Ključni događaji dana:
- Zelenski kaže da je s Macronom dogovorio obuku ukrajinskih pilota
- Rusija uoči razgovora Putina i Erdogana napala ukrajinsku luku za izvoz žita
- Dron pao na zgradu FSB-a
- Zelenski smijenio ministra obrane Oleksija Reznikova
- Ukrajina: Ruske bespilotne letjelice eksplodirale na teritoriju Rumunjske
- Ukrajinska političarka: Rumunjska negira pad drona kako bi izbjegla ulazak NATO-a u rat
- Egipat izravnom pogodbom kupio pola milijuna tona ruske pšenice
- Erdogan kaže da bi se sporazum o žitu uskoro mogao obnoviti
23:23
Dojave o bombama u kijevskim školama i fakultetima bile su lažne
Nakon što je ukrajinskoj policiji u ponedjeljak javljeno da su u sve škole i fakultete u glavnom gradu zemlje Kijevu postavljene bombe, istraga je pokazala da su sve dojave bile lažne, piše The Guardian.
Gradske su vlasti pregledale su sve srednje škole i utvrdile da se niti u jednoj nije nalazila bomba.
Prema tvrdnjama iz Grada Kijeva, 240 tisuća ukrajinske djece odlučilo je nastavu pohađati u školama, a ne dopisno ili online.
Međutim, kijevska je policija u kasnim večernjim satima rekla da joj je javljeno da su bombe postavljene u svim gradskim trgovačkim centrima.
Policija je građane zamolila da ostanu mirni te ih podsjetila da su joj ranije u ponedjeljak poslane lažne dojave o bombama u školama.
22:27
The New York Times: Kim Jong-un će se ovaj mjesec sastati s Putinom u Rusiji
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un planira u rujnu posjetiti Rusiju kako bi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o mogućnosti prodaje oružja za rat u Ukrajini, objavio je u ponedjeljak The New York Times pozivajući se na američke i savezničke izvore.
Kim će otputovati iz Pjongjanga, vjerojatno oklopnim vlakom, u Vladivostok, na ruskoj pacifičkoj obali, gdje će se sastati s Putinom, navodi list.
Bijela kuća nije dogovorila na zahtjev za komentarom.
Posjet dolazi u trenutku kada Rusija razgovara o održavanju zajedničkih vojnih vježbi sa Sjevernom Korejom i nakon što je ruski ministar obrane Sergej Šojgu pokušao tijekom posjeta Sjevernoj Koreji uvjeriti Pjongjang da proda topničko streljivo Rusiji.
Glasnogovornik Bijele kuće John Kirby rekao je 30. kolovoza da je SAD zabrinut da pregovori o prodaji oružja između Rusije i Sjeverne Koreje aktivno napreduju.
22:25
Rusija razgovara o zajedničkim vojnim vježbama sa Sjevernom Korejom
Rusija razgovara o održavanju zajedničkih vojnih vježbi sa Sjevernom Korejom, rekao je u ponedjeljak ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
"Zašto ne, to su naši susjedi. Postoji stara ruska izreka: svoje susjede ne birate i s njima je bolje živjeti u miru i skladu", rekao je Šojgu, prenio je Interfax.
Na pitanje o mogućnosti održavanja zajedničkih vojni vježbi, rekao je da se o njima "naravno" razgovara.
Južnokorejska novinska agencija Yonhap izvijestila je, pozivajući se na južnokorejsku obavještajnu službu, da je Šojgu predložio sjevernokorejskom čelniku Kim Jong Unu da njihove zemlje održe pomorsku vježbu, zajedno s Kinom.
Šojgu se sastao s Kimom u srpnju kada je posjetio Sjevernu Koreju u povodu 70. godišnjice završetka Korejskog rata koji se u Sjevernoj Koreji slavi kao Dan pobjede.
SAD je prošli tjedan izrazio zabrinutost da pregovori o naoružanju između Rusije i Sjeverne Koreje aktivno napreduju te da je Šojgu nedavno otputovao u Sjevernu Koreju kako bi uvjerio Pjongjang da Rusiji proda topničko streljivo.
