U Švedskoj bande i kriminalne organizacije, koje u svoje poslove uključuju mlade, postaju sve veći problem. Prema policijskim statistikama, od siječnja do studenoga 2023. godine došlo je do 346 pucnjava od kojih su 52 bile smrtonosne. Stopa smrtnosti zbog kriminala i oružja druga je najveća u Europi, nakon Albanije, prenosi The Guardian.
Sebastian Stakset ‘proslavio‘ se kao član švedske gangsterske rap grupe Kartellen i od malih nogu bio je uključen u teški kriminal.
Dobro je upoznat sa švedskim pravosudnim sustavom - odslužio je dvije godine i devet mjeseci za teški napad, dvije godine za pljačku i šest mjeseci za teško kazneno djelo počinjeno oružjem.
Njegovo putovanje u svijet bandi počelo je kad su ga kao dijete maltretirali u školi, patio je od tad nedijagnosticiranog ADHD-a i osjećao se kao da se ne uklapa u obrazovni sustav. Tražeći odobrenje starijih, počeo je krasti i brzo se uspinjao na ljestvici kriminala.
- Sudjelovao sam u pucnjavama, ubadanjima, bio sam u svemu što možete zamisliti i živio s prijetnjama smrću, pancirnim prslukom i pištoljem - prisjeća se.
U 27. godini počeo je čuti glasove u glavi i bio sklon samoubojstvu. Danas kroz prozor ureda svoje neprofitne organizacije Hearts of Evangelism, koju je osnovao 2018., gleda na psihijatrijsku kliniku u koju je bio zaprimljen nakon pokušaja samoubojstva.
- Zbog bandi je umrlo 38 mojih prijatelja. Mnogi su pokopani na groblju Skogskyrkogården preko puta metroa - govori drhtavim glasom.
Kaže da mu se život promijenio nakon što je otkrio kršćanstvo. Njegova vjera, nadodaje, ne utječe na očekivanja koja ima za one kojima pomaže, ali ga inspirira da učini više.
Hearts of Evangelism ima podružnice diljem zemlje i aktivno radi na prevenciji nasilja i kriminala - održavaju predavanja, posjećuju zatvore i pružaju podršku mladima.
Mladi ljudi s kojima Stakset radi nemaju nade, kaže, dok za vladin plan koji uključuje strože kazne za mlađe počinitelje smatra da neće uspjeti.
- Na svako dijete koje zatvorite, dolazi troje novih. To je paralelno društvo koje raste iz društvene nepravde. Političari mrze kad to kažem, ali to je istina - objašnjava.
Tvrdi da je društvena deprivacija dovela do problema s kriminalnim organizacijama, čiji korijeni sežu desetljećima u prošlost. Suočavanje s tim temeljnim problemima i prevencija kriminala ključni su, smatra, za rješavanje kriminala među mladima.
- Znam kakav je osjećaj ne imati nade, mrziti društvo i biti vrlo mračna osoba koju svi vide kao problem. Ljudi ih se boje, ali ja ih grlim - dodaje Stakset.
Primijetio je da je razlika iz doba kad je on bio član bande i sadašnjosti u tome što je proces regrutiranja brži i usmjeren na mlađu djecu. Odrasli koji žele izbjeći zatvorske kazne, djecu pretvaraju u “vojnike”, gurajući ih u kriminal.
Zbog toga vjeruje da će vladini prijedlozi za snižavanje dobne granice za kaznenu odgovornost i promjenu pravila za izricanje kazne samo radikalizirati mlađe počinitelje.
- Ako stave djecu od 12, 13 i 14 godina u zatvore, samo će postati vođe bandi u budućnosti - govori iz svog iskustva, budući da je tijekom svoje prve zatvorske kazne stekao kontakte pomoću kojih se kasnije uključio u ozbiljnije kriminalne aktivnosti, poput pljačkanja banke i prodaje kilograma kokaina.
Kako bi pružio alternativu kriminalu, želi u svom susjedstvu otvoriti teretanu gdje bi mladima "dali MMA rukavice, ako su navikli trčati s oružjem".
Vjeruje da bi veliku razliku u najteže pogođenim područjima stvorile bolje škole uz društvene centre koji bi nudili posebne pogodnosti u zamjenu za poštovanje pravila ponašanja.
Zalaže se za zatvorsku reformu, a jedan od njegovih projekata fokusiran je na centar za pomoć ženama koje imaju problem s ovisnošću, u spomen bivšoj djevojci koja je počinila samoubojstvo zbog ovisnosti o heroinu.