New York je grad koji nikad ne spava, u Rimu je na potezu od Piazza di Navona preko Fontane di Trevi do Piazza di Spagna gužva do kasno u noć, u Hong Kongu je tako bilo na noćnoj tržnici Temple Street u okrugu Kowloon.
"Grad se razvio kao slobodna luka s praktički nultim carinama. U tom laissez-faire okruženju ljudska genijalnost je eksplodirala", rekao je Toru Kurata, profesor na Sveučilištu Rikkyo sa sjedištem u Tokiju, ističući da je sloboda izvor čari Hong Konga, uključujući njegove noćne tržnice. Simbol su toga neonski natpisi", piše Nikkei Asia. Nakon što je Ujedinjena Kraljevina 1997. godine vratila grad Narodnoj Republici Kini, "vlada je počela uklanjati neonske natpise ... Uprava se promijenila iz sustava laissez-faire u sustav koji preuzima nadzor", rekao je profesor Kurata.
Prekrasna je to slika koja precizno dočarava sustavni krah Hong Konga, krah koji se prema ugovoru o povratku pod kontrolu Beijinga/Pekinga nije trebao/smio dogoditi pola stoljeća nakon što je NR Kina stekla suverenitet nad teritorijem jer je do 2047. godine grad morao uživati sustav kakav je bio 1997. godine. Odatle i teza "jedna zemlja, dva sustava". Kineska komunistička partija je odlučila da je to predugo, nije se pretjerano obazirala na slovo ugovora te je sustavno slamala dio po dio autonomije Hong Konga. U tome je nisu zaustavili ni brojni prosvjedi, upravo obrnuto - nakon njih je uništila ostatke ostataka autonomije. Posljednjeg dana lipnja 2020. godine NR Kina je donijela Zakon o sigurnosti koji je uništio preostale elemente slobode, karakteristike grada. Sloboda je privlačila trgovce, znanstvenike i avanturiste, pretvorila je Hong Kong u vibrantan, moderan globalni megalopolis. Prošle je godine 361 član akademske zajednice, u pravilu u rangu sveučilišnog profesora/profesorice, napustio sveučilišta u Hong Kongu koja su visokorangirana na svjetskim listama, najviše u protekla dva desetljeća. Mnogi su otišli na slabije plaćena radna mjesta jer im vlasti nisu omogućavale da se nastave baviti istraživanjima ako i na koji način dovode u pitanje vodeću ulogu Partije.
"Istraživači koji kritički razmišljaju otišli su", rekao je za The Financial Times Carsten Holz, profesor ekonomije na Sveučilištu za znanost i tehnologiju u Hong Kongu, ostavljajući mlađe zaposlenike da se bave "apolitičnim istraživanjem ... za koje znaju da je politički prihvatljivo". Gotovo polovica nastavnika na Odjelu društvenih znanosti otišla je između 2020. i 2022. godine, rekao je Holz. Udio znanstvenika, piše FT, iz kontinentalne Kine na gradskim javnim sveučilištima porastao je na 35 posto prošle godine, s oko 24 posto u 2017., dok je udio lokalnih pao s 42 na 33 posto. Udio međunarodnih je ostao oko 32 do 34 posto. Ostvarenje je to procesa koji je kineski predsjednik Xi Jinping zacrtao strategijskim ciljem svoje vladavine, preporoda Kine što s jedne strane podrazumijeva povratak moći na globalnoj sceni, određeni oblik osvete Zapadu zbog sto godina sramote (razdoblje do 1949. kad je Kina neformalno bila pod kontrolom velikih sila) te stavljanje Kine i kineskosti na prvo mjesto u svim aspektima života. Zapad je u fazi dekadencije, uvjeren je Xi, a Istok - čitaj: Kina - raste i zbog toga treba okrenuti leđa utjecajima iz svijeta koji propada. Gradski prokineski zastupnici, ostalih je malo, u srpnju su pozvali na "devesternizaciju" Vijeća za potpore istraživanjima, koje odlučuje o prioritetima financiranja gradskih javnih sveučilišta. Kolateralne posljedice, poput gubitka kvalitete sveučilišta u Hong Kongu, sastavni su i očekivani dio provedbe politike (Staljin je, govoreći o čistkama, navodno pričao da "kad se teše, otpada iverje").
