Australija se, kao i cijeli svijet, nalazi usred novog vala koronavirusa, no ovoga puta epidemija u toj zemlji raste za desetke tisuća novih slučajeva svaki dan.
Potencijalno ima još stotina tisuća slučajeva za koje se ne zna, dok se sustav testiranja nalazi pod pritiskom, bolnice i odjeli hitne pomoći počinju pucati po šavovima, a službe hitne pomoći također dolaze na rub snaga, prenosi The Age.
Uspon omikron varijante koronavirusa bio je brz i zapanjujuć, a među nekim stručnjacima za zarazne bolesti vlada oprezno optimistično stajalište da će se brzi porast infekcija omikronom u Australiji mjeriti tjednima, a ne mjesecima, posebno u Viktoriji i New South Walesu, gdje će prema tim prognozama dosegnuti vrhunac prije kraja siječnja.
Neki tako predviđaju snažnu ekspanziju zaraze praćenu brzim, oštrim padom koji je u Južnoj Africi opisan kao "prije bujica nego val".
"Slučajevi će rasti vrlo brzo i vrlo brzo će opadati", procjenjuje James McCaw, epidemiolog i matematički biolog sa Sveučilišta Melbourne, koji je izradio model infekcije omikronom za saveznu vladu.
"Razlog je taj što se virus širi na toliko mnogo ljudi da zaražene osobe ne susreću osobe podložne zarazi prije nego što se oporave. I tako virus ponovno počinje nestajati".
'Svjetlo koje svijetli dvostruko jače, traje upola kraće'
Stručnjak za zarazne bolesti Sveučilišta u Sydneyu, Robert Booy, također predviđa da će val omikrona skočiti i pasti vrtoglavom brzinom.
"Svjetlo koje svijetli dvostruko jače, traje upola kraće. Ukratko, brzo će doći i brzo će otići", kaže Booy.
No, prisutnost omikrona služi kao zlokobno upozorenje o tome što će se nastaviti događati ako se ne započne s ozbiljnim bavljenjem završnicom pandemije, kaže voditelj Burnet Instituta Brendan Crabb.
"Omikron će doći i otići vrlo brzo. To nije dobra stvar", kaže ovaj mikrobiolog.
"Brzina znači da će se više ljudi zaraziti, brzina znači da je teže liječiti one ljude koji se zaraze, brzina znači opterećenje za zdravstveni sustav".
Robert Booy, pak, ističe da je najveći neuspjeh vlasti u Australiji to što su bile reaktivne i odgađale uvođenje restrikcija i ograničenja kada se pojavio omikron, otežući s maskama i ograničenjima okupljanja, dok se istovremeno kriza s testiranjima nastavila.
On smatra kako nije prihvatljivo da dvije godine nakon početka pandemije vlasti, čini se, nisu planirale zarazniju varijantu od delte.
'Svijet će dobiti zanimljive podatke'
"Živimo u reaktivnim vremenima u trenutku kada trebamo da vlasti budu proaktivne. Toliko smo se usredotočili na cjepiva da smo zaboravili osnove - mnogo testiranja, praćenja, izolacija, karantena i sustav socijalnog distanciranja", kaže on.
Virolog s Instituta Kirby, Stuart Turville, nije uvjeren da će varijanta omikron jednostavno 'izgorjeti' i nestati.
On ističe da za razliku od Australije, koja je do sada nedvojbeno kontrolirala širenje bolesti, stanovništvo Južne Afrike ima višu razinu prirodnog imuniteta.
Dok su stope cijepljenja u Južnoj Africi i dalje niske te se kreću oko 30 posto, mnogi su tamo bili zaraženi s nekoliko varijanti prije pojave omikrona, uključujući i beta varijantu koja zaobilazi učinak cjepiva i koja im je omogućila 'sloj' prirodnog imuniteta kojega u Australiji nema.
Druge, procjepljenije zemlje, poput velike Britanije i SAD-a, u kojima se omikron širi poput požara, prošle su kroz smrtonosnije valove koronavirusa od Australije te također imaju veću zaštitu u obliku rekonvalescentnog imuniteta.
"Stvar u Australiji je takva da je do sada naš imunitet prvenstveno bio stvaran cijepljenjem. Dakle, svijet će iz Australije dobiti vrlo zanimljive podatke o tome što omikron čini ljudima koji su cijepljeni dvostrukom dozom, ali nikada nisu bili zaraženi virusom", zaključuje Turville.