OpenAI je najpoznatija kompanija na svijetu u biznisu razvoja umjetne inteligencije, a ono što se u njoj dogodilo od petka do danas još nije zabilježeno u modernoj povijesti zapadnog biznisa; radi se o poslovnom trileru iz stvarnog života s elementima SF-a za koji se možete kladiti da će sto posto postati pravi filmski blockbuster, kao i glavna tema ambicioznih dokumentaraca.
Lako je zamisliti da se za likove Sama Altmana, Ilye Sutskevera, Grega Brockmana… već kandidiraju najveće muške hollywoodske zvijezde, dok bi se izbor glumice koji će tumačiti suptilnu poziciju prelijepe albanske menadžerice Mire Murati mogao pretvoriti u obračun kod O.K. Corrala. Drama u OpenAI-ju nije samo jedan od najuzbudljivijih poslovnih obračuna s enormnim potencijalnim poslovnim konzekvencama za investitore i zaposlenike, nego se u raspravama oko toga tko bi trebao voditi kompaniju, koja je učinila artificijelnu inteligenciju dostupnom na masovnom globalnom tržištu, sasvim ozbiljno postavlja pitanje – budućnosti čovječanstva.
Uz to, intrigantno je da OpenAI ima vrlo specifičnu vlasničko-upravljačku strukturu u kojoj krupni kapital ne može jednostavno dominirati. I pri svemu tome pretežiti dio zaposlenih manifestira mentalitet koji je inače karakterističan za članove religiozne sekte - slijedit će predano svog lidera tamo gdje on ide; 700 od 770 zaposlenika poručilo je jučer Odboru direktora da će svi redom slijediti Altmana ako ga ne vrate na posao i daju ostavke.
Onog trenutka kad je Odbor OpenAI-a obavijestio javnost da smjenjuju prvog čovjeka tvrtke, Sama Altmana, koji se etablirao kao zvijezda br. 1 spektakularnog napretka umjetne inteligencije zahvaljujući lansiranju superpopularne aplikacije ChatGPT, postalo je jasno da pratimo jednu od najvažnijih poslovnih drama globalne high tech scene.
S obzirom na to da je Altman praktično postao lice OpenAI i jedan od vodećih biznis-gurua poslovne inteligencije, nije bilo pretjerano iznenađenje to što su najveći investitori, izuzev Microsofta, zatražili njegov povratak. Isto tako, u ovako žestokom korporativnom obračunu nije bilo pretjerano iznenađenje kad je Odbor odbio zahtjeve te je imenovao kao interim menadžericu OpenAI-a, dotadašnju glavnu direktoricu za tehnologiju OpenAI-a, Miru Murati, pa nakon toga Emmeta Sheara, bivšeg glavnog izvršnog direktora Twitcha. Mira Murati je, naime, na društvenim mrežama podržala Altmana, pa se Shear činio vrlo logičnim izborom zbog dobre reputacije. Nakon toga uslijedila je oluja doista neobičnih događaja.
Microsoft – iz kojeg su emitirali neslužbene poruke da su i oni iznenađeni odlukom Odbora o smjeni – hitno su angažirali Altmana i Brockmana te su im obećali izdašno financijsko praćenje za razvoj AI projekata kakve požele. Microsoft je već uložio 13 milijardi dolara u OpenAI, a pokazalo se da s 49-postotnim vlasničkim udjelom zapravo nemaju kontrolu nad zbivanjima u kompaniji. To je, izgleda, razlog zašto su odlučili financirati Altmana i Brockmana neovisno o OpenAI-u. U povijesti krupnog biznisa još nije bilo zabilježeno da netko tko dobije cipelu u manje od 48 sati dobije bajkovitu ponudu vlasnika dionica 49 posto dionica te iste kompanije, te počne raditi direktno za najvećeg suvlasnika tj. za Microsoft. Kad se činilo da će sve stati na tome da Microsoft barem djelomično nastavi kontrolirati i OpenAI i dvojac Altman-Brockman, skoro svi zaposlenici OpenAI-a (700 od 770) napisali su dopis upravnom Odboru u kojem im poručuju da će svi napustiti OpenAI te se s Altmanom preseliti u Microsoft, ako ne članovi Odbora ne podnesu ostavke i vrate Altmana. No, najveće iznenađenje bila je informacija kako u međuvremenu na stranu Altmana nije stala samo interim menadžerica Murati, nego i glavni znanstvenik OpenAI-a, Ilya Sutskever, ujedno i član Odbora koji je razriješio Altmana.