Kritičari Xi Jinpinga naglašavaju da se obrazovao u partijskim školama koje mu nisu dale širinu, nego su učvrstile njegovu ambiciju, samouvjerenost i netolerantnost zbog čega ne prihvaća znanstveni rad koji nije u skladu s partijskim naukom.
The Wall Street Journal piše da ne odlaze samo znanstvenici, od prijelomne 2020. grad napuštaju strane tvrtke pa je ove godine prvi put broj tvrtki iz kontinentalne Kine (251) koje imaju regionalno središte u Hong Kongu nadmašio američke (240). Simon Cartledge, koji i dalje posluje u nekad otvorenom, slobodnom gradu, rekao je američkom dnevnom listu da je prije dolazak u grad bio "bez rizika", ali sada je to mjesto prepuno rizika i nad svakim potezom otvara se neko novo pitanje. Poslovanje s NR Kinom i dalje je izuzetno važno, golemo je to tržište na kojem velike kompanije naprosto moraju biti prisutne, ali Hong Kong više ne pruža prednosti kao prije pa sada šefovi odlučuju preseliti središte poslovanja na kontinent - što je rizično jer su kineske vlasti uhitile više dužnosnika stranih kompanija - ili u Singapur kamo su brojni Kinezi prebacili bogatstvo. Xijeva politika zagovara "zajednički prosperitet" što, prevedeno za zapadni jezik, znači uravnilovka. Brojni su se kineski bogataši našli pod udarom te politike pa mnogi od njih nemilice dijele novac "društvenim potrebama" - na Zapadu je to filantropija, humanitarni rad, a u NR Kini je to pokušaj da se zaštiti barem dio bogatstva.
WSJ piše da se strani ulagači povlače s burze u Hong Kongu, na kojoj su izlistane mnoge od najvećih kineskih kompanija. "Referentni indeks Hang Seng u Hong Kongu pao je više od 13 posto ove godine pri zatvaranju u ponedjeljak 23. listopada, što je kontrast tržištima bikova u SAD-u, Japanu i drugdje".
Nakon gotovo godinu dana gospođa Chan je prošli mjesec napokon prodala svoj stan od 400 četvornih metara na najvišem katu u sjevernoj rezidencijalnoj četvrti Hong Konga, Yuen Long, za 5,8 milijuna hongkonških dolara (741.000 dolara). Cijena je, piše Nikkei Asia, 32 posto niža od procjene prije dvije godine. Hong Kong je sve donedavno bio na glasu kao lokacija u kojoj vrijedi imati nekretninu jer su im cijene bile izuzetno visoke: malo prostora, a puno ljudi sposobnih platiti skup najam. Sve ih je manje, Partija se uplela u tržište nekretnina tražeći da se grade priuštivi stanovi pa je, prenosi Bloomberg, cijena nekretnina pala 18 posto od 2021. godine. Analitičari banke Morgan Stanley očekuju pad cijena i sljedeće godine.
"Hong Kong se sada smatra ekstenzijom Kine", rekao je Rob Jesudason za WSJ. Pa kako Hong Kong napuštaju tvrtke i znanstvenici tako NR Kinu napušta kapital: "Odljev kapitala iz Kine naglo je porastao na 75 milijardi dolara u rujnu, što je najveći takav mjesečni iznos od 2016. godine, pokazalo je preferirano mjerilo deviznih tokova Goldman Sachsa, naglašavajući sve jači pritisak na deprecijaciju juana", piše Reuters.