Ruski veleposlanik u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u subotu za TASS da ne zna ni za kakve planove da Sjeverna Koreja sudjeluje u trilateralnim vojnim vježbama s Kinom i Rusijom, ali vjeruje da bi to bilo "primjereno".
Rusija i Sjeverna Koreja nedavno su se zauzele za jačanje vojnih veza, ali Sjeverna Koreja niječe da trguje oružjem s Rusijom.
Sjeverna Koreja izvela je šest nuklearnih pokusa od 2006. i zadnjih godina testirala je razne projektile, ali rijetko održava vojne vježbe sa svojim susjedima.
SAD i Južna Koreja redovito održavaju vojne vježbe, što Sjeverna Koreja kritizira kao pripremu za rat.
22:24
Putin optužuje Ukrajinu da napada plinovode u Crnom moru
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Ukrajinu da pokušava napasti plinovode preko Crnog mora do Turske u izjavi u Sočiju nakon sastanka s turskim kolegom koji pokušava obnoviti sporazum o izvozu žita, dok Putin obećava besplatno opskrbiti žitom šest afričkih država.
"Napadaju se plinovodi Turski tok i Plavi tok kroz koje se plin izvozi iz Rusije u Tursku", rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Sočiju.
Ruski brodovi štite te sustave, dodao je. "No, oni su pod stalnim napadima, uključujući dronovima koji se lansiraju iz ukrajinskih luka na Crnom moru".
Govoreći na marginama sastanka, ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da su ti napadi jedan od razloga zbog kojih se Rusija povukla iz UN-ovog sporazuma o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Šojgu je rekao da je dio dogovora bilo i to da se ukrajinske luke neće koristiti za napade na rusku infrastrukturu. "Sve je to prekršeno", rekao je Šojgu.
Putin je obećao da će "idućih tjedana" besplatno isporučiti žitarice šest afričkih država pošto se Rusija u srpnju jednostrano povukla iz sporazuma o žitu kojim se omogućavao slobodan izvoz ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka.
Rusija je ponovno gađala poljoprivredna postrojenja u okrugu Izmail, gdje je jedna od glavnih ukrajinskih riječnih luka za izvoz žitarica na Dunavu koji je postao važan izlaz za izvoz žita nakon ruskog povlačenja iz crnomorskog sporazuma.
"Upravo zaključujemo sporazume sa šest afričkih država kojima "kanimo besplatno" isporučiti žitarice "idućih tjedana", rekao je na konferenciji za novinare.
Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nisu predstavili veće pomake u obnovi sporazuma, tek je Putin ponovio da je spreman... obnoviti sporazum čim se uklone zapreke za izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda.
Ruski predsjednik je još jednom opisao ukrajinsku protuofenzivu kao "neuspjeh". "Ne radi se o nikakvom zastoju, to je propalo", izjavio je Putin i ustvrdio da Ukrajina nije probila nijednu crtu bojišnice na prostoru koji kontrolira Moskva.
Istodobno, ukrajinske snage na jugu zemlje objavile su da su probile čvrsto utvrđenu prvu crtu ruske obrane. Vojska također tvrdi da je ostvarila napredak i u drugim dijelovima zemlje, uključujući u Donecku na istoku i oko grada Bahmuta.
Turski predsjednik izjavio je nakon razgovora s Putinom da će uskoro biti moguće produžiti sporazum s UN-om o ublažavanju svjetske prehrambene krize tako da se ukrajinsko žito izveze na svjetsko tržište.
Moskva je u srpnju izašla iz sporazuma starog godinu dana kojim su stvoreni koridori za izvoz desetaka milijuna tona žitarica i gnojiva, optužujući zapad da se istovremeno opstruira izvoz njezina žita i gnojiva.
Erdogan, koji je igrao važnu ulogu u tome da Putin pristane na dogovor te UN pokušavaju ruskog predsjednika uvjeriti da se vrati u sporazum.
