Od Badelove vinarije u Benkovcu do njihovih prestižnih položaja na Korlatu stiže se za desetak minuta vožnje automobilom. S lokalne ceste odvajamo se na makadam koji vodi do brežuljkastih vinograda. - Ova je cesta sad milina prema onome što je nekad bilo - kaže nam Božo Škara, rukovoditelj vinarije Benkovac, dok upravlja Toyotinim pick-upom. - Otkad je HEP ovdje posadio svoj vjetropark, mrežu vjetrenjača, cesta je šira i bolje održavana, pa je i nama lakše do vinograda, a to nam je osobito važno u vrijeme berbe.
Skrećemo s ceste i parkiramo ispod jedne vjetrenjače - mnogo je veća nego što se to da naslutiti pogledom s autoceste A1, a zvuk koji proizvodi njezina golema elisa lako bi vas naveo na pomisao da ste u blizini aerodroma a ne vjetroparka. Ovdje nas već čeka Dubravko Ćuk, glavni Badelov enolog. Dan je vedar, vjetrovit, na jugozapadu se, u daljini, jasno vide Kornati.
Vjetar i sunce
- Ovaj nam je vjetar dragocjen - kaže gospodin Ćuk. - Ovdje gotovo svaki dan puše bura ili neki drugi vjetar što je veoma važno za zdravlje grožđa. Zahvaljujući tome, tretman vinograda zaštitnim sredstvima provodi se samo tri, najviše četiri puta godišnje. S druge strane, sunca ima cijeli dan, a noći su svježe i usred ljeta - 16 ili 17 stupnjeva. Sve to jako pogoduje kvaliteti grožđa.
Vinogradi na Korlatu prvi su u Hrvatskoj nastali na melioriranom tlu, što u dalmatinskom kršu podrazumijeva strojno drobljenje odnosno usitnjavanje kamena. Okoliš oko vinograda zorno prikazuje kakav je teren tu nekoć bio - kamenito tlo s niskim raslinjem, prava divlja dalmatinska makija. Melioracija je provedena 2004. godine na 111 hektara zemljišta koje je država Badelu 1862 dala u dugogodišnji najam. Bio je to pionirski pothvat, koji su potom sljedećih godina, nakon prvih rezultata na Korlatu, slijedili i drugi, poput Plenkovića u Podbiokovlju, na Jadrtovcu, većina današnjih vinograda na Komarni zasađena je na tlu oslobođenom od kamena, itd. Sadnja je započela 2005. kad su zasađene dvije trećine vinograda, da bi na kraju 2007. Korlat brojio točno 539.100 loza, sve redom crnih sorti. To su najveći Badelovi vinogradi - za usporedbu, u Daruvaru imaju 80, a u Križevcima 30 hektara - i prvi koji su u punom smislu Badelovo dijete: od pripremanja tla i sadnje loze do današnjih butelja prestižne linije Korlat, sve se odigralo u režiji Badela 1862, sljednika negdašnjeg socijalističkog diva koji je sve grožđe za svoja vina dotad kupovao od vinogradara udruženih u zadruge.
- Bio je to riskantan pothvat. Vidjeli smo potencijal u ovom kršu, ali trebalo je prelomiti tu poslovnu odluku. Tada je glavni Badelov enolog bio gospodin Franjo Francem, a glavni savjetnik i inicijator projekta bio je profesor Nikola Mirošević s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je imao jasnu viziju. Ja sam tada bio šef proizvodnje - prisjeća se Ćuk.
Korlatski brežuljci
Etiketa Korlat, nazvana po istoimenom dalmatinskom seocetu podno vinograda, na tržištu je desetak godina i danas se s punim pravom može nazvati Badelovom perjanicom kad je o vinskom programu riječ. Među drugim se njihovim vinarijama, poput onih u Daruvaru, Križevcima ili na Pelješcu, ističe isključivo vrhunskim vinima u prepoznatljivim, luksuznim bocama od debela stakla.
- Znali smo da imamo izvrstan proizvod i htjeli smo to istaknuti na svaki način. I sad možemo ponosno reći da smo uspjeli, što na današnjem tržištu doista nije lako. Čak smo i s etiketom otisnutom na boci išli prvi u nas. Uostalom, već je prve godine, čim smo izašli na tržište, naša boca dobila Red Dot nagradu za dizajn, koji potpisuje dizajner Vanja Cuculić - kaže Ćuk.
Korlatski vinogradi rasprostiru se na četiri brežuljka: tri su monosortna, zasađena merlotom, syrahom i cabernet sauvignonom, a četvrti je mješovit - na njemu su uz cabernet sauvignon još i mourverdre i cabernet franc. Nasadi merlota u potpunosti su ekološki, odnosno zaštićeni samo sredstvima koja toleriraju načela ekološkog uzgoja, a cilj je u budućnosti cijeli Korlat voditi tim načelima.
Posebne edicije
Tri osnovne butelje s imenom Korlat monosortna su vina: Syrah, Merlot i Cabernet Sauvignon, a pojavile su se u prodaji 2011. s istaknutom godinom berbe 2007. Vinom iz mladih vinograda tada je napunjeno desetak tisuća butelja, a danas kad na tržište izlaze s berbom 2017. riječ je o fascinantnih 300.000 butelja, što je čak 40 posto udjela među hrvatskim crnim vinima koja nose oznaku vrhunskih. Puni potencijal vinograda, napominje Ćuk, procjenjuju na 400.000 butelja.
