas njihova najcjenjenija etiketa, na restoranskom tržištu je uvjerljivo najzastupljenija frankovka.

Stigma narodskog vina namijenjenog jeftinim pakiranjima s najnižih polica supermarketa je skinuta i frankovka je danas i tamo cijenjen izbor, na štetu sorti poput merlota, caberneta ili plavca koje, za razliku od nje, sve redom nalazimo u pakiranjima od tri ili pet litara. Feravino (Enosophiju) su kvalitetom i ambicijom prvo slijedili PP Orahovica i Belje d.d. Belje je u berbi 2012. proizvelo sada već proslavljenu Frankovku Goldberg 2012., visoko koncentrirano vino puno prosušenog i džemastog voća, a Orahovica je u zoni supermarket-vina napravila iskorak od sedam gora i po superpristupačnim cijenama dala kupcima neke jako fine frankovke, voćne i pune slasti, kvalitetom ravnopravne, a cijenom višestruko manje od brojnih domaćih prestižnih etiketa crnog vina. Iločki podrumi nadovezali su se s frankovkom koju miješaju s cabernet sauvignonom u blendu naziva Kapistran, i to jako uspješno. Pod oznakom vrhunskog vina, radi se o jednom od ljepših slavonsko-podunavskih crnjaka. U posljednje se vrijeme pojavila i grupica manjih vinara s jako dobrim frankovkama. To su Romić i Florijanović iz Moslavine i Šimanović iz Krašića. Ostali još uvijek traže formulu uspjeha.

Kakva je frankovka sorta zapravo?

Ako niste ljubitelj izraženih tanina u crnom vinu frankovka bi mogla biti vaš izbor, a ako volite življa i sočnija crna vina srednjeg tijela nigdje dalje više ne trebate tražiti. Umijeće vinara je pronaći položaj, odabrati uzgojni oblik, način vinifikacije i školovanje vina koji neće poremetiti tu urođenu šarmantnu svježinu i sočnost, a s druge strane izbjeći zelene note kojima je kao sorta sklona. Ponekad previše ambiciozne frankovke izgube svježinu i utope se u prezrelosti, težini i notama drva, pa je pravovremenost reakcije najcjenjenija osobina uzgajivača ove sorte. Vinari austrijskog Burgenlanda i mađarskog Szekszarda pronašli su taj čarobni omjer svježine i serioznosti, a sudeći po vinima iz današnje recenzije, izgleda da su i hrvatski vinari na jako dobrom putu. Frankovka je sorta prijateljskih svojstava, nije ekstremna, i ako se dosegne puna zrelost i kiseline svedu na poželjne, nudi se kao savršeni partner uz proslave i širok dijapazon jela. Sorta je to koja će, kad je dobra, zadovoljiti najširi krug konzumenata.

image
Danijel Soldo/Cropix

Martin Albus, Frankovka 2017

Cijena: 65 kn (Luma ekskluziv)
Kvaliteta: 89/100


U Orahovici već duže vremena pokazuju da znaju s frankovkom, a s ovom etiketom taj su dojam dodatno podigli. Od transfera glavne enologinje Ivane Nemet iz Feravina u Orahovicu, ambicija ove vinarije, kao ni kvaliteta njihovih vina nisu prestali rasti. Uz silvanac zeleni koji im je zaštitni znak, zatim uz uvijek važnu graševinu, frankovka je sorta kojoj su posvetili najviše pažnje. Danas od nje rade četiri vina. Rosé i tri verzije crnog pod oznakama kvalitetno, vrhunsko i Martin Albus. Prva berba Martin Albusa napravljena je 2017. godine, dolazi s položaja naziva Martin i posljedica je rigorozne selekcije, ručne berbe i školovanja u bariknim bačvama. Za razliku od Frankovke vrhunsko, koja koketira sa slatkastim voćnim notama, Martin Albus je sasvim suh. Miris obilježavaju suptilne note hrasta, crnog ribiza i višnje maraske. Okus obilježava srednje tijelo, izvrstan balans, svježina ugodno naglašenih kiselina, višnjasta voćnost na finišu i umjereni tanini na retrookusu. Nudi se kao tipičan odabir uz sočnije odreske poput ramsteka ili pak uz svinjska pečenja.

image
Privatna arhiva


Belje, Frankovka Premium 2019

Cijena: 75 kn (u vinariji)
Kvaliteta: 90/100


Belje frankovku na tržište stavlja pod trima različitim etiketama. Pod oznakom kvalitetno, zatim pod oznakom Premium (nekoć vrhunsko) i pod nazivom Goldberg. S nedavnim redizajnom (sada je Frankovka Premium crne etikete, za razliku od nekoć zlatne), stiglo je i stilsko i kvalitativno nijansiranje na bolje. Naime, po prvi je puta Belje napravilo frankovku savršenog balansa između punoće i elegancije te svježe voćnosti i kompleksnih začina. Krasi je naglašena živost tipična za sortu, s višnjom i šumskim voćem u ustima, a na nosu slojevit i specifičan miris s jasnim utjecajem finih začina, tamne čokolade i suhog bilja. Opredjeljenje za ovakav življi i nijansu elegantniji tip frankovke u odnosu na prošla izdanja ohrabruje. Ovo je sada vino koje prati najširi dijapazon mesnih jela, nema zelenu notu i ne mora ga se gurati uz kobasice i druga masnija svakodnevna jela. Nema niti teže, koncentrirano i prezrelo lice koje karakterizira Goldberg etiketu. Živo je i sočno, a opet s finesom, dužinom, taninskom kičmom i vrlo visokom kvalitetom. Izvanrednog omjera cijene i kvalitete, u adolescentskoj je fazi što ga čini dodatno atraktivnim, a u dobrim uvjetima će potrajati najmanje do osam godina od berbe.

image
Privatna arhiva


Feravino, Frankovka Miraz 2017

Cijena: 100 kn (Roto svijet pića)
Kvaliteta: 91/100


Frankovka Miraz iz 2017. možda je i najvažnija etiketa ove vinarije. Na tržištu prisutna već duže vrijeme, u više od godinu dana sam je imao prilike kušati u nekoliko navrata. Svaki puta je pokazivala stabilno lice, s tendencijom napretka kvalitete. Razlikuje se od beljske tako što je razvijenija i s aromatske strane slojevitija. Nema tu naglašenu voćnost u ustima, nego se razvila u pravcu vinoznosti i krepkoće. Tamne je crveno ljubičaste boje. Mirisa na duhan i crno bobičasto voće s jedva čujnim dodirom zadimljenosti. Živog i slojevitog okusa koji odiše svježinom i ugodno naglašenim kiselinama, ali i s obiljem začinske slasti. Posjeduje čvrstu taninsku kičmu, dugačkog je trajanja sa zavodljivim kolačem od višanja na retrookusu. Jako fino vino, slojevito i živo, s potencijalom za dugo čuvanje, savršeno dozrelo, sasvim uravnoteženo, s finesom maestralno školovanog vina.

image
Privatna arhiva
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 03:58