"Kao Turska, vjerujemo da ćemo postići rješenje u kratkome roku", rekao je turski predsjednik u Sočiju nakon prvog susreta s Putinom od 2022. koji je trajao tri sata.
Očekivanja Rusije dobro su poznata i nedostatke treba ukloniti, rekao je dodajući da Turska i UN zajednički rade na novom paketu rješenja kojima bi se eliminirale ruske kritike.
18:01
Surovikin viđen u javnosti po prvi puta od Prigožinovog propalog puča?
Ruski general Sergej Surovikin, bivši zamjenik zapovjednika ruskih vojnih operacija u Ukrajini koji je u javnosti nije viđen od propalog puča koji je krajem lipnja izveo pokojni šef plaćeničke vojske Wagner Jevgenij Prigožin, navodno je u ponedjeljak fotografiran u Moskvi, javlja The Guardian.
Podsjetimo, Surovikina se u periodu od propalog Prigožinova puča do ponedjeljka nije moglo nigdje vidjeti.
Medijska kuća Ostorožno Media objavio je fotografiju Surovikina i njegove supruge.
Nakon što je šef Wagnera odustao od pobune, nagađalo se da je Surovikin znao što ovaj planira. Štoviše, neki su ruski generali Prigožinu navodno pomogli organizirati državni udar.
Prigožin je Surovikina javno hvalio i smatralo se da je on saveznik Wagnera.
Prije nego što je navodno fotografiran u Moskvi, nagađalo se da je Surovikin u kućnom pritvoru, da je ispitan, a bilo je onih koji su govorili da je u zloglasnom zatvoru Lefortovo.
Surovikinov je poznat po nadimku "general Armagedon".
17:58
Erdogan kaže da bi se sporazum o žitu uskoro mogao obnoviti
Turski predsjednik Tayyip Erdogan izjavio je nakon razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u ponedjeljak da će uskoro biti moguće produžiti sporazum s UN-om o ublažavanju svjetske prehrambene krize tako da se ukrajinsko žito izveze na svjetsko tržište.
Moskva je u srpnju izašla iz sporazuma starog godinu dana kojim su stvoreni koridori za izvoz desetaka milijuna tona žitarica i gnojiva, optužujući zapad da se istovremeno opstruira izvoz njezina žita i gnojiva.
Erdogan, koji je igrao važnu ulogu u tome da Putin pristane na dogovor te UN pokušavaju ruskog predsjednika uvjeriti da se vrati u sporazum.
"Kao Turska, vjerujemo da ćemo postići rješenje u kratkome roku", rekao je Erdogan u Sočiju nakon prvog susreta s Putinom od 2022. koji je trajao tri sata.
Dodao je da su očekivanja Rusije dobro poznata i da nedostatke treba ukloniti, dodajući da Turska i UN zajednički rade na novom paketu rješenja kojima bi se eliminirale ruske kritike.
Putin je rekao da bi se Rusija mogla vratiti u sporazum o žitu ako zapad istovremeno ispuni drugi dogovor s UN-om o izvozu ruske hrane i gnojiva.
"Bili bismo spremni razmotriti obnovu sporazuma i danas sam ponovno rekao gospodinu predsjedniku (Erdoganu) - učinit ćemo to čim se potpuno primjene svi sporazumi o uklanjanju barijera za izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda", istaknuo je Putin.
Dodao je da su neistinite optužbe zapada da je izlaskom iz sporazuma Rusija izazvala prehrambenu krizu, jer cijene hrane nisu skočile zbog toga.
"Nije istina da hrane nema", istaknuo je Putin. "Zapad i dalje blokira izvoz žita i gnojiva iz Rusije na svjetsko tržište", rekao je i dodao kako Rusija ove godine očekuje žetvu 130 milijuna tona od kojih bi se 60 milijuna moglo izvesti.
Dogovor o izvozu ukrajinskog žita preko Crnoga mora smatra se ključnim za rješavanje globalne nesigurnosti hrane i obuzdavanje cijena žitarica. Ukrajina također uvelike ovisi o prihodima od izvoza.
