Cijepljenje je jedna od najuspješnijih javnozdravstvenih intervencija u modernoj medicini, koje je zaslužno za spas više od tri milijuna života svake godine u cijelome svijetu. Kako bi se istaknula njegova važnost svake se godine krajem travnja obilježava tjedan cijepljenja.Novi desetogodišnji plan Svjetske zdravstvene organizacije, pod nazivom WHO Immunization Agenda 2030, ističe potrebu za novim pristupima i metodama kako bi se postigla imunizacija za sve, s obzirom na to da svake godine umre 1,5 milijuna ljudi od bolesti koje su se mogle izbjeći cijepljenjem, kao i da se gotovo 20 milijuna djece u svijetu još uvijek ne cijepi. Stoga se težište prebacuje na tzv. cjeloživotnu imunizaciju, što znači cijepljenje protiv zaraznih bolesti ne samo djece, već i odrasle populacije. Izv. prof. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med., specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine, pojašnjava zašto je to važno.
Za sve dobne skupine
- I uredno procijepljena djeca, kasnije kada odrastu, često obolijevaju od bolesti, u prvom redu respiratornih, koje se mogu spriječiti cijepljenjem kroz cijeli život, a ne samo u dječjoj dobi. Zato su danas preporuke za cijepljenje prilagođene svim dobnim skupinama, a osobito rizičnim populacijama koje imaju veći rizik obolijevanja i smrti od nekih zaraznih bolesti, npr. pneumokoka, gripe, COVID-19, tetanusa… Cjeloživotno cijepljenje može zaštititi od nekih zaraznih bolesti i osobe koje su zbog svoje profesije ili životnih navika podložnije nekim zaraznim bolestima, kao npr. krpeljnom meningoencefalitisu. Cijepljenje se preporučuje i osobama koje žive u kućanstvu s osobito imunodeficijentnim bolesnicima, kako bi se indirektno smanjio rizik izloženosti izrazito vulnerabilnih skupina - kaže dr. Čivljak.
Učinkovitost i sigurnost
- Postoje nepobitni dokazi učinkovitosti cjepiva u vidu smanjivanja učestalosti i smrtnosti te iskorjenjivanja nekih zaraznih bolesti. Bitno je naglasiti i da cijepljenje ima dvojaku ulogu jer osim direktne zaštite pojedinca od obolijevanja i razvitka teških oblika bolesti, indirektno štiti i zajednicu - kaže prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr.med., specijalist epidemiolog, uži specijalist zdravstvene ekologije. Ističe da su cjepiva prošla brojne faze pretkliničkog i kliničkog istraživanja, a sigurnost cjepiva i moguće nuspojave prate se trajno i nakon što je cjepivo ušlo u primjenu.
U rizične skupine koje imaju veći rizik komplikacija i smrti spadaju:
- osobe starije od 65 godina,
- štićenici domova za starije osobe,
- osobe s kroničnim bolestima srca i pluća, a posebno djeca oštećene plućne funkcije i kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus) i kroničnim bolestima bubrega,
- osobe oštećenog imunosnog sustava kao i onkološki bolesnici,
- djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu.
Članak je sponzorirala tvrtka Pfizer d.o.o., Slavonska avenija 6, 10 000 Zagreb.
Izvori:
- World Health Organization (WHO)
- European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC)
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC)
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
- Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"