Sud u ruskom gradu Rostovu na Donu u rujnu 2023. osudio je na 11 godina zatvora 34-godišnjeg Sergeja Rudenka zbog ubojstva 52-godišnje stanodavke. Posvađali su se zbog visine najma i Rudenko je nesretnu ženu napao iz potaje te izbo nožem do smrti. Nažalost, takve stvari se događaju. No, Rudenko je recidivist koji je zbog ubojstva svoje djevojke 2018. bio osuđen na 11,5 godina zatvora. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu Rudenko se odazvao "zovu domovine" i otišao u rat kako bi "zaradio" amnestiju. Država je poštovala ugovor i Rudenko je amnestiran. Vratio se u Rostov, ali samo koji tjedan nakon toga ubio je i ponovno se vratio u zatvor. Tamo bi opet mogao tražiti da ga pošalju na front.
"Zov domovine"
Ivan Rosomahin iz grada Kirova također je amnestiran zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini - bio je osuđen na 14 godina jer je ubio svoju djevojku. No, nedugo nakon povratka kući ubio je i opljačkao 85-godišnju staricu. U Kareliji se amnestiranog robijaša Igora Safonova sumnjiči da je sudjelovao u tučnjavi u kojoj je ubijeno šestero ljudi i zapaljene su dvije kuće. Ciren-Dorži Cirenžalov iz Čite osuđen je na 14 godina jer je zadavio, a potom rasjekao svoju djevojku čije je dijelove pobacao po okolnim šumama. Potom je otišao u Ukrajinu na ratište. I ponovno - amnestija, povratak kući pa sada istražni zatvor zbog sumnje da je ubio neku djevojku. Arsen Melkojan iz Volgograda. Ubio. Osuđen. Ukrajina. Vratio se. Uhićen zbog prijetnji smrću sucu i obitelji svoje žrtve. Nagrađivani je heroj rata, pa ima privilegirani status na sudu. I tako unedogled. Primjeri se roje. Ponovno ubojstvo. Ponovno silovanje. Samo, sada su to opjevani ratni heroji i veterani, često nedodirljivi u svojim provincijalnim sredinama jer ih štite "Putinova ruka" i njegov "ukaz". To je postala ruska svakodnevica povratnika iz rata, bivših osuđenika, ubojica, silovatelja i nasilnika, koje je Putin "mobilizirao" u zamjenu za oslobađanje.
O tome pišu i javljaju mnogi ruski neovisni portali i nevladine organizacije, poput Vjorstke, Mediazone i Memoriala. Više od 50 tisuća bivših najgorih osuđenika javilo se "dragovoljno" za front, u zamjenu za Putinovu amnestiju. No, to nije sve. Neovisni izvori navode da prorežimski mediji rijetko pišu o slučajevima koje su počinili amnestirani povratnici s ratišta. Neovisni portali navode i ove slučajeve - Nikolaj Oglobljak, sotonist iz Jaroslavlja koji je ritualno ubio četvero maloljetnika i pojeo njihove organe, na ratištu je ranjen, dobiva izdašniju državni mirovinu, vratio se kući i živi u susjedstvu obitelji svojih žrtava. Igor Karimov vratio se kao nagrađivani vojnik u svoje selo Lopatino. On je ubio devetogodišnjeg susjeda. Sergej Molodcev, koji je bio osuđen zbog brutalnog ubojstva majke, pokopan je u svom selu sa svim vojnim počastima i na državni trošak, a obitelj mu dobiva izdašnu mirovinu. Roman Lazarčuk, koji je polio benzinom i zapalio svoju majku i sestru, slavljeni je ratni heroj. Dobio je i orden za hrabrost. Kući se vratio i Sergej Hadžikurbanov, jedan od organizatora atentata na neovisnu novinarku Anu Politkovskaju. Dobio je orden za hrabrost, a u zatvoru je trebao biti do 2030. Portal Nastojaščeje vremja navodi kako je sud utvrdio da je vojnik Aleksandar Kiričevski kriv za nanošenje teške ozljede svojoj supruzi - u napadu ljubomore ubo ju je nožem u jetra, ali liječnici su joj spasili život. Međutim, umjesto deset godina zatvora koliko je Kiričevskom prijetilo prema članku Kaznenog zakona, dobio je tri godine uvjetno. Kako navodi portal, sud je uzeo u obzir činjenicu da je optuženi "sudjelovao u specijalnoj vojnoj operaciji" te ima status veterana.