Ali Kremlj nije bio zadovoljan načinom na koji se provodio pakt, službeno poznat kao Crnomorska inicijativa za žito.
Moskva kaže da želi da se ukinu prepreke izvozu ruske hrane i gnojiva u zamjenu za daljnju suradnju i traži olakšanje od zapadnih sankcija na plaćanja, logistiku i osiguranje brodova.
Sjedinjene Američke Države i Europska unija odbacile su pritužbe Moskve kao neutemeljene, rekavši da njihove sankcije nisu usmjerene na rusko žito i gnojiva.
Otkako je okončala sporazum, Rusija je pojačala napade bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinske žitne luke i infrastrukturu za skladištenje.
Ukrajina kaže da su u tom procesu također uništeni deseci tisuća tona žitarica.
Proteklih tjedana Kijev je uspješno organizirao prolazak brodova kroz crnomorski koridor, unatoč opasnosti od napada.
Rusija je zaprijetila da će tretirati sve brodove koji pristaju u ukrajinske luke kao potencijalne vojne mete.
16:34
Kuleba: 'Imamo dokaze da su ruski dronovi eksplodirali na rumunjskom teritoriju'
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je u srijedu nakon konferencije za medije u Kijevu da Ukrajina ima fotografske dokaze da su ruski dronovi tijekom napada na ukrajinsko mjesto Izmail pogodili rumunjski teritorij, piše Sky News.
Rumunjska je ranije u ponedjeljak rekla da ruski dronovi nisu eksplodirali na njezinom teritoriju.
16:25
Putin: 'Neće biti novog sporazuma o izvozu žita dok Zapad ne ispuni moje zahtjeve'
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da neće biti novog sporazuma za izvoz žita iz Ukrajine po uzoru na crnomorski iz kojeg je Rusija istupila dok Zapad ne ispuni njegove zahtjeve, piše Sky News.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da Ukrajina "mora ublažiti svoju poziciju prema Rusiji" kada je riječ o žitnom sporazumu. "Ukrajina mora ublažiti svoj pristup kako bi se omogućilo poduzimanje zajedničkih koraka s Rusijom", dodao je Erdogan.
Erdogan je rekao da vjeruje da se može iznaći rješenje koje bi dovelo do ponovne uspostave crnomorskog žitnog sporazuma. Turski je predsjednik dodao se više žita treba poslati u afričke zemlje, a manje u europske.
Putin je rekao da Rusija radi na stvaranju pakta za slanje besplatnog žita u Afriku. Dodao je da su ruski plinovodi u Turskoj pod stalnim udarom te da se žitni koridori ne bi smjeli koristiti u vojne svrhe.
15:09
Egipat izravnom pogodbom kupio pola milijuna tona ruske pšenice
Egipat je izravnom pogodbom kupio oko pola milijuna metričkih tona ruske pšenice i uspio je u pregovorima ishoditi niže cijene nego na uobičajenim javnim natječajima, kazala su četiri upućena trgovca.
Egipat spada među najveće svjetske uvoznike pšenice, a prošle godine okrenuo se izravnim nagodbama budući da je rat u Ukrajini omeo nabavu.
Državna agencija za opskrbu robom (GASC) kupila je u petak od trgovačke tvrtke Solaris oko 480.000 metričkih tona ruske pšenice po cijeni od oko 270 dolara po toni, s klauzulom CIF kojom prodavač preuzima sve troškove do iskrcaja u odredištu, rekli su trgovci.
GASC nije odmah bio dostupan za komentar te informacije.
Cijena je možda niža od neslužbenog praga koji je odredila ruska vlada kako bi kontrolirala cijene pšenice na domaćem tržištu, rekli su trgovci.
Drugi ruski dobavljači dostavili su u petak ponude sa cijenom od 265 dolara po metričkoj toni, uz klauzulu FOB koja prodavače obavezuje na preuzimanje troškova do ukrcaja u polazišnoj luci, uvjereni da iznos odgovara cjenovnom pragu. Uz klauzulu CIF premašila bi 270 dolara.
