Mjesto zelenih prostranstava, pjeskovite ilovače i marljivih stanovnika, tako se ukratko može opisati Pitomača, najveća i najzapadnija općina Virovitičko-podravske županije, otprilike 130 kilometara udaljena od Zagreba.
U toj ljupkoj općini proveli smo jedno popodne, baš koliko je bilo potrebno da otkrijemo sve o jednom od vjesnika proljeća intenzivnog mirisa i okusa koji će uskoro krasiti blagdanske stolove mnogih hrvatskih obitelji. Riječ je o mladom luku, a kad ga budete konzumirali tijekom Uskrsa, znajte da su velike šanse da ga je uzgojio OPG Vrbaslija Mario iz Starog Graca, malog mjesta u Pitomači, koji u godini dana proizvede 3,5 tone ove poljoprivredne kulture.
Prve su nas na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uzbuđeno dočekale Kristina Vrbaslija (28) i njena mezimica Marta (5), a ubrzo je, potom, stigao i domaćin, 34-godišnji Mario Vrbaslija. Nedostajao je jedino osmogodišnji Toma, stariji sin Kristine i Marija, no i on nam se kasnije pridružio pri povratku iz škole.
Iako su najstariji članovi mlade obitelji svoj OPG osnovali prije tri godine, kako kažu, zemljana krv oduvijek teče njihovim venama. Mario, po struci prometni i vatrogasni tehničar, oduvijek je znao da će ga put odvesti iz ureda do poljoprivrede jer je to, govori nam odmah nakon upoznavanja, obiteljska tradicija, ali i dugogodišnji običaj stanovnika Pitomače.
Neizostavna djelatnost
- Ne može se živjeti u Pitomači, a da se ne baviš poljoprivredom. Kristina i ja smo od malih nogu znali da ćemo kad tad zaprljati ruke zemljom pa smo, prije više od deset godina, prvo krenuli s duhanom, a kasnije smo se odlučili za povrtlarstvo – pojašnjava nam Vrbaslija dok svi zajedno sjedamo u obiteljski automobil kojim će nas dovesti do parcele mladog luka, udaljene otprilike dvije minute vožnje autom od njihove obiteljske kuće.
Tijekom vožnje, Mario nam je stigao ispričati i kako je duhan još uvijek glavna kultura koja se uzgaja na ovim područjima jer se u Virovitičko – podravskoj županiji nalaze jedine dvije tvrtke za preradu lista duhana u Hrvatskoj. Razlozi su povoljna klima i pjeskovito tlo koji zajedno tvore idealne uvjete za uzgoj spomenute biljke. No, premda se od uzgoja duhana, kažu Vrbaslije, moglo solidno živjeti, prije tri godina posvetili su se uzgoju povrća u nadi da će im to biti financijski isplativije.
Kristina je tad posadila prve sadnice tikvica i patlidžana, ali, priznaje, bez prevelikih očekivanja. No, kad su uočili da potražnja za navedenim povrćem neumorno raste, iskoristili su netaknuti višak zemlje te mu podarili život novim poljoprivrednim kulturama - kupusom, paprikom i mladim lukom srebrencom. Ubrzo je proizvodnja skočila s par kilograma na nekoliko tona pa se danas mogu pohvaliti s 11 tona kupusa, 22 tone paprike, 12 tona patlidžana i 26 tona tikvica godišnjeg uzgoja.
No, srebrenac, kojeg u jednoj godini u odnosu na druge poljoprivredne kulture najmanje proizvedu, otprilike tri i pol tone, najviše im je prirastao srcu, prepričava obitelj dok se autom lagano približavamo našoj prvoj stanici, pitoresknom polju ispunjenom mladim lukom.
Tome u prilog ide činjenica što je upravo mladi luk jedna od najzdravijih namirnica koju treba konzumirati svaki dan, zbog čega je i Kristina redovito upotrebljava u svojoj kuhinji.
Najzahtjevnija kultura
Kod mladog luka, objašnjavaju, sve se radi ručno, od sadnje do vađenja, te uzgoj ne traži velike strojeve za obradu tla, zbog čega je puno zahtjevniji u odnosu na preostalo povrće koje uzgajaju.
