Šezdesetih godina prošlog stoljeća, Jaguar Mk2 je bio poznat po jednoj ne tako bajnoj stvari — u Velikoj Britaniji je bio najpopularniji automobil kojim bi kriminalci bježali policiji nakon što bi opljačkali banku. A ako su pljačkaši vozili Jaguare, onda su oni koji su te pljačke naručivali vozili Facel Vege.
Mrzim kada to moram učiniti, ali ova prethodna rečenica je besramno ukradena iz teksta objavljenog u Telegraphu. Ukradena je zato jer ne postoji bolji opis Facel Vege, automobila koji je u svoje doba bio skuplji od Rolls-Roycea, brži od Jaguara i koji su redovito vozile najveće zvijezde tog doba — Stirling Moss, Picasso, Christian Dior, Ringo Starr, Frank Sinatra, a, možda najslavnije, u Facel Vegi je poginuo egzistencijalistički filozof Albert Camus.
Stvarno veliki proizvođači automobila imaju fenomenalnu priču o nastanku. A oni koji propadnu imaju gotovo jednako fenomenalnu priču i o propasti. Facel Vega nije drugačija po tom pitanju. Facel je osnovan kao divizija francuskog proizvođača zrakoplova Bronzavia u najgorem mogućem trenutku — u jesen 1939., samo tri mjeseca nakon što je Njemačka napala Poljsku. U početku je Facel proizvodio metalne komponente za Jeep, Ford, Simcu i Vespu. I vjerojatno bi se dan danas bavio upravo time da nije bilo jednog ludog Francuza imena Jean Daninos. On je, naime, 1951. predstavio karoseriju koja je trebala pokazati sve mogućnosti Facela.
No, dogodilo se nešto neočekivano. Ljudi su se potpuno zaljubili u izgled prototipa koji je Daninos dizajnirao. Iznerviran činjenicom da je francuska autoindustrija nakon rata bila svedena na malene Citroene, umjesto legendarnih Bugattija, Delhaya i Talbota, Daninos joj je odlučio vratiti ugled s Facelom, ali već u fazi planiranja su naletjeli na problem. Francuska više nije imala velikih i moćnih motora koje bi mogli ugraditi u grand tourere. Donesena je odluka da se motor i mjenjač nabave u meki moćnih motora, Americi, pa je tako prvi Facel u sebi imao V8 iz Chryslera 300.
Prototip imena Vega by Facel predstavljen je javnosti 1954. i publika je poludjela. Narudžbe su pljuštale na sve strane, a početkom 1955. prvi su modeli dostavljeni kupcima. Prodaja je išla tako dobro da je Facel svakih nekoliko mjeseci izbacivao novi, bolji model, sve do 1958. kada je predstavljen HK500 koji se danas smatra vrhuncem serije FV.
HK500 je u sebi skrivao 5,9-litreni američki motor s automatskim ili ručnim mjenjačem i disk-kočnicama. S tim je modelom ispunjen Daninosov cilj da stvori ultimativni automobil, pogotovo kada je srušio rekord za najbrži coupe s četiri sjedala, pojurivši 237 km/h. HK500 je uz to bio i nenormalno skup. Zbog sirove brzine, izgleda i ekskluzivnosti, završio je u rukama poznatih ljudi. Stirling Moss je, na nagovor kolege, kupio HK500 i prestao na utrke putovati avionom. Umjesto toga, vozio je Facel Vegu.
To je bilo zlatno doba Facela. Doba kojemu će brzo doći kraj i to zbog prevelikih apetita. Daninos nije Facel želio ograničiti samo na velike luksuzne automobile, pa su 1959. predstavili Facelliu, maleni sportski auto koji će konkurirati Alfama, Porscheima i Triumphima. U Facelliu su odlučili ugraditi maleni 1,6-litreni motor s četiri cilindra koji je kompletno proizveden u Francuskoj. Javnost je bila potpuno oduševljena. Barem prvih mjeseci. Pokazalo se, međutim, da su motori proizvedeni u Francuskoj katastrofa. Stalno su se kvarili. U pokušaju da izbjegne potpuni krah, Facel je izbacio model F2, ali nije uspio riješiti sve probleme malih motora. Opet su se okrenuli kupovini tuđih, pa je 1963. Facellia dobila novo ime Facel III i u njega je ugrađen motor iz Volva P1800.
Premda je Volvov motor malo popravio stanje, repove Facellije su stalno vukli za sobom. Upravo zato što su željeli zadržati imidž poštenog proizvođača, Facel je bez pogovora prihvaćao svaku reklamaciju Facellie i popravljao ih o svom trošku. Novac je curio na sve strane i uskoro su potrošili više na popravke nego što su zaradili od prodaje. Postalo im je jasno da tako neće moći dugo opstati. Krajem ’63 Facel je uzeo postojeću karoseriju, napravio minimalne promjene, ubacio novi motor i prozvao to novim modelom — Facel 6. Taj miks između moćnog Facel II i malenog Facel III bio je recept za uspjeh, a prodaja je bila snažna u prvim mjesecima. Facel 6 možda je mogao izvući kompaniju iz financijskih problema, ali banke se nisu složile s tim i krenule su u naplatu kredita. Tvornica je 31. listopada 1964. morala zauvijek zatvoriti vrata. U kratkih 10 godina, Facel je proizveo 2900 automobila.
Facel ćemo pamtiti po mnogo toga — kratkoj povijesti, moćnim motorima, predivnom dizajnu, ali, nažalost, i činjenici da je u njemu poginuo Camus. Veliki filozof vraćao se s odmora koji je proveo u Provansi prema Parizu i sjedio je na suvozačkom sjedištu Facela koji je vozio izdavački magnat Michel Gallimard kada je Gallimard izgubio kontrolu nad snažnim automobilom i sletio s ceste. Camus je poginuo na licu mjesta, a u džepu mu je kasnije pronađena karta za vlak kojim je trebao putovati za Pariz zajedno s obitelji. Nekoliko godina ranije Camus, poznat po svojim apsurdističkim idejama, izjavio je da je najapsurdniji način na koji netko može skončati onaj u prometnoj nesreći.
Ukratko
Matthieu Lamoure i Pierre Novikoff (dolje) su 2014. pronašli garažu u Francuskoj s više od 60 automobila vrijednih 15 mil. eura, među kojima i jednu Facel Vegu
Facele su vozile slavni poput Ringo Starra, Picassa te Alberta Camusa. Facel je bio ultimativni simbol prestiža
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....