snima Josip Škof
Došla je lijepa i sunčana jesen i zašarenila brda pokrivena šumama, u zraku se osjeća miris zrelih i prezrelih plodova, dok se vinogradari utrkuju s vremenom, pa smo poželjeli otići na izlet, i to nedaleko od Zagreba. Htjeli smo ako ne sudjelovati u berbi, onda je barem doživjeti, ali i kušati nešto autohtono. Logično, odluka je pala na Plešivicu, odnosno plešivičko gorje. Uostalom, na njemu se loza uzgaja više od 400 godina, a današnji "pioniri vinarstva" koji nisu bili zadovoljni samo običnim vinarstvom, odnosno uvriježenom proizvodnjom vina pridonijeli su da se počela zvati i hrvatska šampanja, jer se pokazalo da je tlo idealno za uzgoj loze koja daje odlične pjenušce, koje pak vinari proizvode po šampanjskoj metodi. Za pjenušce se nisu odlučili svi, ali jedno je sigurno: na imanjima u gorju se oduvijek dobro jelo.
Četrdesetak minuta vožnje od Zagreba, u neposrednoj blizini Jastrebarskog, odnosno vozi se prema Gornjem Desinecu, pa preko Mladine do Lokošinog dola, točnije na adresi Lokošin dol 1 nalazi se Izletiše Vinogradarska kuća Braje. Drvena kućica kao iz bajke smještena je na zelenim brežuljcima, a oko nje opet se izdižu padine i brežuljci plešivičkog gorja na kojima buja vegetacija i rodi loza. Svakako, ako se odučite navratiti i omastiti brk i kušati fina vina, bolje je najaviti se telefonom. Uvijek nasmijani dočekali su nas Sanja i Robert Braje. Vinogradari (obitelj Braje je peta generacija), poljoprivrednici, ugostitelji… sve, a na stolu nas je dočekao već pripremljen "plešivički doručak". No prije toga bila nam je ponuđena rakija od malina ili od kruške tepke. Radi se o vrlo staroj sorti, čiji se plodovi ne beru s drveta, već kad padnu na tlo. A i onda su vrlo trpki, tako da je ova sorta gotovo izumrla, ali… obitelj Braje je otkrila kako daju odličnu rakiju. - Iskuhavanjem ne gube aromu, dapače, još je i dobivaju - dodao je Rober Braje i pozvao nas za dugački stol.
Bilo je dvogodišnje dimljene šunke (zašto dvogodišnje - jer svinje se u ovom kraju hrane godinu dana, dok ne dosegnu otprilike 250 kg, potom se šunka paca, suši…), koja je poput rublja visjela na špagi rastegnutoj iznad drvenih pladnja koji su bili prepuni domaćih kobasica. Obitelj Braje sama ih radi, a nismo znali koja je bolja od druge. Bile su narezane kobasica od mesa divlje svinje i srne, potom domaća kobasice od svinjetine, zatim tradicionalna kobasica špekerica, od svinjskog špeka i godera (masni dio ispod svinjske brade). Bila je narezana i kobasica s medvjeđim mesom koja ima svoju priču. Naime, na Plešivici medvjeda - nema. A u Hrvatskoj se teško nabavlja meso divljači, pa obitelj Brale stupila je u kontakt s firmama koje se bave profesionalnim lovom i lovnim turizmom. Uglavnom inozemni gosti koji dolaze žele samo trofej, a meso ostavljaju, koje pak ovlašteni distributeri dostavljaju kupcima. U ovoj kobasici, doznali smo, ima samo 20 posto medvjeđeg mesa (jer je vrlo slatko, pa kobasica ne bi bila dobra da ga ima više), a ostatak je podbranja svinje (podbradak) koji je prošaran debelim špekom, a sve to daje kobasici posebnu slast.
Za dio posluženog doručka bila je zaslužna Sanja Braje koja je, poštujući tradicionalne recepte miješajući ih sa svojim idejama, s godinama postala pravi majstor u izradi fantastičnog kruha koji je, dok smo sjedali za stol, bio još topao, potom tradicionalnih lopaških klipića i copanjeka koji su nam bili tako fini, pa smo gazdaricu zamolili i za recept. Na sve te divote smo mazali domaći kravlji sir i vrhnje (jer obitelj uzgaja i krave), domaći maslac sa solju ili uvaljan u začinsko bilje (ovoga puta je to bila kopriva), a uz sve to grickali smo odličan češnjak u ulju s čilijem (za koji smo također zamolili recept). Sve ove divote će vas koštati 50 kuna po osobi (piće nije uključeno), ali svakako rezervirajte svoje mjesto prije svog dolaska.
Slatko za kraj: kako se tradicionalno za berače pripremaju gibanice, Saja Braje je i nama ispekla gibanice od maka i pekmeza (iako nismo ubrali niti grozd!). Uz sve smo pijuckali odličan prirodni sok od kruške tepke, koji u hladnjaku, jer nema nikakvih dodataka, može stajati samo tri dana.
Kakva bi to bila vinska kuća a da se ne služi vino, pa smo probali njihov rajnski rizling i portugizac kojemu je upravo sezona, a u podrumu se još nalaze i veltlinac crveni, pinot sivi i pinot crni. Divno je kušati vina i gledati na okolne vinograde na kojima raste loza od koje su dobivena.
Ostali smo samo na doručku, drugi put ćemo sigurno navratiti na ručak, jer u Vinogradarskoj kući Braje nudi se domaća patka iz vlastitog uzgoja u umaku od portugisca i krušaka, rižoto s češnjovkama od vepra, juneća koljenica pečena te pripremana 4 sata u kuhanom crnom pinotu, kuhani štruklji i juha od kuhanih štruklji i još divota koje Sanja Braje stvara u svojoj kuhinji isključivo od domaćih namirnica (uz krave i svinje, obitelj uzgaja patke i kokoši), a ako ponestane povrća iz vlastitog vrta, tada ga dostavljaju iz vrta Sanjinih roditelja iz malenog sela na Žumberku.
Copanjek
500 g brašna
200 ml vrhnja
100 g svinjske masti
1 žumanjak
50 ml mlijeka
žličica soli
Za nadjev
1 svježi kravlji sir
1 jaje
50 g maslaca (sobne temperature)
zeleni dio mladog luka, listovi mlade koprive, peršin, poriluk (prema želji)
100 ml kiselog vrhnja za premazivanje
Pećnicu zagrijte na 200 Celzijevih stupnjeva. Od sastojaka zamijesite tijesto i razvaljajte ga na pravokutnik. Nasjeckajte povrće, pomiješajte ga sa sirom, maslacem i jajetom. Nadjev rasporedite do polovice tijesta pa ga drugom polovicom preklopite. Vilicom utisnite rubove da se nadjev ne izlije. Na pleh za pečenje stavite papir za pečenje, prenesite tijesto, premažite ga vrhnjem i pecite pola sata, odnosno dok se površina ne zarumeni.
Češnjak u ulju
Očistite režnjeve češnjaka pa ih na pet minuta blanširajte. Vruće slažite u staklenke i prelijte uljem u koje ste umiješali čili papričice ili neko drugo začinsko bilje.
Lopaški klipići
1 kg brašna
prstohvat šećera
2 kocke kvasca
600 ml mlijeka
25 g soli
Zagrijte malo mlijeka pa u njega nadrobite kvasac i dodajte prstohvat šećera te prstohvat brašna. Kad se kvas digne, od njega, brašna, mlakog mlijeka i soli umijesite tijesto. Oblikujte kuglu i pustite na toplome mjestu da se diže. Kad udvostruči volumen, premijesite ga pa razvaljajte i podijelite na četiri dijela. Napravite kugle pa izvaljajte krugove. Izrežite ih na osam dijelova, pa valjajte svaki u klipić. Poslažite ih na papirom obložen lim za pečenje i premažite maslacem. Ako želite, možete ih posipati solju, kimom ili nekim drugim začinom. Pecite na 200 Celzijevih stupnjeva otprilike pola sata, odnosno dok ne poprime zlatnu boju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....