Cjenovni prag nije utvrđen zakonom, ali se od dobavljača očekuje da slijede upute ruskog ministarstva poljoprivrede, objašnjavaju trgovci.
Na tržištu nisu sigurni koliki je točno ruski prag. Trgovci kažu da se minimalne cijene razlikuju u izravnoj pogodbi i na javnim natječajima, ali i od mjeseca do mjeseca, u razdoblju od rujna do prosinca. Tome valja dodati i popuste za pšenicu s manjim udjelom proteina.
GASC je prošli petak izravnom pogodbom kupio i bugarsku pšenicu po cijeni od 270 dolara po toni po CIF-u.
15:09
Ukrajinska političarka: Rumunjska negira pad drona kako bi izbjegla ulazak NATO-a u rat
Oksana Savčuk, ukrajinska političarka, tvrdi je da je Rumunjska zanijekala da su ruske bespilotne letjelice eksplodirale na njezinu teritoriju kako bi izbjegla eskalaciju sukoba.
Rumunjska je članica NATO-a, a Savčuk je izjavila za ukrajinsku televiziju kako vjeruje da Rumunjska pokušava spriječiti da vojni savez sklizne u izravan rat s Rusijom.
Ranije danas Ukrajina je rekla da su neke bespilotne letjelice koje su letjele na ukrajinski grad koji graniči s Rumunjskom detonirale preko granice, ali je Rumunjska to "kategorički" demantirala.
NATO ima obvezu kolektivne obrane prema kojoj napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.
Ukrajina je nekoliko puta tijekom rata izvijestila o navodnom ruskom naoružanju koje je preletjelo ili se srušilo na članice NATO-a.
U studenom su dvije osobe poginule u Poljskoj od projektila koji je pao blizu granice, a koji su Poljska i saveznici iz NATO-a kasnije predstavljali neispaljenim ukrajinskim projektilom protuzračne obrane.
12:43
Ukrajina dronovima gađala i područje Kurska u Rusiji
Ruski napad bespilotnim letjelicama na Dunavu nije bio jedini sinoćnji napad. Ukrajina je lansirala dvije bespilotne letjelice u područje Kurska u Rusiji, tvrdi ministarstvo obrane u Moskvi.
Ovo vijest dolazi nakon izvješća da su ostaci bespilotne letjelice pali na krov zgrade FSB-a jučer navečer.
Roman Starovoit, guverner Kurska, koji graniči s Ukrajinom, rekao je da je dron zapalio požar u nestambenoj zgradi u gradu Kurčatovu.
Jedna od najvećih ruskih nuklearnih elektrana udaljena je oko 4 kilometra od Kurčatova, ali nema izvješća da je postrojenje pogođeno ili da je ciljano.
11:00
Putin i Erdogan u Sočiju o dogovoru o izvozu ukrajinskog žita
Ruski predsjednik Vladimir Putin domaćin je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu na razgovorima u ponedjeljak u Sočiju, gdje će se raspravljati o nastavku dogovora uz posredovanje UN-a o sigurnom prijevozu ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Putovanje u crnomorsko turističko odredište označava rijedak posjet čelnika NATO zemlje Rusiji usred sveopćeg rata Moskve u Ukrajini.
No Erdogan je preuzeo ulogu posrednika između Ukrajine i Rusije. Turska nije podržala ratne sankcije Zapada.
Ovo će biti prvi susret dvojice čelnika od Erdoganova reizbora za treći predsjednički mandat u svibnju.
U srpnju je Moskva rekla da zaustavlja sudjelovanje u sporazumu starom godinu dana, kojim su stvoreni koridori za izvoz desetaka milijuna tona žitarica i gnojiva, unatoč ruskoj pomorskoj blokadi Ukrajine.
Dogovor, u čijem je pregovaranju pomogao Erdogan, smatra se ključnim za rješavanje globalne nesigurnosti hrane i obuzdavanje cijena žitarica. Ukrajina također uvelike ovisi o prihodima od izvoza.