Porast kriminala, a zatvori prazni
Iako su zatvori ispražnjeni, kriminal, pogotovo ubojstva, u Rusiji nije u padu, nego se bilježi rast. Posljedica je toga da je u Rusiji u posljednje dvije godine, otkad traje rat protiv Ukrajine, za oko deset posto porastao broj ubojstava i pokušaja ubojstava. U posljednje dvije godine broj ubojstava i pokušaja ubojstava najveći je u zadnjih 20 godina, objavila je krajem 2023. neovisna ruska Odvjetnička komora. Zabilježeno je između 7500 i 7800 ubojstava i pokušaja ubojstava u 2022. i 2023. godini. Osim toga, čak i režimski mediji javljaju da je u posljednje dvije godine porasla konzumacija žestokih alkoholnih pića za deset posto, a votke oko šest posto. Odvjetnička komora navodi da se 70 do 80 posto ubojstava dogodi pod utjecajem alkohola. Porasla je i uporaba jakih droga. Liječnička komora, pak, navodi da je u ove dvije godine broj oboljelih od PTSP-a znatno veći nego što je bio zabilježen kod povratnika iz rata u Afganistanu koji je, podsjetimo, trajao deset godina. Mediazona piše da je zabilježen porast broja kriminalnih djela, pogotovo onih najtežih - ubojstava, silovanja i obiteljskog nasilja (veće je nego u vrijeme korone) - baš u regijama koje graniče s Ukrajinom: Belgorodu, Rostovu, Kursku i Brjansku. Na početku rata najviše je zatvorenika vrbovala privatna vojska Wagner Jevgenija Prigožina, a u posljednje vrijeme njih je pod svoje skute uzela ili regularna Armija ili su se uključili u druge privatne postrojbe, uglavnom pod egidom prokremaljskih oligarha ili tvrtki. Sada su počeli vrbovati za rat i po ženskim zatvorima.
Olga Romanova iz ruske nevladine udruge, kako prenosi Novaja Gazeta, kaže da je krajem jeseni 2022. zabilježeno više od 50 ubojstava bivših zatvorenika na frontu zbog kojih nitko nije odgovarao. Također navodi da vrbovani zatvorenici ginu u prosjeku više i češće od drugih vojnika jer su slabije obučeni i opremljeni, a često ih tjeraju i u nerazumne proboje ili ih šalju na najteža mjesta na bojištu.
Najviše ih je u Wagneru
Prema podacima portala Mediazona, do početka travnja 2024. uspjeli su rekonstruirati i identificirati oko deset tisuća poginulih bivših zatvorenika, iako se pretpostavlja da ih je najmanje dvostruko više jer su samo u borbama za Bahmut poginule oko 22 tisuće pripadnika Wagnera u čijim je redovima tada bilo najviše bivših zatvorenika.
Koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, John Kirby, rekao je da je u borbama kod Bahmuta u nekoliko tjedana moglo poginuti oko tisuću vojnika Wagnera, od kojih bi otprilike 90 posto mogli biti bivši osuđenici i kriminalci, a u srpnju 2023. izvori iz Wagnera izvijestili su da je kroz njihove postrojbe prošlo 78 tisuća boraca, od kojih 49 tisuća osuđenika.
No, ruski neovisni izvori navode kako je primjetno da je najmanje oko tisuću osuđenika dezertiralo nakon dolaska na front. Ruski mediji iznose i jedan naizgled bizaran podatak - da je pala "zarada" ruskog zatvorskog sustava jer im nedostaje radne snage! Naime, kako navodi Moscow Times, samo je drvna industrija, koju pokriva zatvorski sustav, pala za 31 posto.
Podsjetimo da u Rusiji ima nekoliko tisuća političkih zatvorenika, čak i više nego što ih je bilo u kasnom SSSR-u. Zbog protivljenja Kremlju, na višegodišnje zatvorske kazne osuđeni su mnogi antiratni aktivisti i civili, poput Vladimira Kara-Murze i Alekseja Moskaljova; to je Putinova ratna politika.