Što kada vam se dogodi akvaplaning? Držite se ovih četiri savjeta koji bi vam mogli spasiti život

Kao da je stigla jesen, a ovoliko kišnih dana u svibnju se ne pamti. A, dosadna kiša i mokri kolnici sve su samo ne idealni uvjeti za vožnju, posebno zbog specifičnog efekta koji se stvara na cesti - akvaplaninga ili "vodenog klina". Jedna je to od najopasnijih pojava koja može zadesiti vozača ovih dana stoga budite posebno na oprezu.

Vodeni klin ili akvaplaning je efekt koji nastaje kad gume automobila ne mogu dovoljno brzo izbaciti vodu koja se našla ispred njih pa se gubi kontakt s podlogom i i vozačeve kontrole nad vozilom.

Na mokrim cestama vozilo u takvim uvjetima gubi prianjanje, što negativno utječe i na trakciju, ubrzavanje i kočenje. U potonjem slučaju, automobilu treba više metara nego inače da se zaustavi, što često znači da se vozači ne mogu zaustaviti na vrijeme i dolazi do nesreća. Stručnjaci navode, da kada pada kiša, rizik od nesreće je do 70 posto veći.

Akvaplaning, ilustracija

Profimedia

Ovo su četiri stvari koje je dobro imati na umu kako biste znali prevenirati, ili ako dođe do akvaplaninga, znali pravilno reagirati te sigurno stigli do cilja.

1.

Akvaplaning se javlja kada guma nije sposobna dovoljno brzo odvesti vodu s ceste. Pritom ni nova guma često ne može izbaciti toliku količinu vode, a naročito ne potrošena gumama, jer u tom trenutku nije u izravnom kontaktu s asfaltom, pa automobil počinje kliziti po sloju vode, što dovodi do gubitka kontrole i nereagiranja vozila na naredbe koje mu daje vozač.

Ako su gume koje imate na vozilu potrošene, još manje učinkovito raspršuju vodu i prije se javlja proklizavanje. Razlika u brzini kod koje nastupa proklizavanje između nove i napola istrošene gume iznosi od 7 do 10 kilometara na sat, a kod dubine profila ispod 4 milimetra ta se razlika počinje još brže povećavati.

2.

Najvažnije je da proklizavanje odmah prepoznate: znakovi koji vam kažu da je nastupilo proklizavanje prvenstveno su brže okretanje pogonskih kotača i glasniji motor (odnosno brzo povećanje okretaja motora), lagan i neučinkovit upravljač te zanošenje stražnjega dijela vozila, a kod suvremenih automobila pale se alarmne žaruljice sustava stabilnosti. Ako se auto počne zanositi, često ćete osjetiti njegovo reagiranje (u obliku nagloga kočenja i popravljanja smjera).

Akvaplaning, ilustracija

Profimedia

3.

Pokušajte ostati sabrani i reagirati tako da čvrsto držite upravljač da bi automobil nastavio pratiti svoju putanju, jer bi skretanje dovelo do većeg gubitka kontrole. Nemojte naglo kočiti jer kotači mogu blokirati. Podignite nogu s papučice gasa postupno tako da smanjite brzinu - kotači će uspostaviti kontakt s asfaltom i ponovno ćete steći kontrolu nad automobilom.

4.

Ipak, prije svega, preventiva je vrlo bitna: najviše možete učiniti ako na mokroj površini pravilno smanjite brzinu vožnje, ako na automobilu imate kvalitetne gume s dovoljno dubokim žljebovima i pažljivo pratite stanje na cesti.

Na koncu, ne manje važno: ako su gume koje imate na vozilu potrošene, manje učinkovito raspršuju vodu i prije se javlja proklizavanje. Razlika u brzini kod koje nastupa proklizavanje između nove i napola istrošene gume iznosi od 7 do 10 kilometara na sat, a kod dubine profila ispod 4 milimetra ta se razlika počinje još brže povećavati.

Akvaplaning, ilustracija

BMW

Ukratko

Kad zaključite da se javilo pro­klizavanje, kao prvo, nemojte pani­čariti.

Ostanite mirni i izbjegavajte žestoke pritiske na kočnicu.

Polako popuštajte papučicu gasa, obruč upravljača zadržite u položaju pri­je proklizavanja i pratite ponašanje automobila.

Obruč upravljača zadržite u položaju prije proklizavanja i pratite ponašanje automobila

Nipošto nemojte izbezumljeno okretati upravljač. Kada prednji kotači opet uspostave kontakt s cestom, ako budu okrenuti prema van, jako će povući auto, a to može prouzročiti gubitak prianjanja osobito stražnjega dijela vozila.