Ali Kremlj nije bio zadovoljan načinom na koji se pakt, službeno poznat kao Crnomorska inicijativa za žito, provodio.
Moskva kaže da želi da se ukinu prepreke izvozu ruske hrane i gnojiva u zamjenu za daljnju suradnju i traži olakšanje od zapadnih sankcija na plaćanja, logistiku i osiguranje brodova.
Sjedinjene Američke Države i Europska unija odbacile su pritužbe Moskve kao neutemeljene, rekavši da njihove sankcije nisu usmjerene na rusko žito i gnojiva.
Otkako je okončala sporazum, Rusija je pojačala napade bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinske žitne luke i infrastrukturu za skladištenje.
Ukrajina kaže da su u tom procesu također uništeni deseci tisuća tona žitarica.
Proteklih tjedana Kijev je uspješno organizirao prolazak brodova kroz crnomorski koridor, unatoč opasnosti od napada.
Rusija je zaprijetila da će tretirati sve brodove koji pristaju u ukrajinske luke kao potencijalne vojne mete.
10:40
Ukrajina: Korištenje elitnih ruskih trupa znak je da 'nešto nije u redu' u Zaporožju
Ukrajinske snage u pokretu su u regiji Zaporižja nakon što su probile najjaču rusku obrambenu liniju, pišu ukrajinski mediji.
Otprilike 60% ruske obrane bilo je smješteno na prvoj crti obrane, a ukrajinski vojnici sada su suočeni s dvije slabije crte ispred sebe, izvještava Suspilno.
Ima "manje minskih polja", ali "ne treba misliti da će ih biti lako zauzeti", rekao je Oleksandr Shtupun iz Ujedinjenog press centra obrambenih snaga regije Tavria.
Potvrdio je izvješća Instituta za proučavanje rata da Rusija preraspoređuje elitne zračnodesantne jedinice za obranu tog područja.
“Ovo je njihova elita, pa ako već koriste svoju takozvanu elitu u obrambenim bitkama, onda s njima nešto nije u redu”, rekao je.
Brigadni general Oleksandr Tarnavskij rekao je za The Guardian da je razminiranje regije na početku protuofenzive trajalo dulje nego što se očekivalo, ali je optimističan sada kada je barijera probijena.
"Prije ili kasnije, Rusima će ponestati svih najboljih vojnika. To će nam dati poticaj da napadamo više i brže", rekao je.
10:37
Ukrajina: Ruske bespilotne letjelice eksplodirale na teritoriju Rumunjske
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su ruske bespilotne letjelice pale i eksplodirale na rumunjskom teritoriju u noći na ponedjeljak tijekom ruskog napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu na rijeci Dunav.
Rumunjska je članica NATO saveza.
"Prema ukrajinskoj državnoj graničnoj službi, sinoć su tijekom masovnog ruskog napada u blizini luke Izmail ruski 'Šahedi' pali i eksplodirali na teritoriju Rumunjske", napisao je ukrajinski dužnosnik Oleg Nikolenko na Facebooku.
"To je još jedna potvrda da ruski raketni teror predstavlja veliku prijetnju ne samo sigurnosti Ukrajine, već i sigurnosti susjednih zemalja, uključujući države članice NATO-a", rekao je.
Nikolenko je objavio fotografiju na kojoj se vidi plamen nakon eksplozije na suprotnoj obali Dunava.
Ukrajinski izvor rekao je Reutersu da su dvije ruske bespilotne letjelice pale na rumunjsku stranu Dunava.
Nikolenko je pozvao zapadne partnere da ubrzaju isporuke sustava protuzračne obrane Ukrajini.
Rusija je tijekom noći pokrenula zračni napad na Izmail, jednu od glavnih ukrajinskih riječnih luka za izvoz žitarica.
Nakon odustajanja od ugovora o izvozu ukrajinskog žita preko luka u Crnom moru, Moskva je pokrenula česte napade na luke na Dunavu, koje su od tada postale glavna ukrajinska ruta za izvoz žitarica.
