Pa gdje su ti izvanzemaljci? Znanstvenici više od 50 godina uz pomoć radioteleskopa tragaju za signalima izvanzemaljaca, ali od E.T.-ja još nije stigla nijedna poruka. Ta je strategija pogrešna, smatraju dvojica uglednih znanstvenika, dr. Avi Loeb s Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku i dr. Edwin Turner sa Sveučilišta Princeton, koji umjesto radiosignala predlažu potragu za svjetlima gradova izvanzemaljskih civilizacija.
Umjetna svjetla
- Naš novi prijedlog je potraga za umjetnim svjetlom izvanzemaljskih civilzacija. Pokazali smo kako je pomoću postojećih teleskopa moguće otkriti grad veličine Tokija sve do ruba Sunčeva sustava. Stoga predlažemo istraživanje najudaljenijih poznatih svemirskih objekata u Sunčevu sustavu. Oni se nalaze unutar Kuiperova pojasa koji je od Sunca 50 puta udaljeniji nego Zemlja. Tamo je trenutno više od tisuću takvih objekata, a deseci tisuća vjerojatno će biti otkriveni tijekom idućih desetak godina - rekao je izraelsko-američki astrofizičar dr. Avi Loeb, pročelnik Odsjeka za astronomiju Sveučilišta Harvard.
Zajedno sa svojim starijim kolegom Turnerom, Loeb je novi prijedlog o “lovu na E.T.-ja” iznio prije nekoliko dana, gotovo istodobno kad se o izvanzemaljcima oglasila i Bijela kuća. Naime, 17.000 Amerikanaca putem dvije peticije tražilo je da se objave dokazi o postojanju izvanzemaljaca. No, u svom priopćenju Bijela kuća navodi da američka vlada nema nikakav dokaz o kontaktu izvanzemaljaca s ljudskom rasom, ali nije odbacila ideju o njihovu postojanju u nekoj dalekoj galaksiji.
Iako su još neki starogrčki mislioci razmišljali o beskrajnom svemiru u kojem je mnoštvo civilizacija, prva moderna potraga za izvanzemaljskom civilizacijom počela je u zoru 8. travnja 1960. godine kada je američki astronom Frank Drake u blizini mjesta Green Bank u Arizoni postavio 25-metarski radioteleskop i usmjerio ga prema zvijezdama Epsilon Eridani i Tau Ceti, koje su od Zemlje udaljene 11 svjetlosnih godina (udaljenost koju svjetlost, čija je brzina 300.000 kilometara u sekundi, prijeđe za jednu godinu). Tako je rođen SETI (Search for Extraterrestrial Inteligence), program koji obuhvaća istraživanja u kojima se uz pomoć radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvijezde u potrazi za signalima koji upućuju na inteligentni život.
Pregledavanje neba
Pola stoljeća kasnije, Frank Drake, sada 81-godišnjak, i dalje osluškuje signale ne bi li prepoznao izvanzemaljske.
- Negdje u svemiru sigurno postoje izvanzemaljci. Uvjeren sam da ćemo ih naći - izjavio je Drake prošle godine kada se obilježavao 50. rođendan SETI-ja. - Satelitski programi i digitalna revolucija čine čovječanstvo sve više nevidljivim pogledima izvanzemaljaca. To otežava potragu za njima - istaknuo je Drake.
Slično misle i Loeb i Turner: ako su ljudi odustali od radiovalova, vjerojatno su to učinili i inteligentni izvanzemaljci pa su stoga umjetna svjetla najbolji način da ih uočimo izdaleka. No, zašto su znanstvenici tako uvjereni da izvanzemaljci postoje, upitala sam Loeba.
- Ne znam postoje li ili ne, ali ne bismo trebali imati predrasude u vezi s tim. Naš se prijedlog zasniva na postojećim istraživanjima i ne iziskuje ulaganja novih fondova. Mislim da ljudi odbijaju promatrati putem teleskopa zbog svojih predrasuda. Najpoznatiji primjer takve predrasude je onaj da se Sunce giba oko Zemlje - rekao je Loeb te istaknuo da u astronomskom svijetu ima i novijih primjera predrasuda.
- Tako je početkom šezdesetih godina NASA odbacila prijedlog gradnje satelita X-zraka. Naime, recenzenti projekta tvrdili su da nema ničega zanimljivog na nebu što je povezano s X-zrakama. No, mi danas znamo da je nebo iznimno bogato brojnim zanimljivim izvorima X-zraka. Lekcija koju sam naučio iz povijesti astronomije je vrlo jednostavna: u potrazi za odgovorima na naša pitanja trebali bismo gledati u svaki dio neba gdje je moguće. A to sigurno možemo pomoću opservacija koje smo predložili - rekao je Loeb.
Potraga za životom
Šezdesetih godina kada je Frank Drake krenuo u potragu za izvanzemaljcima, tek su ga malobrojni u znanstvenoj zajednici shvaćali kao ozbiljnog istraživača. No, potraga za izvanzemaljcima već dugo nije predmet istraživanja na rubu znanosti nego se njome bave i ugledni astrofizičari poput Loeba. Mnogi znanstvenici smatraju da ćemo prve oblike izvanzemaljskog života otkriti na nekom od egzoplaneta (planeti izvan Sunčeva sustava). Dosad je otkriveno više od 650 egzoplaneta, uglavnom plinovitih divova nalik Jupiteru, na kojima se nije mogao razviti život.