Redovno vino iz Korlata i danas u prodaju ide četiri godine nakon berbe. Lanjske godine pojavila se i prva kupaža s Korlatovom etiketom: Korlat Supreme 2013., a kao posebna edicija pojavio se i Korlat Boutique, visokoalkoholni desertni merlot.
- Riječ je o vinu koje ne možemo imati svake godine - govori enolog Ćuk dok hodamo kroz nasade merlota. - Ova loza iz koje smo upravo izašli raste na tzv. zemljanoj tabli gdje su prinosi viši. Ovdje, na kamenoj tabli, na škrtijoj zemlji, merlot ima niže prinose, grozdovi su manji i rahliji, bobe sitnije, ali više koncentracije, ekstraktnije. Njega ćemo brati kasnije, tek oko 5. listopada kad će već pola boba na grozdu biti prosušeno. I to je rizik, jer ako u međuvremenu padne obilnija kiša, ništa od Boutiquea - ističe Ćuk, dodajući kako sve grožđe s Korlata koje ne zadovoljava kriterije potrebne za proizvodnju vina s oznakom vrhunskog ide pod druge etikete, primjerice u Cuvée vinarije Benkovac (usput, riječ je o kvalitetnom vinu koje na top-listama Dobre hrane među supermarket vinima u cjenovnom razredu do 40 kn redovito dobro kotira).
Kako nastaju Korlat vina? Za redovne etikete grožđe se bere 60% ručno, a ostatak pomoću mehanizacije (40%). Prvih godinu dana vino odležava u vinariji Benkovac, a potom se prevozi u Zagreb i školuje iduće tri godine u Badelovu pogonu u Svetom Križu Začretje. Korlat Supreme tri godine leži u francuskom hrastu, a ta se, zasad jedina dostupna kupaža sastoji od 40% cabernet sauvignona, 30% syraha i 30% merlota. Napunjeno je 40.000 butelja.
I još malo postotaka: 65% redovnih Korlat vina prodaje se u HoReCi, dakle u ugostiteljstvu, a ostatak ide u retail; Korlat Supreme, uz iznimku dvije ili tri jake vinoteke, u potpunosti je namijenjen HoReCi.
Da bi stvorili tako uspješan brend, u Badelu ništa ne prepuštaju slučaju, pa su lani pandemijske okolnosti iskoristili kako bi osmislili i poseban loyalty program, prvi takve vrste na našem tržištu: svaki čep nosi kod koji kupcima donosi bodove na putu prema nagradi - setu brendiranih čaša, dekanteru ili kućnom hladioniku za vina. Klub vjernosti danas broji više od tisuću članova.
Pitamo glavnog enologa Dubravka Ćuka koji mu je Korlat najdraži. Malo razmišlja, kao da mu se teško odlučiti, ali naposljetku kaže: - Emotivno sam najviše vezan za Syrah iz prve berbe 2007. To uzbuđenje uvijek ću pamtiti. Iskreno te 2007., pa i 2008. i 2009. još smo se tražili, da bismo s berbom 2010. napokon rekli: To je to, to je naš stil, to želimo ubuduće raditi. Onda smo 2016., osluškujući trendove, smanjili utjecaj drva, a aktualna 2017. još je elegantnija. Meni je među vinima s Korlata možda najdraži Syrah, ali volim i druga. Smatram, recimo, da je Korlat Merlot 2017. najbolji koji smo dosad napravili.
Međunarodna priznanja
Badelov Korlat izvrstan je primjer vrlo uspješnog brenda kojemu je do pune afirmacije u svijetu vrhunskih domaćih crnih vina trebalo samo nekoliko godina. I puno odvažnosti, jer je u projekt s pionirskim pothvatom melioracije trebalo uložiti velik novac - od početka do danas u sadnju vinograda, nabavu tehnologije i kupnju bačvi potrošeno je 45 milijuna kuna, što je za četvrtinu više nego što bi to koštalo na kontinentu. A ulaganja se nastavljaju i ponovno intenziviraju u zadnje tri godine od kada je Badel 1862 postao dijelom Meteor Grupe. Imaju ambiciozne planove s kojima lokaciju i vinariju u Benkovcu žele razviti u jedan od gastronomskih i turističkih centara regije.
Vina Korlat već od prve godine na tržištu, 2011., kada su izašli s prvom berbom 2007., zapažena su i na međunarodnoj sceni. Na najvažnijim svjetskim natjecanjima dosad su prikupila više od 90 priznanja, medalja i preporuka, pa su slijedom toga postala i uspješan izvozni proizvod.
Berba koja upravo ovih dana i tjedana traje na Korlatu, uvjereni su, još će izbrusiti i unaprijediti imidž ovog vrhunskog vina.
- Berba je zbog specifičnih klimatskih uvjeta ove godine počela desetak dana kasnije nego lani, ali grožđe je u izvrsnom stanju. Očekujemo otprilike jednak urod kao i prošloj berbi i, ako se ne dese nepredviđene vremenske nepogode koje bi znatnije utjecale na trenutno odličnu kvalitetu grožđa, očekujemo i uobičajenu vrlo visoku, pa čak možda i još višu kvalitetu mladih vina s lokaliteta Korlat - zaključio je glavni Badelov enolog Dubravko Ćuk.