Napad u ponedjeljak, u kojemu su oštećena skladišta i zapaljene zgrade u izmailu, uslijedio je nakon ruskih napada u nedjelju na drugu veliku dunavsku luku Reni, u kojima je lučka infrastruktura oštećena, a najmanje dvije osobe ozlijeđene.
Rumunjsko ministarstvo obrane demantiralo je izvještaje da su rumunjske bespilotne letjelice pale na njezin teritorij.
09:46
Oleksij Reznikov podnio ostavku
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov podnio je ostavku predsjedniku parlamenta, rekao je u objavi na X-i, ranije poznatom kao Twitter.
"Bila je čast služiti ukrajinskom narodu i raditi za #UAarmy posljednja 22 mjeseca, najteže razdoblje moderne povijesti Ukrajine", napisao je.
Nije odgovorio na pitanje Kyiv Posta o glasinama da bi mogao postati sljedeći ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji.
"Najneposredniji planovi su pokretanje niza projekata za potporu obrambenim snagama, ali u statusu običnog građanina", rekao je on.
"Ova stranica moje životne knjige je već ispisana. Vrijeme je da je okrenem i napišem nove stranice".
08:30
Napadi dronovima
Ruske bespilotne letjelice napale su regiju #Dnjepropetrovsk. Pogođen je infrastrukturni objekt u okrugu Dnipro. Uništeno je 6 dronova. Zasad nema žrtava.
Međuostalim, napadnuta je i luka u Odesi. Ukrajinci kažu da su uspjeli oboriti 17 dronova.
08:22
Rusi: Uništili smo četiri ukrajinska čamca s vojnicima u Crnom moru
Rusija tvrdi da je uništila četiri ukrajinska vojna broda s vojnicima u Crnom moru koji su plovili u smjeru Krima.
“U noći 4. rujna 2023. u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora zrakoplovi mornaričke avijacije Crnomorske flote uništili su četiri brza vojna čamca 'Willard Sea Force' američke proizvodnje s desantnim skupinama Oružanih snaga Ukrajine", objavila je Rusija.
08:22
Rusi: Uništili smo četiri ukrajinska čamca s vojnicima u Crnom moru
Rusija tvrdi da je uništila četiri ukrajinska vojna broda s vojnicima u Crnom moru koji su plovili u smjeru Krima.
“U noći 4. rujna 2023. u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora zrakoplovi mornaričke avijacije Crnomorske flote uništili su četiri brza vojna čamca 'Willard Sea Force' američke proizvodnje s desantnim skupinama Oružanih snaga Ukrajine", objavila je Rusija.
06:07
Zelenski smijenio ministra obrane Oleksija Reznikova
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je odlučio smijeniti ministra obrane Oleksija Reznikova te zatražiti od parlamenta ga ovaj tjedan zamijeni Rustemom Umerovim, čelnikom najvažnijeg ukrajinskog privatizacijskog fonda.
Objava o smjeni koju je Zelenski najavio u svome noćnom video obraćanju naciji mogla bi potresti ukrajinski obrambeni establišment, najozbiljnije od početka ruske invazije.
Reznikov, koji je imenovan ministrom obrane u studenom 2021. godine, pomogao je osigurati milijarde dolara zapadne vojne pomoći u ratne svrhe, no njegovo ministarstvo pratile su optužbe o korupciji, koje je on opisao kao klevete.
"Odlučio sam smijeniti ministra obrane Ukrajine. Oleksij Reznikov prošao je kroz više od 550 dana rata", rekao je Zelenski.
"Vjerujem da ministarstvo treba nove pristupe i druge formate interakcije s vojskom i društvom kao cjelinom", rekao je.
Promjenu ministra obrane mora odobriti parlament, no vjerojatno će odluku podržati većina zastupnika Verkhovne Rade. Zelenski je rekao da očekuje da parlament odobri Umerovo imenovanje.
Umerov, 41-godišnji bivši odvjetnik i krimski Tatar, vodio je ukrajinski Fond za državnu imovinu od rujna 2022. godine te je odigrao osjetljivu ulogu u ratnim pregovorima koji se primjerice tiču Crnomorskog sporazuma o žitaricama.
