Silvanac zeleni je sorta koja podsjeća na prošlost, koja u ovom trenutku nije u modi. Još devedesetih i dvijetisućitih bio je cijenjen i čest izbor gostiju u restoranima, otprilike u isto vrijeme kada su među bijelim vinima tržištem vladale graševina i žlahtina, međutim njegov značaj i njegova zastupljenost blijede već dva desetljeća. Najviše ga ima na sjeveru Hrvatske, to jest u regiji Bregovita Hrvatska, ali tamo je redovno najjeftinije vino u ponudi pojedine vinarije, što zapravo vjerno oslikava njegov trenutni tržišni status. Najpopularniji primjerci pak dolaze iz druge regije, iz Slavonije, preciznije iz Orahovičkog vinogorja i vinarije PP Orahovica. Međutim, niti orahovički silvanci, iako vjerojatno najtraženija vina u portfelju same vinarije, nisu na negdašnjoj razini popularnosti.
Trendovi u vinarstvu su često nepravedni, jer su mijene popularnosti dramatično pogubnije u usporedbi s drugim djelatnostima. Promjena trenda u, recimo, proizvodnji piva, sokova ili odjeće ne moraju koštati proizvođača baš ništa, jer se je prilagoditi krajnje jednostavno. Treba samo pratiti trendove i promijeniti sastojke, sirovine, krojeve ili boje. U vinarstvu promjena sortimenta radi prilagodbe trendu je proces koji traje minimalno od pet do sedam godina, koliko treba da se pripremi zemljište i da na mlade loze pristigne prvi puni i kvalitetom pouzdani rod, tako da se velike odluke donose teško, s velikim dvojbama u glavi svakog savjesnog vinara. Umjesto da vade vinograd nepopularne sorte koji može davati grožđe izvrsne kvalitete još sljedećih, recimo, dvadeset ili trideset godina, kako bi je zamijenili s nekom trendovskom, mnogi vinari radije samo spuste cijenu, ne bi li potaknuli bolju prodaju i održali je na životu.
Zeleni silvanac dijeli sličan habitus s rajnskim rizlingom, jer uzgaja se u istim regijama Europe i voli iste klimatske i pedološke uvjete. Osim u Hrvatskoj nalazimo ga još u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Francuskoj, ali je uvjerljivo najpopularniji u Njemačkoj, osobito u regiji Franken gdje je najzastupljeniji. Tamo ga se često puni u niske plosnate butelje koje su mu u toj regiji zaštitni znak. Nekoć je silvanac bio čak vodeća sorta i u cijeloj Njemačkoj, ali je danas po zastupljenosti pao na peto mjesto, iza rajnskog rizlinga, müller-thurgau, pinota crnog i dornfeldera. Porijeklo mu nije sa sigurnošću utvrđeno, većina autora ukazuje na srednju Europu kao njegov sigurni dom, a kao mjesto rođenja najviše se spominje nekadašnja Austro-Ugarska. Genetskim istraživanjima sorte traminac i belina ustanovljene su kao roditeljski par, što austrijskoj teoriji daje dodatni vjetar u leđa. Međutim, u Austriji ga ima vrlo malo, jer tamo je u potpunosti istisnut od grüner veltlinera (veltlinca) i njegova istinska domovina danas je zapravo Njemačka. Jedino je tamo voljen i cijenjen prema zaslugama. Osobito u pokrajinama Franken i Rheinhessen, gdje mu se pridaje najviše pažnje. Nalazi ga se još dosta u francuskom Alzasu, gdje ga se uzgaja u nižim dijelovima regije Bas-Rhin, a solidno je zastupljen još samo u talijanskom Alto-Adigeu.
Silvanac daje nježna i živahna vina, s umjerenim alkoholima, umjerenim ili blago povišenim kiselinama, umjereno intenzivnim aromama i ta je umjerenost vjerojatni razlog njegova silaska s pijedestala. Nekoć, u doba kad je vino bilo neizostavan napitak uz svako jelo, umjerenost i svježina su bile na cijeni više od drugih svojstava. Danas se očekuje ekspresivnost, intenzitet, voćnost i aromatičnost, a tu je silvanac suzdržan. Silvanac aromatski prosperira u hladnijim podnebljima poput Bregovite Hrvatske, tu daje prekrasna blaga vina koja odišu svježinom i aromama poput zelene jabuke, citrusa i herbalnih nota. Zbog toga je ta sorta savršen odabir tijekom toplijih godišnjih doba, osobito uz ručak, jer je nježan, osvježavajući i nenapadan, a alkoholi mu se kreću uglavnom od 11 do 12,5%. Primjerci iz Bregovite Hrvatske podsjećaju na one lepršave iz njemačkog Frankena, dok slavonski silvanci više sliče mekšim i zaobljenijim alzaškim sylvanerima.
Nekoliko odličnih hrvatskih silvanaca:
LITERARII, SILVANAC ZELENI 2022, PRIGORJE
Cijena: 13,3 Eur (Miva)
Ljupkog mirisa s diskretnim aromama zelene jabuke isprepletenih s notama herbalnosti i suhog cvijeća. Elegantan u ustima, blagog alkohola, umjereno kiselkast, s dodirom slanosti na finišu. Glatko na nepcu, osvježavajuće na finišu. 12% alk.
BELOVIĆ, SILVANAC ZELENI 2023, MEĐIMURJE
Cijena: 9 Eur (u vinariji)
Damir Belović tradicionalno radi sjajne silvance. Nježnog mirisa na ljetne sorte jabuka i krušaka, generalno nijansu zrelijih aroma od drugih silvanaca. Laganog i osvježavajućeg okusa, vitkog do srednjeg tijela, dugačkog trajanja, s efektnom voćnom svježinom na retrookusu. 12% alk.
PP ORAHOVICA, SILVANAC ZELENI MARTIN ALBUS 2023
Cijena: 9,8 Eur (Vrutak)
Silvanac zeleni linije Martin Albus je iskorak u klasičnu eleganciju. Aromatski je ekspresivniji i slojevitiji, a zadržao je nježan karakter. Jezgričavo voće dominira, poput bijelih ljetnih jabuka, zatim dolaze svježije note ogrozda i zrelije dinje. U ustima djeluje osvježavajuće, solidnog je trajanja, s dodirom gorkastosti na finišu. 13% alk.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....