- Sezona sadnje starta od početka listopada i traje sve do kraja ožujka. Raspon je veliki, a mi krećemo što ranije tako da mladi luk stignemo obrati prije roka za sadnju drugog povrća jer kupus, primjerice, sadimo na istoj parceli na kojoj je bio posađen mladi luk. Trenutačno imamo 2.000 kvadrata površine zemlje na kojoj smo sredinom listopada i početkom studenog posadili 400 kilograma srebrenca – pojašnjava Mario te potom Kristina dodaje kako se na 100 kilograma posađenih lučica može dobiti jedna tona mladoga luka. No, uspješnost uzgoja će, govori nam dok rukom pokazuje na prostranstva iz kojeg izviru zelene krune, ponajprije ovisiti o vremenskim prilikama koje prošle godine baš i nisu pomazile njihov OPG.
Lanjska godina je, pojašnjava Mario, bila iznimno neizvjesna za većinu poljoprivrednika, a u njihovom je OPG-u, kaže, samo jedna kultura donijela plodove. Planove im je pomrsila suša, a bez padalina niti jedno povrće, pa tako niti mladi luk, ne uspijeva. Naime, listovi mladog luka se sastoje od 93 posto vode, dok lukovicu čini 86 posto, što znači da ova kultura ima ogromnu potrebu za tekućinom, pogotovo tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci.
- Srebrenac je najbolje uzgajati na pjeskovitoj ilovači koja ima blago kiselkasti neutralni pH tla i to je prvi preduvjet zašto mladi luk uspijeva na našem području. Drugi ključ uspjeha su padaline, a kad je sušna godina oslanjamo se na sustav navodnjavanja – govori glava obitelji dok, pritom, pažljivo iz zemlje izvlači jednu po jednu stabljiku mladog luka. U pomoć mu priskaču supruga i najmlađi članovi obitelji koji su, ponosno će Kristina, već upoznati sa svakodnevnim zadacima na polju.
Jedan od neizostavnih poslova je i otkup mladog luka koji dolazi na samome kraju uzgoja. No, da bi obitelj Vrbaslija mladi luk pripremila za otkup, plod najprije treba vodom očistiti od zemlje, maknuti mu prvi sloj i spremiti ga na hladno mjesto do transporta kako bi potpuno svjež stigao na police dućana. Za pripremu gotovog proizvoda za otkup potrebno im je, kaže Mario, 15 radnih dana i osam vrijednih radnika.
Otkupni centar s kojima surađuju od prvog dana postojanja OPG-a je ENNA Fruit. Riječ je o tvrtki koja surađuje s više od 1000 kooperanata i vodeći je otkupljivač voća i povrća u Hrvatskoj te regiji. S ciljem povećanja domaće proizvodnje voća i povrća, ENNA Fruit kooperantima nudi i program lojalnosti kojim kooperantima jamči otkup ugovorenih količina. Uz to, kooperant može očekivati podršku u svim fazama, od planiranja, ugovaranja, podizanja proizvodnje, preko pomoći u vidu tehnologije, repromaterijala pa sve do same berbe i otkupa.
Osobne potrebe
No, jedan dio uzgojenog srebrenca obitelj Vrbaslija ne daje u otkup, već koristi za vlastite potrebe jer su i sami veliki ljubitelji svih poljoprivrednih kultura koje uzgajaju. Pogotovo, kaže Kristina, mladog luka koji ona i suprug Mario najviše vole jesti uz toplu janjetinu. Mlađima je, pak, od luka draži patlidžan, govori nam kroz osmijeh dok u ruke uzima plastičnu kištru netom obranog mladog luka koji će se, pri povratku kući, pronaći u slasnoj domaćoj juhi spremljenoj po Kristininom receptu.
Napravila ju je dosad, kaže, previše puta da bi nam znala reći točne omjere sastojaka. No, mi smo si dali za zadatak da, korak po korak, pažljivo pratimo i zapisujemo svaki Kristinin kulinarski potez, ne bi li vam što životopisnije prenijeli recept za ukusno predjelo koje će obogatiti svaki ovogodišnji blagdanski stol:
Dok smo nestrpljivo čekali da se juha skuha, Mario nam je otkrio da im je plan za ovu godinu povećati proizvodnju paprike na 40 tona, patlidžana na 20 tona i kupusa na 30 tona.
Bilo je teško zaustaviti se samo na jednom tanjuru pa ovu juhu za blagdane obavezno skuhajte u najvećem loncu!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENNA Fruit.