05:37
Dron pao na zgradu FSB-a
Nestambena zgrada u zapadnom ruskom gradu Kurčatovu zapalila se u nedjelju nakon napada ukrajinske bespilotne letjelice, ali su hitne službe ugasile požar i nije bilo žrtava, rekao je Roman Starovoit, guverner regije Kursk.
U objavi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, Starovoit nije rekao koja je zgrada pogođena. Ukrajinski internetski portal Babel citirao je neimenovani izvor koji je rekao da je dron udario u zgradu sigurnosne službe FSB-a, prenosi Reuters.
Ukrajinski zamjenik ministra unutarnjih poslova, Anton Geraščenko, na Twitteru je napisao kako ruski mediji javljaju da je dron pao na zgradu lokalnog FSB-a (Federalne sigurnosne službe).
"Prema "službenoj" izjavi guvernera regije Kursk, kao rezultat napada ukrajinskog drona, zabilježen je požar u nestambenoj zgradi u gradu Kurčatov. Nitko nije ozlijeđen", piše uz objavljeni video napada.
Rusi tvrde da je dron srušila protuzračna obrana.
05:22
Rusija uoči razgovora Putina i Erdogana napala ukrajinsku luku za izvoz žita
Rusija je tijekom noći pokrenula zračni napad na jednu od glavnih ukrajinskih luka za izvoz žitarica, rekli su ukrajinski dužnosnici, nekoliko sati prije razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Tayyipa Erdogana.
Nakon ponoći u ponedjeljak ukrajinske zračne snage pozvale su stanovnike luke Izmail, jedne od dvije glavne ukrajinske luke za izvoz žitarica na rijeci Dunav u regiji Odese, da potraže sklonište . Neki ukrajinski mediji izvijestili su o zvukovima eksplozija u tom području.
Putin i Erdogan trebaju se sastati u ponedjeljak u ruskom crnomorskom odmaralištu Sočiju dok Ankara i Ujedinjeni narodi nastoje oživjeti sporazum o izvozu ukrajinskog žita koji je pomogao ublažiti globalnu prehrambenu krizu. Ankara je razgovore nazvala ključnim za postizanje dogovora.
Rusija je odustala od sporazuma u srpnju, godinu dana nakon što su u njemu posredovali Ujedinjeni narodi i Turska, žaleći se da se njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva suočava s preprekama a da premalo ukrajinskih žitarica odlazi u zemlje kojima su najpotrebnije.
Nakon odustajanja od ugovora o žitu u Crnom moru, Moskva je pokrenula česte napade na luke na rijeci Dunav, koja je od tada postala glavna ukrajinska ruta za izvoz žitarica.
Napad u ponedjeljak, čiji razmjeri još nisu poznati, uslijedio je nakon ruskih napada u nedjelju na drugu veliku dunavsku luku Reni, u kojima je lučka infrastruktura oštećena, a najmanje dvije osobe ozlijeđene.
05:19
Zelenski kaže da je s Macronom dogovorio obuku ukrajinskih pilota
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je postigao "vrlo važan dogovor o obuci naših pilota u Francuskoj" u razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u nedjelju.
"Naša koalicija modernih boraca postaje jača", rekao je Zelenski u svom video obraćanju.
Ukrajinski čelnik nije pojasnio o kakvoj se vrsti obuke radi. Francuska nema borbene zrakoplove F-16 koje su Ukrajini nedavno obećale Danska i Nizozemska nego ratne zrakoplove francuske proizvodnje Rafale i prethodne generacije zrakoplova Mirage 2000.
Zelenski je rekao da su on i Macron također razgovarali o tome što bi Francuska mogla učiniti kako bi zaštitila ukrajinski grad i regiju Odesu, ključnu za izvoz žitarica, ali nije elaborirao.
Francusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je prošlog mjeseca da će pojačati svoju vojnu potporu Ukrajini, osobito u jačanju sposobnosti protuzračne obrane.