S visokim krvnim tlakom živi oko 1,28 milijardi ljudi u svijetu u dobi od 30 do 79 godina. Očekivaniji je i češći kod starijih od 60 godina, no nova istraživanja bilježe porast broja slučajeva među onima u dobi od 20 do 44 godine. Poznato je, da zbog razornog utjecaja na krvne žile, hipertenzija povećava rizik za srčani i moždani udar, zatajenje srca, probleme s bubrezima i vidom te za demenciju, a nova argentinska studija, objavljena u publikaciji Hypertension Research, otkriva da visoki tlak može podići rizik za demenciju i kod ljudi srednje dobi.
Za studiju su analizirali podatke 1279 osoba s visokim tlakom u dobi od 21 do 95 godina iz istraživanja Heart-Brain Study u kojem je za svakog sudionika bio određen rizik za demenciju na temelju podataka o krvnom tlaku, kolesterolu, debljini, tjelesnoj aktivnosti, dobi i razini edukacije. Analiza je pokazala da je 28 posto onih u skupini od 47 do 53 godine imalo povišen rizik za demenciju.
Najjači utjecaj
- U toj životnoj dobi rizični faktori imaju najjači utjecaj. Pokazalo se da hipertenzija u srednjim godinama povećava rizik za razvoj demencije kasnije u životu, a ako se visoki tlak pojavi kasnije, taj se rizik snižava. Razlog je u tome što se vaskularna bolest mozga razvija sporo te je potrebno više od deset ili 15 godina da se klinički izrazi kao kognitivna bolest - rekao je suautor studije, kardiolog Augusto Vicario iz Instituta za kardiovaskularne bolesti u Buenos Airesu.
Znanstvenici su otkrili i da je oko 40 posto svih ispitanika, neovisno o dobi, imalo povećan rizik za razvoj demencije. To ne čudi, rekao je Vicario, jer je zasad jedina intervencija za koju se pokazalo da zaustavlja ili usporava napredovanje vaskularnih lezija mozga kod bolesnika s visokim tlakom liječenje i kontrola hipertenzije farmakološkim i nefarmakološkim mjerama. No, čak 70 posto hipertenzivnih pacijenata nema kontroliran tlak ili nisu svjesni bolesti i ne liječe se.
Jednostavan test
Uz srce i bubrege, mozak je jedan od tri organa na udaru hipertenzije, no njegova se procjena u rutinskoj kliničkoj praksi zaobilazi. Vicario stoga predlaže da se u redovitu kliničku procjenu pacijenata s hipertenzijom uključe i procjene cerebrovaskularnog rizika, a jednostavan i praktičan način za to je kognitivna evaluacija pomoću neuropsiholoških testova, primjerice, testa crtanja sata koji bi mogli koristiti i obiteljski liječnici. Pored toga, ističe, visoki tlak treba nastojati otkriti što ranije te ga odgovarajuće kontrolirati lijekovima i drugim mjerama, budući da liječenje traje cijeli život.