Ilya Sutskever jedan je od devet osnivača OpenAI-a – inače izraelsko-kanadski znanstvenik rođen u Rusiji – respektabilni je član AI zajednice i supotpisnik više presudnih radova na polju umjetne inteligencije koji je s vremenom postao jako zabrinut za sigurnost AI-a, pa čak i budućnost svijeta. Tvrdio je kako je nemoguće znati što će čovječanstvu donijeti novi razvojni korak odnosno nastanak superinteligencije, ocjenjivao je da je opasnost ogromna te se zalagao za politiku vrlo opreznih koraka. Više medija indiciralo je da se Sutskever možda osjećao karijerno ugroženim jer je na njegov rang glavnog znanstvenika unutar OpenAI-a promaknut menadžer zadužen za razvoj GPT-4, ali je Sutskever na X-u objavio post u kojem je vrlo jasno proučio na čijoj je strani: “Nikad nisam namjeravao naštetiti OpenAI-ju. Volim sve što smo zajedno izgradili i učinit ću sve što može ponovno ujediniti tvrtku.”
Iako se prethodno činilo da mu je Sutskever u kompanijskim igrama zabio nož u leđa, Altman je Sutskeverovu objavio popratio s tri srca. Tu objavu pogledalo je 6,2 milijuna ljudi. Sutskever je naglasio kako žali zbog svojih postupaka u Odboru. Niti ovakvo pokajanje još nije viđeno u krupnom high tech biznisu.
Da su članovi upravnog Odbora OpenAI izglasavanjem smjene Altmana sami sebe uvalili u nevolju postalo je jasno već kad je većina zaposlenika OpenAI ignoriralo izvanredni inauguracijski video-poziv interim managera Sheara. Kao izgledni scenarij za OpenAI nametnuo se egzodus znanstvenika i inženjera, bez kojih kompanija više neće imati naročite šanse u utrci s divovima poput Googlea ili Mete u razvoju još naprednijih AI rješenja nego što je fascinantni ChatGPT. Kasno u ponedjeljak na društvenim mrežama oglasio se osobno Altman, ali sada jer iznova već govorio kao da je opet prvi čovjek OpenAI-a. Konstatirao je kako su on i glavni izvršni direktor Microsofta, Nadella, „…posvećeni u potpunosti osigurati kontinuitet operacija naših partnera i potrošača… Skupa ćemo raditi na ovaj ili drugačiji način, i jako sam uzbuđen. Jedan tim jedna misija.“
Sve što se dogodilo OpenAI-u dovelo je u vrlo neugodnu poziciju članove Odbora koji su inicirali smjenu Altmana, kao i posljedični odlazak Brockmana te smjenu prve interim menadžerice Murati nakon nešto više od 24 sata. New York Times je objavio integralno pismo 700 zaposlenika OpenAI Odboru direktora u kojem inzistiraju na povratku Altmana te na kojem je odmah uočljivo da su potpisnici i Murati i Sutskever. Također neviđeno. Nešto poput nevjerojatnih zapleta i raspleta iz serije „Milijarde“.
