Stalne najave mogućeg ruskog napada te gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu izazivaju u toj zemlji strah, nedoumice i paniku. Otkazuju se mnogi sportski i kulturni događaji, klubovi odlaze na produžene pripreme u inozemstvo, traže nova utočišta, a kako piše najtiražniji kijevski dnevni list Ukrajinska pravda, posljednjih nekoliko dana primijećen je neviđeni "odljev" oligarha i poduzetnika iz Ukrajine.
Čarteri za Zürich, Beč, Prag...
Kako piše list, toliki broj čartera i privatnih letova prema europskim destinacijama ovog vikenda nije zabilježen u posljednjih šest godina. Među onima koji je petama dao vjetra je i najbogatiji (prema Forbesovoj ljestvici) Ukrajinac, težak nešto manje od 8 milijardi dolara, Rinat Ahmetov, inače vlasnik nogometnog kluba Šahtar, domicilno iz Donjecka, koji je trenutačno u egzilu u Lavovu. Njegov zrakoplov s oko 30 mjesta zamijećen je kako leti prema Zürichu.
I drugi prema bogatstvu, od nekih 5 milijardi USD, Viktor Pinčuk, inače zet drugog ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme, da se malo smiri, sa svojom je pratnjom odletio u Beč. Boris Kolesnikov, koji je nešto skromnijeg bankovnog računa - iznad milijarde dolara - odletio je u Prag, ali on kaže da je odletio samo zrakoplov, a ne i on. On je, navodno, i dalje u Kijevu. Zanimljiv je slučaj Oleksandra Jaroslavskog, koji ulazi u prvih deset najbogatijih Ukrajinaca, čija je autopovorka koja je išla prema kijevskom aerodromu zgazila pješaka, ali to nije, piše Ukrajinska pravda, spriječilo oligarha da odleti u svoj inozemni egzil. List navodi još petoricu milijardera - Vadima Novinskog, mlađeg partnera Ahmetova, inače člana proruske Oporbene platforme Za Život, kao i zastupnika te stranke Igora Abramoviča, također milijardera koji je unajmio zrakoplov za 50 ljudi i odletio u Beč, ali kako kaže, otišao je na "poslovni sastanak i provod".
Otperjao je i Vadim Stolar, bivši zastupnik Partije regija, odbjeglog predsjednika Viktora Janukoviča, a i Vasilj Hmeljnicki, poduzetnik blizak nekadašnjoj ukrajinskoj željeznoj lady Juliji Timošenko, a na toplije europske destinacije odletio je i Ondrej Stavnicer, milijunaš i počasni konzul Austrije u Odesi. Među onima koji su se sklonili, vani je i suradnik bivšeg predsjednika Petra Porošenka Vadim Nesterenko, koji je zastupnik stranke Solidarnost u Vrhovnoj Radi. Popis odbjeglih oligarha je poveći, a njihove su političke sklonosti različite, premda je sklonost prema vlastitom bogatstvu i osobnoj sigurnosti u ovim turbulentnim i uznemirujućim vremenima zajednička svima, bez obzora s koje strane političkih barikada se nalaze.
Pristjak izazvao buru
Osim toga, veliku je prašinu izazvao intervju ukrajinskog veleposlanika u Londonu Vadima Pristajka, koji je kazao kako je Kijev sprema na velike kompromise s Rusijom samo da se "izbjegne rat", čak do toga da su spremni odustati od traženje prijama u NATO-a, što je u Moskvi izazvalo pravu buru oduševljenja, ali je kratko trajalo. Njegov neposredni šef, ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, tražio je hitno pojašnjenje, a Pristajko se nedugo potom ipak posuo pepelom, kazavši kako ga nisu dobro razumjeli. Ukrajinska ambasada u Velikoj Britaniji izdala je priopćenje u kojem se kaže da je "njegova izjava krivo i provokativno interpretirana" te kako su "nastojanja da Ukrajina postane članicom NATO-a neizmijenjena". Sam veleposlanik nanovo je pojasnio svoje izjave, kazavši kako je Ukrajina spremna na kompromis i razgovore s Moskvom, ali to se ne odnosi na "želju za članstvom u NATO-u", što je, kako kaže Pristajko - "zapisano i u Ustavu Ukrajine".
Dok ukrajinski bogataši lete u smjeru Zapada, uglavnom Austrije, Velike Britanije i Njemačke, prema Kijevu se uputio njemački kancelar Olaf Scholz, koji će nakon toga pohoditi i Vladimira Putina. Ukrajinci su ljutiti na Berlin, jer im ne želi isporučiti oružje, poput nekih drugih članica NATO-a, te smatraju kako Njemačka kao najvažnija zemlja EU ne pokazuje dovoljnu aktivnost i energičnost kada je u pitanju ukrajinska kriza. Scholz ni ovaj put nije obećao oružje, ali je prvi put vrlo jasno kazao kako od strateškog plinovoda Sjeverni tok 2 neće biti ništa u slučaju ruske intervencije, a poručio je kako će i Putinu kazati da će Rusija "platiti skupu cijenu" ako izazove rat u Ukrajini.
Hladno na liniji Berlin - Kijev
Inače, nedavno je ukrajinski predsjednik Zelenski odbio primiti njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, upravo zato što nije bila tako odrješita oko Sjevernog toka 2. Njemački kancelar morao se ograditi i od nedavno vrlo kritičnih izjava nekadašnjeg SPD-ova kancelara Gerharda Schrödera o Ukrajini. On je kazao da je Ukrajina prešla sve granice dobrog ukusa, napadajući politiku Berlina te upozorio Kijev da prestane "zveckati oružjem". Nakon toga neki su njemački političari i mediji pitali Scholza - tko vodi njemačku vanjsku politiku prema Rusiji.
Podsjetimo da je Schröder, iako u poznim godinama (77), član Vijeća direktora najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, a sada bi trebao ući i u vrh Gazproma. Schrödera i Putina vezuje veliko prijateljstvo, pa i ruski mediji kalkuliraju da Rusi preko njega nastoje utjecati na poziciju nove njemačke vlade, pogotovo kancelara Scholza u vezi ukrajinske krize. No, s nestrpljenjem se očekuje susret Scholza s Putinom, koji njemački mediji već nazivaju "posjetom za zaustavljanje rata" te hoće li se i kako Njemačka pozicionirati u ovoj krizi, koja ne samo da se ne smiruje, nego se sve više zaoštrava.