GASTRO PIKANTERIJE: Nešto se novo kuha na najukusnijoj sceni na svijetu!

Sigurna gradska poljoprivreda

Urban farming, gradska poljoprivreda, pojam je koji se već udomaćio. Riječ je o najrazličitijim oblicima proizvodnje hrane u gradskim uvjetima, u dvorištima, parkovima, stanovima, na balkonima, terasama, krovovi- ma, podrumima, pa čak i na pročeljima. Vrlo inovativna i zanimljiva rješenja imaju zapravo samo jednu zapreku: razne oblike zagađenja koja se iz zraka prenose na biljke uzgojene u gradu. Zato njemački znanstvenici razvijaju novi sustav pod imenom Safe urban farming, sigurna gradska poljoprivreda. U prvom redu proučavaju biljke koje su prirodni filteri. Najbolje rezultate pokazuju pokusi s mahovinom. Ona se, kako objašnjavaju znanstvenici, ponaša kao fina spužva. Mahovina sadrži kolonije bakterija koje se upravo hrane onečišćenjima koja nama škode. Također proučavaju alge koje bi na sličan način pročišćavale kišu. Mahovinu nazivaju zelenim plućima, alge zelenim gradskim jetrima.

Gazpacho u potpuno novom ruhu

Berislava Picek / HANZA MEDIA

Hladne ljetne juhe drevna je zamisao koju Španjolci odavno štuju pod imenom gazpacho, a poznate su i među drugim mediteranskim narodima. Uz klasičnu od rajčica, omiljena je ona od svježih krastavaca i jogurta koja se priprema u bezbrojnim varijacijama. Hladne osvježavajuće juhe od kiselkastog voća, poput višanja, novija je zamisao koja je stekla mnogo poklonika. Ove godine kuhari često kombiniraju povrće i voće. Odličan takav spoj je onaj u kojem se miksa sok od višnje sa sokom svježe cikle. Većina takvih hladnih juha priprema se brzo i jednostavno i ne zahtijeva nikakve posebne kuharske vještine. Dovoljno je, primjerice, iscijediti sok cikle i višnje, preporučljivo od sastojaka koji su pohranjeni u hladnjaku, kako bi hladna ljetna juha bila - hladna. Sok se posoli, malo zaljuti svježom ljutkastom papričicom i u njega umiješa maslinovo ulje koje sok u trenutku magično pretvara u juhu. Preporučujem uz ovo osvježenje brusketu sa sirom i bosiljkom.

Raskol među poklonicima sladoleda

Počnite se pripremati za dan sladoleda, 1. srpnja, poruka je koja se širi internetom. Važno je puno vremena posvetiti pripremama zato što se ove godine taj dan službeno naziva Creative Ice Cream Flavors Day, dan kreativnih okusa sladoleda. Svijetom i dalje suvereno vladaju dva okusa sladoleda, vanilija i čokolada, globalne trendove diktiraju Amerikanci, koji godiš- nje poližu 13 litara sladoleda po glavi stanovnika. Među Amerikancima sada vlada prepirka zbog termina dana sladoleda. Tvrde da je ovaj 1. srpnja hereza jer oni tradicionalno dan sladoleda slave treću nedjelju u srpnju, pa će tako i nastaviti. Naime, predsjednik Ronald Reagan proglasio je 1984. srpanj mjesecom sladoleda, a treće nedjelje u mjesecu, ta je proslava na vrhuncu. Raskol među ovisnicima o sladoledu ne treba nas previše zabrinjavati, opsjednutost sladoledom globalni je fenomen koji će odoljeti i većim izazovima.

Dokazana čudotvornost dimljene slanine

Praise the Lard, uzviknuo je nedavno Ari Shapiro, radijski novinar iz Oregona. Duhovito se poigrao usklikom Praise the Lord, hvali Boga, izravno neprevodivim na hrvatski. Lord je Gospod, lard je salo, odnosno slanina. Shapiro sigurno nije imao namjeru bogohuliti, nego izreći beskrajnu zaljubljenost u slaninu koju dijelim s njim i milijunima nas drugih povezanih dimljenim božanstvom koje osvjedočeno svakodnevno čini čuda. Ona će recimo od dosadnog komada mesa, kakvo je recimo bijelo pileće meso, učiniti zvijezdu ljetnog roštilja, čak i bez pretpripreme mariniranja: dovoljno je pileća prsa na gradelama prekriti fetom pancete i već će zanosni miris najaviti uzdah nakon prvog zalogaja. Dimljena slanina, naime, nije samo sastojak, ona je i začin, a često i ono što su Rimljani zvali kvintesencijom gastronomije, elementom koji zaokružuje harmoniju jela.

Novi umaci za stare hitove s roštilja

Getty Images/iStockphoto

Dobra vijest u svijetu roštilja ove je godine to da nema loše vijesti: sve više ljudi na svijetu uživa u sve raznolikijim namirnicama na sve većem broju raznorodnih roštilja. Riječ je o obliku uživanja u hrani na kojem se godišnje obrnu stotine milijardi dolara, od potpale za žar do posebnih izdanja, takozvanih biblija roštilja. No, takve knjige u kojima se navodno ispiše sve što je važno o roštilju, svaka nova sezona zaskoči novim zamislima. Osobito su zanimljivi umaci za povrće, gljive, sireve, ribu, školjke, rakove, meso, pa i voće na roštilju. U tom šarenilu ponekad se pojave jednostavne i vrlo zanimljive ideje, kao što je spoj jabuke i "rajske jabuke", dakle rajčice. Recepti se razrađuju do sitnih pojedinosti, no u osnovi je riječ o mješavini kečapa i pirea jabuka, odnosno šalše i naribane jabuke. Za posebnu su preporuku ljutkaste varijacije na osnovnu temu.

Pogubna epidemija spiralizatora

Spiralizatori su zgodna izmišljotina koja omogućava brzu pripravu raznoraznih, u prvome redu jednostavnih jela. Često ih reklamiraju kao rezače za "špagete od povrća", tikvica u prvom redu. No, reklama nije bez vraga. Utvrđen je pad prodaje tjestenine upravo na onim tržištima na kojima su se proširili spiralizatori. Nisam mogao utvrditi postaju li i kod nas tjestenine žrtvama spiralizatora, ali londonski Telegraph podrobno izvještava o ovom fenomenu, uz senzacionalistički naslov: "Britanska opsjednutost spiralizatorima ubija tjesteninu". Statistički podaci govore da je čak i u Italiji pala prosječna per capita potrošnja tjestenine, upravo u ovom razdoblju u kojem su spiralizatori postali dijelom standardne kuhinjske opreme.