Stoga su sada po posebnim povećalom javnosti članovi Odbora direktora Helen Toner i živopisna tehnološka poduzetnika Tasha McCauley, pobornice tzv. efektivnog altruizma, intelektualnog pokreta koji procjenjuje da nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije predstavlja najveću opasnost za čovječanstvo. Sada se svi pitaju što je točno značilo priopćenje Odbora direktora prema kojoj je razlog Altmanove smjene to što „nije bio dovoljno iskren u svojoj komunikaciji“ s Odborom. Ostao je misterij što točno znači ta rečenica, a spekulacije se protežu od onoga što piše (kvalitete komunikacije), preko sudbine čovječanstva do Altmanovih pokušaja da na Srednjem Istoku prikupi bogatstvo za pokretanje novog biznisa; proizvodnju čipova koji će pokretati umjetnu superinteligenciju. Bilo kako bilo, i Helen Toner i Tasha McCauley osobe su takvih referenci i pojave da će njihovi likovi biti posebni izazov za najjače artiste glumačkog biznisa. To su one „glavne“ sporedne uloge za koju se dobivaju Oscari jer u osnovi pokreću veći dio radnje te emitiraju ključne emotivne ili filozofske poruke u skupim Hollywoodskim filmskim uracima.
Turbulencije u OpenAI-u otvaraju pitanje ne samo pitanje budućnosti OpenAI kao jedne od najvažnijih kompanija u biznisu razvoja umjetne inteligencije, nego i kako uopće voditi cijeli proces. Ako imamo kompaniju s koncentriranom intelektualnom moći te stečenim znanjima na polju AI-a, u kojoj vodeći ljudi spore oko temeljnih etičkih pitanja, pa onda u njoj svjedočim žestokom sukobu i pobuni skoro svih zaposlenih, onda imamo puno pitanja bez odgovora o AI budućnosti. Evo što o tome piše New York Times:
„Preokret ostavlja budućnost jedne od najbrže rastućih kompanija u povijesti Silicijske doline upitnom. U vrijeme kada je industrija bila uzdrmana zbog masovnih otpuštanja, OpenAI-jeva tehnologija potaknula je stvaranje stotina start-upa. Sada su mnoge od tih tvrtki zabrinute za svoje izglede. ‘Ovo je debakl desetljeća‘, rekao je Gaurav Oberoi, osnivač Lexiona, start-upa koji se oslanja na OpenAI kako bi pomogao tvrtkama da pojednostave pravne, prodajne i ugovore s dobavljačima. ‘To je lekcija o tome kako preko noći uništiti ogromnu količinu vrijednosti i vlastiti ugled.‘
Ono što se u ovome trenutku čini najmanje upitnim jest to da će Sam Altman ostati ambasador umjetne inteligencije s ogromnim kreditima kod elite high tech biznisa.
„Tehnološka svjetla od Erica Schmidta do Vinoda Khosle požurila su u njegovu obranu. Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella ponudio je Altmanu novu ulogu u vođenju odjela za istraživanje umjetne inteligencije u tehnološkom divu, uz obećanje da će osigurati ‘resurse potrebne za njihov uspjeh‘…. 38-godišnji poduzetnik koji je odigrao središnju ulogu u uspostavi milijarde dolara vrijedne generativne AI industrije sada bi mogao odrediti njezinu budućnost. ‘Njegova supermoć je pridobiti ljude na stranu, oblikovati priče, gurati situacije u oblik koji mu odgovara‘, rekla je jedna osoba koja je izravno upoznata s pregovorima između Altmana i odbora OpenAI-ja. ‘To ga čini nemogućim za nadzor“, poručuje Financial Times.
I dok je sasvim jasno da je pred Altmanom duga i sjajna karijera, većina od 7,88 milijardi ljudi koji nastanjuju planet Zemlju u ovom trenutku može se samo pitati koliku težinu imaju sve češća upozorenja da je umjetna inteligencija prijetnja budućnosti čovječanstva. I ako je umjetna inteligencija doista ogromna ugroza, što će nam onda donijeti umjetna superinteligencija; kraj bez šansi ili revolucionarni napredak kakav još nije viđen?