Zašto stavljanje lonca s vrućom juhom u hladnjak nije baš najmudrija ideja na svijetu?

Kad ste učili kuhati s koliko mitova i dobronamjernih savjeta ste bili bombardirani? Nikad nemojte otvarati prozore dok radite krafne jer će se prehladiti, ne derite se kraj soufflea jer će izgubiti na volumenu i radije se posvađajte u drugoj sobi, puštajte radio u sobi gdje čuvate starter ili radite kombuchu, nikad ne otvarajte pećnicu dok pečete Pavlovu pa čak i ako vam život ovisi o tome, samo su neki od savjeta koje smo čuli. Među njima je vrlo vjerojatno bio i savjet da vruću hranu ne smijete stavljati u hladnjak. Ipak, zašto je toliko važno ili štetno da stavite lonac kipućeg pilećeg temeljca u hladnjak?

Još 40-tih godina prošlog stoljeća u raznim kuharskim priručnicima je navođeno da vruća hrana mora postići sobnu temperaturu da bi mogla u hladnjak. Ipak, nije bilo posebno objašnjeno zašto je to pogrešno, već se to jednostavno ne radi. U drugoj polovici 20. stoljeća i američko Ministarstvo zdravstva priklonilo se tezi da je stavljanje vruće hrane štetno za organizam. Ranih devedesetih, vruća hrana se nije stavljala u hladnjak ili zamrzavala više iz razloga jer se smatralo da hladnjak tako troši više električne energije pa biste mogli pasti u nesvijest kad vam stignu računi za struju s vrtoglavim ciframa.

Shironosov/Getty Images/istockphoto

Danas je naravno mnogo jasnije zašto se vruća tepsija lasagna ne stavlja u hladnjak. Naime, razni mikrobi i bakterije, mnogo se brže množe na temperaturama do 60°C zato je nakon kuhanja preporučljivo "odmoriti" hranu dva sata kako bi se temperatura ravnomjerno spustila, a zatim je staviti u hladnjak. Naravno, poželjno je skuhanu hranu što prije staviti u hladnjak pa je lonce vrućeg variva, temeljca i gulaša uputno podijeliti u manje porcije i zatim spremiti u hladnjak.

Hranu je potrebno zatvoriti prianjajućom ili aluminijskom folijom, a još je bolje koristiti bioodržive materijale kao što su omoti od tkanine i pčelinjeg voska. Svojevremeno smo naišli na Marinu Davide koja na Korčuli u obiteljskoj kući izrađuje Pčelarko omote, a sve o tome pročitajte ovdje.

Hrana ne može vječno stajati u hladnjaku i preporučuje se da kuhanu hranu držite do četiri dana u hladnjaku nakon čega bi je trebalo baciti.

Ne biste trebali zamrzavati vruću hranu jer se tada stvaraju mnogo veće i nepravilnije ledene teksture koje mogu ošteti membranu namirnica, odnosno hrane koju zamrzavate. Isti savjet vrijedi kao i kod čuvanja hrane u hladnjaku, najbolje je porcionirati obroke i zamrznuti kad je postignuta sobna temperatura.