Vojska Nigera je u srijedu na nacionalnoj televiziji objavila da ukida "sve institucije" i proglasila "kraj" aktualnoga režima poručivši da su granice zatvorene te da je diljem zemlje proglašen policijski sat.
Nigerskog predsjednika Mohameda Bazouma, koji je demokratski izabran u travnju 2021. godine, od srijede ujutro drže pripadnici predsjedničke garde, nakon neuspješnih pregovora.
Drže ga u palači u glavnom gradu Niameyu, a regionalni čelnici organizirali su brzu posredničku misiju kako bi pokušali spriječiti još jedno potencijalno otimanje vlasti u zapadnoj Africi.
Afrička unija i zapadnoafrički regionalni blok ECOWAS osudili su ono što su nazvali pokušajem državnog udara, pozivajući pobunjenike da oslobode Bazouma i vrate se u vojarne.
Sjedinjene Države pozvale su na oslobađanje predsjednika, a Europska unija, Ujedinjeni narodi, Francuska i drugi osudili pobunu i rekli da zabrinuto prate događaje.
U srijedu poslijepodne nije bilo jasno tko ima kontrolu nad državom. Predsjednik susjednog Benina Patrice Talon rekao je da će procijeniti situaciju nakon sastanka s predsjednikom Nigerije i ECOWAS-a, Bolom Tinubuom.
Predsjedništvo Nigera objavilo je ranije tog dana priopćenje u kojem stoji da su predsjednikovi stražari tog jutra pokrenuli "antirepublikanski" pokret, ali je ono kasnije izbrisano.
Izjava je uslijedila nakon izvješća da su gardisti blokirali pristup palači i u njoj držali Bazoumu, što je izazvalo zabrinutost da bi mogao biti u tijeku sedmi državni udar u zapadnoj Africi od 2020.
"Predsjednik Republike i njegova obitelj su dobro", objavilo je predsjedništvo na društvenim mrežama bez dodatnih pojedinosti. Također je pisalo da je vojska spremna napasti stražare "ako se ne opamete".
Vojnici su preuzeli kontrolu nad svim cestama koje vode do nacionalne televizije koja je cijeli dan puštala koncerte i filmove.
Mnoštvo Bazoumovih pristaša okupilo se ispred nacionalne skupštine u Niameyu kako bi pozvali na oslobađanje predsjednika prije nego što ih je policija rastjerala, rekao je Reutersov izvjestitelj.
Vojno preuzimanje vlasti u bivšoj francuskoj koloniji moglo bi dodatno zakomplicirati napore zapada da pomogne zemljama u regiji Sahel u borbi protiv džihadističke pobune koja se proširila iz Malija tijekom proteklog desetljeća.
Niger, čija je povijest obilježena državnim udarima, postao je ključni saveznik zapadnih sila koje žele pomoći u borbi protiv pobune, no suočavaju se s rastućom ogorčenošću novih hunti na vlasti u Maliju i Burkini Faso. Zapadnoafrička zemlja također je saveznica Europske unije u borbi protiv neregularnih migracija iz podsaharske Afrike.
Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken uvjetovao je nastavak pružanja pomoći Nigeru "očuvanjem demokracije" u toj afričkoj zemlji, priopćio je State Department.
"Čvrsto gospodarsko i sigurnosno partnerstvo Sjedinjenih Država i Nigera ovisi o očuvanju demokracije i poštovanju vladavine prava i ljudskih prava", rekao je Blinken u telefonskom pozivu nigerskom predsjedniku Mohamedu Bazoumu, kojega su zadržali pripadnici predsjedničke garde.
Washington "osuđuje pokušaj preuzimanja vlasti silom i svrgavanja ustavnog poretka", dodao je američki državni tajnik, stoji u priopćenju.