Ponekad se svatko od nas zatekne u situaciji da je nešto zaboravio pa se pitamo je li to normalno ili je početak demencije. Očekuje se da će mozak oslabiti kako starimo, ali dobro je znati što je normalno, a što baš i nije kako bismo mogli uočiti znakove da se nešto ozbiljnije događa s našim mozgom.
- Blago kognitivno oštećenje je kada netko ima jasne simptome koji pokazuju promjene u pamćenju ili razmišljanju, ali promjene ne utječu na njegovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i to je ono što blago oštećenje razlikuje od demencije - kaže neurologinja dr. Carolyn Fredericks s Yale Medicine.
Evo pet sigurnih znakova, prema liječnicima, da vaš mozak nije jak kao što bi trebao biti.
1. Stalne borbe s pamćenjem
Česti problemi s pamćenjem mogu biti znak kognitivnog oštećenja.
- Uobičajeno je da bilo tko od nas završi u svojoj kuhinji bez ideje zašto smo tamo ili da naletimo na nekoga u trgovini i zaboravimo njegovo ime. Ali kada se to počne ponavljati i svakodnevno, može ukazivati na ozbiljniji problem - kaže dr. Fredericks.
2. Gubitak sluha
Studije pokazuju da čak i blagi gubitak sluha može udvostručiti rizik od demencije.
- Skeniranje mozga pokazuje nam da gubitak sluha može pridonijeti bržoj stopi atrofije u mozgu. Gubitak sluha također pridonosi socijalnoj izolaciji. Možda ne želite toliko biti s ljudima, a kad jeste, možda ćete izbjegavati upuštanje u razgovor. Ti čimbenici mogu pridonijeti demenciji - kaže dr. Frank Lin s Johns Hopkins Medicine.
3. Dijabetes tipa 2
Postoje čvrsti dokazi da dijabetes tipa 2 može dovesti do ubrzanog starenja mozga.
- To se događa zbog ugrožene dostupnosti energije koja uzrokuje značajne promjene u strukturi i funkciji mozga. Do trenutka postavljanja dijagnoze dijabetesa, ovo oštećenje je možda već nastalo. Ali snimanje mozga moglo bi pružiti klinički vrijednu metriku za prepoznavanje i praćenje ovih neurokognitivnih učinaka povezanih s dijabetesom. Naši rezultati naglašavaju potrebu za istraživanjem biomarkera za dijabetes tipa 2 i strategija liječenja koje posebno ciljaju neurokognitivne učinke - kaže dr. sc. Lilianne Mujica-Parodi sa Sveučilišta Stony Brook.
4. Pijenje alkohola
Zlouporaba alkohola može dovesti do stanja koje se naziva Wernicke-Korsakoffov sindrom, poremećaj poznat i kao "mokri mozak".
- Tiamin (vitamin B1) je esencijalna hranjiva tvar koju koriste svi dijelovi tijela, a koja se može dobiti samo prehranom. Nedostatak tiamina može uzrokovati oštećenje mozga, živaca i srca - kaže Leah Miller, savjetnica za mentalno zdravlje i dodaje da je zlouporaba alkohola vodeći uzrok nedostatka tiamina u razvijenim zemljama.
5. Covid i mozak
Istraživanja pokazuju da covid-19 može uzrokovati maglu u mozgu sličnu onoj koju liječnici nazivaju "kemo mozgom".
- Otkrili smo da čak i blagi covid može uzrokovati upalu u mozgu koja disregulira moždane stanice i očekuje se da će pridonijeti kognitivnom oštećenju. No budući da je patofiziologija slična kao i s terapijom raka, i intenzivno se istražuje posljednjih desetljeća, može nas dovesti do tretmana koji će pomoći i liječenju moždane magle nakon covida - kaže Michelle Monje, profesorica neurologije i neuroloških znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford.
ČITAJTE I: